Banov Do
Banov Do | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskomitrovački |
Opština | Zvečan |
Stanovništvo | |
— 2011. | 233 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 56′ 14″ S; 20° 47′ 20″ I / 42.9372° S; 20.7889° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 578 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 38227 |
Pozivni broj | +381 (0)28 |
Registarska oznaka | KM |
Banov Do arhaično Bando (alb. Banovdoll) je naselje u opštini Zvečan na Kosovu i Metohiji. Selo nema školu, deca odlaze u osnovnu školu „Sveti Sava“ u Žerovnici.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Banov Do površine 379 ha, po opštinskim podacima 367 ha. Selo Banov Do nalazi se na 5 kilometara severozapadno od Zvečana u podnožju planine Rogozne, uvučeno u dolini Kozarevske reke. Većina kuća je podignuta sa leve starne toka Kozarevske reke i pripada grupi starih srpskih naselja. Njive su dobre rodnosti oko kuća i na mestima koja se nazivaju: Šibove, Prisoje, Ravna, Jovanov Laz, Terzina Njiva, Bijeljak, Gubin Do; šume i ispaše su po brdima.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Pominje se u Svetostefanskoj povelji kralja Stefana Milutina iz 1313. godine kao „Banje Polje“. Narodno predanje ime sela vezuje za Stahinjića Bana. Kao selo „Banjado“ u župi Zvečanu uneto je u turski popisni spisak sela 1455. godine. Gotovo u sredini sela, na niskoj zaravni, održalo se staro groblje. U njemu se vide temelji porušene crkvice, koja je bila, po predanju, posvećena caru Konstantinu i Jeleni. Oko crkvine ima grubo klesanih nadgrobnih ploča od kamena. U Devičanskom katastihu zapisano je 1761. godine selo Bando, a 1832. godine u jednoj ispravi kao selo „Pando“. Selo je posle velike seobe 1690. godine opustelo i po narodnim predanja u ovom selu povećanje broja srpskog stanovništva započinje krajem 18. veka vraćanjem ljudi na svoja vekovna ognjišta. Njegovo starije stanovništvo odselilo se 1879. godine u Toplicu. Godine 1941. stanovništvo se razbeglo, a kuće popaljene. Tada od ljudi „ko je kod kuće zamrko, taj nije osvanuo“. Posle bežanije stanovništvo se povratilo na svoja ognjišta. U kasnijim popisima pominje se kao Dol sa tri hrišćanske kuće. Od 1978. godine do sela postoji asfaltni put izgrađen samodoprinosom građana i kojim je selo povezano sa Zvečanom, a od pre nekoliko kroz naselje prolazi asfaltni put koji povezuje opštine Zvečan i Zubin Potok. Selo je povezano na gradski vodovod, a delovi imaju seoske vodovode. Većina domaćinstava ima fiksne telefone. U selu postoji Crkva posvećena Svetom Caru Konstantinu i Carici Jeleni po raspoloživim podacima iz 14. veka koja je tri puta rušena i obnavljana.
Poreklo stanovništva po rodovima
[uredi | uredi izvor]- Jolavići, 5 kuća, i njihovi ogranci Joksimovići, 4 kuće, Savići, 3 kuće, Miljkovići, 2 kuće, Lazarević, 1 kuća, Ignjatović, 1 kuća, su od Kuča Radovića u Žerovnici; od Jolovića su Živkovići u Rudinama na Rogozni, tamo letovali sa stokom pa se stalno nastanili.
- Mijailovići, 5 kuća, Marković, 1 kuća, slava Sv. Petka, predak iz susednog predela Kolašina, starinom Bjelopavlići; Jakovljevići u Matici, Spasojevići u Jagnjenici, Vuletići u Žerovnici i Manojlovići u kolašinskom Perlezu su od njih.
- Jakovljevići, 3 kuće, slava Đurđevdan, iz susednog Rujišta, prešli oko 1890. godine; od njih su Jakovljevići u Bresnici.
Demografija
[uredi | uredi izvor]Prema procenama iz 2009. godine koje su korišćene za popis na Kosovu 2011. godine, ovo naselje je imalo 233 stanovnika, većina Srbi.[2][3]
Godina | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2011 |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 155 | 167 | 230 | 223 | 220 | 180 | 233 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Petrović, Petar Ž. (2010). Raška:antropogeografska istraživanja. Knj. 2. Novi Sad: Novi Pazar:Muzej "Ras". COBISS.SR 176130060
- ^ „Composition ethnique 2009”. Pristupljeno 10. april 2018.
- ^ Na osnovu predstavljenih podataka (ažuriranje 2009) koji su stvarni i koji su vrlo približni sa podacima koji su proizišli iz popisa stanovništva 2011. kao i sa podacima iz ostalih izvora, ASK je upotrebila podatke iz ažuriranja 2009. godine kao zvanične podatke o proceni stanovništva opština: Leposavić,Zubin Potok, Zvečan i severni deo Mitrovice.