Јастреб крајпуташ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jastreb krajputaš
Rupornis magnirostris
Snimljeno u Brazilu
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Podtip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Rupornis

Kaup, 1844
Vrsta:
R. magnirostris
Binomno ime
Rupornis magnirostris
(Gmelin, 1788)
Sinonimi
  • Buteo magnirostris

Jastreb krajputaš (lat. Rupornis magnirostris) je vrsta ptice grabljivice iz porodice jastrebova (lat. Accipitridae), svrstana je u monotipični rod Rupornis i ima veliki broj podvrsta.[2] Široko je rasprostranjena u Latinskoj Americi.

Opis[uredi | uredi izvor]

Mlada ptica iz brazilske oblasti Pantanal

Jastreb krajputaš dostiže dužinu od 31-41 cm i težinu od 250-300 g.[3] Mužjaci su oko 20% manji od ženki, što je ujedno i jedina značajna razlika između polova.[4] Kod većine podvrsta, donji deo tela je prugast smeđe-beo, dok rep ima 4 ili 5 sivih pruga. U većini naučnih radova priznato je 12 podvrsta, a između njih postoje značajne razlike u boji perja. Zavisno od podvrste, preovlađujuće boje su smeđa ili siva. Obično je uočljivo i prisustvo riđe boje na krilima, što se najbolje vidi u letu.[5] Oči odraslih jedinki su beličaste ili žućkaste. Kljun mu je relativno velik, na šta ukazuje i njegovo latinsko naučno ime (magni = veliki; rostri = kljun).[4] Lako je prepoznatljiv u letu, zbog svog relativno dugog repa i kratkih krila.

Podvrste[uredi | uredi izvor]

Podvrste i njihova rasprostranjenost:[6]

  • R. m. griseocauda(Ridgway, 1874): prisutna u Meksiku (južno od Kolime, Novog Leona i Tamaulipasa, izuzev Jukatana i Tabaska), južnoj i severozapadnoj Kosta Rici i zapadnoj Panami (pokrajina Čiriki).
  • R. m. conspectusPeters, 1913: prisutna u jugoistočnom Meksiku (Tabasko i polusotrvo Jukatan) i severni Belize.
  • R. m. gracilisRidgway, 1885: prisutna na ostrvima Kozumel i Isla Holboš, u blizini Jukatana.
  • R. m. sinushonduri(Bond, 1936): prisutna na ostrvima Bonaka i Roatan u blizini obale Hondurasa.
  • R. m. petulansvan Rossem, 1935: prisutna u jugozapadnoj Kosta Riki i zapadnoj Panami i obližnjim ostrvima.
  • R. m. aliusPeters & Griscom, 1929: prisutna na ostrvima San Hoze i San Miguel, koja su deo ostrvlja Biserna ostrva.
  • R. m. magnirostris(Gmelin, 1788): nominalna podvrsta, prisutna u Kolumbiji, Ekvadoru, Venecueli, Gvajanama, i brazilskom delu Amazonije (od Madeire do obale Atlantskog okeana).
  • R. m. occiduusBangs, 1911: prisutna u Peruu, Brazilu (južno od reke Amazon i zapadno od reke Madeire) i Boliviji.
  • R. m. saturatus(P.L. Sclater & Salvin, 1876): prisutna u Boliviji, Paragvaju, jugozapadnom Brazilu (jugozapad Mato Groso), zapadnoj Argentini (na jugu sve do La Riohe).
  • R. m. nattereri(P. L. Sclater & Salvin, 1869): prisutna u severoistočnom Brazilu do južne Baije.
  • R. m. magniplumis(Bertoni, 1901): prisutna u južnom Brazilu, severnoj Argentini (pokrajina Misiones) i obližnjim delovima Paragvaja.
  • R. m. pucherani(J. Verreaux & E. Verreaux, 1855): prisutna u Urugvaju i severoistočnoj Argentini (na jugu do pokrajine Buenos Ajres).

Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]

Jastreb krajputaš je prisutan u velikom broju na većem delu svog areala: od Meksika, preko Centralne Amerike do većeg dela Južne Amerike, gde naseljava prostor od obale Karipskog mora na severu, do severoistočne Argentine na jugu. Sa mogućim izuzetkom gustih kišnih šuma, dobro je prilagođen većini ekosistema u svom arealu. Takođe je urbana ptica i moguće je da je najbrojnija vrsta iz porodice jastrebova u gradovima širom svog areala ili bar najupadljivija, jer u vreme gnežđenja postaje agresivna i napada ljude koji prolaze u blizini njenog gnezda.[7][8]

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Pretežno se hrani insektima, ljuskašima, i malim sisarima, kao što su mladunci običnog marmozeta (Callithrix jacchus) i sličnim vrstama malih majmuna, koje često lovi.[9] ponekad se hrani malim pticama, ali u mnogo manjoj meri od srodnih vrsta, kao što je belorepi jastreb (Geranoaetus albicaudatus), ili daleko srodnih vrsta, kao što je olovni soko (Falco femoralis). Jata ptica, sačinjena od većeg broja vrsta, koja susreće dok lovi, ne pokazuju veliki strah od njega.[10]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BirdLife International (2016). Buteo magnirostris. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.1. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 12. 9. 2019. 
  2. ^ South American Classification Committee (2011) Revise generic boundaries in the Buteo group.
  3. ^ „Roadside Hawk”. oiseaux-birds. Arhivirano iz originala 24. 07. 2019. g. Pristupljeno 09. 07. 2019. 
  4. ^ a b Ferguson-Lees, James; Christie, David A. (2001). Raptors of the World. London: Christopher Helm. ISBN 978-0-7136-8026-3. 
  5. ^ As illustrated in: Frisch, J.D.; Frisch, C.D. (2005). Aves Brasileiras e Plantas que as Atraem [Brazilian birds and plants attractive to them] (na jeziku: Portuguese). São Paulo: Dalgas Ecotec. str. 191. ISBN 978-85-85015-07-7. 
  6. ^ Clement, J.F. (2007). The Clements Checklist of the Birds of the World (6th izd.). ISBN 978-0-7136-8695-1. 
  7. ^ Buteo magnirostris na BirdLife.org (jezik: engleski)
  8. ^ Pereira, José Felipe Monteiro (2008). Aves e Pássaros Comuns do Rio de Janeiro [Common birds of Rio de Janeiro] (na jeziku: Portuguese). Rio de Janeiro: Technical Books Editora. str. 41. ISBN 978-85-61368-00-5. 
  9. ^ de Lyra-Neves, Rachel M.; Oliveira, Maria A.B.; Telino-Júnior, Wallace R.; dos Santos, Ednilza M. (2007). „Comportamentos interespecíficos entre Callithrix jacchus (Linnaeus) (Primates, Callitrichidae) e algumas aves de Mata Atlântica, Pernambuco, Brasil” [Interspecific behaviour between Callithrix jacchus (Linnaeus) (Callitrichidae, Primates) and some birds of the Atlantic forest, Pernanbuco State, Brazil] (PDF). Revista Brasileira de Zoologia (na jeziku: Portuguese i engleski). 24 (3): 709—716. doi:10.1590/S0101-81752007000300022. 
  10. ^ Ragusa-Netto, J. (2000). „Raptors and "campo-cerrado" bird mixed flock led by Cypsnagra hirundinacea (Emberizidae: Thraupinae)” (PDF). Revista Brasileira de Biologia (na jeziku: engleski i Portuguese). 60 (3): 461—467. PMID 11188872. doi:10.1590/S0034-71082000000300011. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]