Pređi na sadržaj

Beloslav

Koordinate: 43° 11′ 00″ S; 27° 42′ 00″ I / 43.183333° S; 27.7° I / 43.183333; 27.7
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beloslav
bug. Белослав
Železnička stanica u Beloslavu
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastVarnenska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 8.472 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate43° 11′ 00″ S; 27° 42′ 00″ I / 43.183333° S; 27.7° I / 43.183333; 27.7
Aps. visina34 m
Beloslav na karti Bugarske
Beloslav
Beloslav
Beloslav na karti Bugarske
Veb-sajt
www.beloslav.org

Beloslav (bug. Белослав) grad je u Republici Bugarskoj, u istočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Beloslav u okviru Varnenske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Beloslav se nalazi u istočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 480 km istočno, a od oblasnog središta, Varne grad je udaljen 20 km zapadno.

Reljef: Oblast Beloslava se nalazi neleko od Crnog mora, na mestu gde iz priobalnog područja izranjaju brda i bregovi valovitog područja Ludogorje. Grad je smešten u omanjoj dolini, na 30-40 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Beloslavu je kontinentalna.

Vode: Beloslav se nalazi u podučju sa više manjih vodotoka. Pre nekoliko decenija do grada je prokopan kanal Varna-Devnja od samog mora.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Beloslava je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Beloslava je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Beloslav je imao oko 8.500 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]