Википедија:Brisanje izmena

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sakrivanje izmena (takođe poznato i kao RevDel) je funkcija koja omogućava administratorima da uklone pojedinačne unose u istoriji stranice ili dnevniku iz javnog pregleda. Koristi se za „selektivno brisanje“, u velikoj meri zamenjujući prethodni metod (brisanje i delimično vraćanje brisanja) koji više ne bi trebalo da se koristi osim za spajanje istorije i povremene druge tehničke slučajeve gde je to potrebno. Brisanje revizije treba koristiti samo u skladu sa kriterijumima za redigovanje.

Sakrivanje izmena može sakriti tekst revizije, korisničko ime koje je izvršilo izmenu ili radnju, ili rezime uređivanja ili rezime dnevnika. Na engleskoj Vikipediji postoje kriterijumi koji regulišu upotrebu RevisionDelete, koji su navedeni u nastavku. Korišćenje Sakrivanja Izmena od strane nadzornika u režimu „Suppression“ je posebno pokriveno smernicama nadzora ili suzbijanja.

Svaki administrator može da obrađuje zahteve za sakrivanje izmena koje su uputili korisnici. Korisnici koji su zabrinuti u vezi sa bilo kojom upotrebom ove opcije mogu zamoliti bilo kojeg administratora da pregleda pitanje. Kada kontaktirate urednike u vezi sa osetljivim materijalom, e-poruka je poželjniji od poruka na stranici za razgovor, kako bi se izbeglo izlaganje informacija većem broju čitalaca.

Pregled sakrivanja izmena[uredi | uredi izvor]

Sakrivanje izmena omogućava selektivno redigovanje postova i unosa u dnevnik od strane administratora, kao i recenziranje od strane bilo kog administratora ispravnog korišćenja alata. Unosi se i dalje pojavljuju u redigovanom obliku na javnom viki-ju i svaki korisnik može zahtevati da administrator pregleda radnju RevisionDelete, kako bi utvrdio da li je njeno uklanjanje razumno.

Kao alatka za brisanje, Sakrivanje izmena ima osobinu da ukloni materijal iz vizure šire zajednice. Zbog toga, alat treba koristiti samo u skladu sa strogim uputstvima.

U vremenski osetljivim situacijama u kojima materijal može biti podložan politici nadzora (kao što je povreda privatnosti i kleveta), administrator može prvo da rediguje, a zatim odmah skrene pažnju nadzornika na stvar.

Zloupotreba[uredi | uredi izvor]

Sakrivanje izmena je uvedeno za administratore 2010. godine. Odobravanje ovog alata od strane zajednice uključivalo je veoma snažan konsenzus da njegov potencijal za zloupotrebu treba strogo zabraniti. Posebno je važno naglasati da ova alatka ne postoji da bi uklonila „obične“ uvredljive komentare i nepristojnosti, ili nerazumne izbore formulacija između korisnika, niti za redigovanje blokova unosa u dnevniku.

Materijal koji se sakriva mora biti krajnje uvredljiv, sa malom verovatnoćom značajnog neslaganja oko njegovog uklanjanja. U suprotnom, ne bi trebalo da se uklanja. Administratori bi trebalo da se konsultuju kao i obično ako nisu sigurni da bi reviziju bilo prikladno redigovati.

Kriterijumi za sakrivanje[uredi | uredi izvor]

Određeni nizak stepen neprikladnog ili ometajućeg objavljivanja je normalan u velikoj zajednici. Uopšteno govoreći, samo materijal koji ispunjava najmanje jedan od dole navedenih kriterijuma treba da bude obrisan. Korisnici bi trebalo da razmotre da li bi jednostavno vraćanje ili ignorisanje bilo dovoljna reakcija u datim okolnostima. Ako je potrebno brisanje, redigujte samo ono što je neophodno (tj. ostavite vidljiva polja koja nisu štetna) i navedite jasan razlog za uklanjanje.

Odluka zajednice je bilo da sakrivanje izmena ne bi trebalo da se koristi bez prethodnog jasnog konsenzusa za to šta predstavlja „običnu“ neuljudnost, napade ili tvrdnje o uređivačkom nedoličnom ponašanju. Šira zajednica će možda morati da ih u potpunosti razmotri u to vreme i u budućnosti, čak i ako su uvredljivi.

Kriterijumi su:

  • 1. Očito kršenje politike autorskih prava. Najbolje prakse za uklanjanje teksta zaštićenog autorskim pravima mogu se naći na VP:Problemi sa autorskim pravima i trebalo bi da imaju prednost u odnosu na ovaj kriterijum. Korisnička imena ne bi trebalo da budu skrivena pod RD1.
  • 2. Veoma uvredljiv, ponižavajući ili uvredljiv materijal koja ima malu ili nikakvu enciklopedijsku ili projektnu vrednost, ili krši našu politiku biografija živih ljudi. Ovo uključuje uvrede, klevete i grubo uvredljiv materijal male ili nikakve enciklopedijske vrednosti, ali ne i puke činjenične izjave, a ne „običnu“ neuljudnost, lične napade ili optužbe za ponašanje. Kada su u pitanju stranice sa krajnje neprikladnim naslovima, nazivi stranica takođe mogu biti uklonjeni iz evidencije kreiranja, premeštanja i brisanja stranica.
  • 3. Čisto remetilački materijal koji je malo ili nimalo relevantan ili vredan za projekat. Ovo uključuje uznemiravanje, krajnje neprikladne pretnje ili napade, rušenje pregledača ili zlonamerni HTML ili CSS, šok-stranice, stranice za krađu identiteta, poznate stranice koje se šire virusima i veze ka bilo kojoj od ovih ili veb stranica koje omalovažavaju ili prete nekoj osobi ili entitetu i nemaju valjanu svrhu, ali ne i puke neželjene veze.
  • 4 Nadzorne informacije – pogledajte poseban odeljak u nastavku za kriterijume.
  • 5. Važeće brisanje prema politici brisanja, izvršeno pomoću ove alatke. Osim spajanja istorije i ispravljanja poteza isecanja i lepljenja, ako je potrebno selektivno brisanje, RevisionDelete je obično poželjniji i trebalo bi da se koristi umesto starog metoda „izbriši, a zatim delimično poništi brisanje“. Važno je da osnovni razlog za brisanje bude jasan u rezimeu dnevnika.
  • 6. Nesporno održavanje domaćinstva uključujući ispravljanje jasnih i očiglednih nenamernih grešaka u prethodnim redakcijama, izmene redakcije na osnovu zajedničke diskusije i jasnog konsenzusa, dodavanje informacija u evidenciju brisanja i pretvaranje tradicionalnih selektivnih izbrisanih izmena u RevisionDelete. (Ne sme biti verovatno da će radnja biti sporna ili kontroverzna; konsultujte se ako je potrebno).
  • 7. Brisanje naloženo odlukom Arbitražne komisije. Ponekad Arbitražni komitet može utvrditi da je evidentirana stavka bila dovoljno neispravna da bi zapis trebalo formalno da se izbriše u javnom dnevniku. Razlog za brisanje treba da bude jasno povezan sa odlukom. Brisanja prema ovom kriterijumu smatraju se predmetima sprovođenja arbitraže i ne bi trebalo da budu poništena na neodgovarajući način; međutim, na njih se može uložiti žalba.

Redakcija unosa dnevnika[uredi | uredi izvor]

Redakcija dnevnika (izvan ograničenog opsega za kreiranje, premeštanje i brisanje dnevnika) je namenjena isključivo za grubo neprikladan sadržaj i nije dozvoljena za obične stvari; zajednica treba da bude u mogućnosti da pregleda dnevnike blokiranja korisnika i druge evidencije bez obzira da li su ispravni ili ne. Upotreba alata RevisionDelete za redigovanje evidencije blokiranja (bez obzira da li je unos u evidenciji opravdan ili ne) ili za sakrivanje nepovoljnih radnji, postova ili kritika, na način koji nije obuhvaćen ovim kriterijumima ili bez potrebnog konsenzusa ili ArbKom sporazuma, obično će se tretirati kao zloupotreba alata.

Sakrivanje materijala koji se može nadgledati pre nadzora[uredi | uredi izvor]

Lični podaci obuhvataju skoro svaki materijal koji je (ili izgleda kao da bi mogao biti) stvarne tvrdnje, činjenice, nagoveštaji ili aluzije na nejavne, lične ili privatne informacije (pogledajte Vikipedija:Brisači izmena i Vikipedija:Maltretiranje).

Nije važno da li je materijal koji narušava privatnost postavio sam korisnik ili treća strana, bilo u dobroj ili lošoj nameri, nedavno ili u prošlosti, da li je tačan, da li je cilj identifikovan za administratora, niti da li je je izjava, naglašena spekulacija ili implicirana.

Sakrivanja izmena se može koristiti za sakrivanje bilo kakvih postova koji narušavaju privatnost ili klevetnika dok se čeka Nadzor. Pošto nadzor nije neposredan, administrator može privremeno da izbriše informacije iz javnog uvida da bi minimizirao štetu, a zatim odmah kontaktirati nadzornika.

Čak i ako se na kraju utvrdi da se materijal ne može prikriti, administratorima je dozvoljeno da pogreše usled velikog opreza, čak i u slučajevima sa očiglednim sukobom interesa, pod uslovom da je u dobroj nameri i da brzo traže pregled od strane nadzornika. Ako nadzornik odluči da suzbijanje nije bilo prikladno, materijal će biti vraćen ili će se umesto njega revizija izbrisati.

Administratori treba da budu svesni da su evidencije brisanja javni i da se pažljivo pregledaju. Brisanje može ponekad dovesti do dodatne pažnje. Samo administratori mogu da vide materijal kada je prikriven.

Kada se skrivaju lične informacije koje se odnose na osobu koja se može kontaktirati putem e-pošte, može se smatrati dobrim manirom da ih obavestite da su informacije izbrisane i skrivene od javnosti. Davanje takvog obaveštenja je diskreciono pravo administratora.

Upotreba velikih razmera[uredi | uredi izvor]

Sakrivanje izmena je uglavnom namenjeno za jednostavnu upotrebu i relativno novije materijale. Tekst koji postoji u brojnim revizijama (npr. na zauzetim stranicama) ili koji je bio predmet komentara mnogih drugih možda nije praktično redigovati. Redakcija takvog materijala treba da uzme u obzir koliko će praktična i efikasna redakcija biti, koliko bi bila remetilačka (npr. za važeće postove drugih) i da li će sama redakcija skrenuti pažnju na problem. Ne postoji čvrsta linija; potrebna je presuda.

Administratori u ovoj situaciji će možda želeti da u početku izmene stranicu kako bi poništili ili uklonili krajnje neprikladan materijal, a zatim da se konsultuju.

Kako zatražiti sakrivanje izmena[uredi | uredi izvor]

Najbolje je da se obratite administratoru na stranici za razgovor.

Ako je slučaj hitan i/ili ne bi trebalo da se obrađuje javno, obratite se administratoru e-poštom ili kroz treće aplikacije, na primer Discord.

Žalba i diskusija o akcijama[uredi | uredi izvor]

Radnje izvršene pomoću ovog alata ostaju vidljive u javnim evidencijama. One su podložne pregledu od strane drugih administratora (koji mogu da vide redigovani materijal) i poništenju nakon jasnog, šireg konsenzusa. Takav pregled treba da se obavi na oglasnoj tabli administratora. Kao i kod drugih administrativnih alata, očekuje se dobro rasuđivanje i odgovarajuća upotreba; nepravilna upotreba može dovesti do sankcija ili desizopiranja / gubitka prava.

Tehnički detalji[uredi | uredi izvor]

Efekti dve različite kombinacije vidljivosti na istoriju stranice. Redakcija se prikazuje svim korisnicima.

Na Vikipediji, funkcija brisanja revizija dostupna je u administratorskom režimu administratorima i u režimu administratora i suzbijanja nadzorima (koji su svi trenutno takođe administratori).

Funkcionalnost[uredi | uredi izvor]

Istorije stranica i evidencije imaju dugme za administratore i nadzornike koje omogućava redigovanje više unosa tako što ćete ih izabrati sa liste sa poljima za potvrdu. Na istorijama stranica, dugme je Promeni vidljivost izmena; na evidencijama je Promeni vidljivost izabranih unosa u dnevniku.

Kada je revizija ili unos u dnevniku sakriven od pogleda u celosti, on se prikazuje kao što je prikazano sa desne strane, sa elementima skrivenim od pogleda koji su izbrisani i zasivljeni. Precrtane elemente ne može videti nijedna korisnička grupa koja nema pravo pregleda. Korisnik koji ne može da pristupi relevantnim revizijama i koji pokuša da uporedi reviziju sa drugim revizijama ili pristupi njenoj dobiće grešku u kojoj se navodi da je revizija uklonjena iz javnih arhiva. Slično tome, traženje unosa dnevnika ili doprinosa prema korisničkom imenu neće prikazati unose dnevnika gde je korisničko ime redigovano.

Administrator obično može da klikne na dugme da vidi izabrane redigovane unose. Pojaviće se crno ako je primenjeno potiskivanje, u kom slučaju administratori ili korisnici koji nemaju pristup alatki za nadzor ne mogu da pristupe i redigovanom materijalu i njegovim podešavanjima za brisanje.

Radnje brisanja revizije se zadržavaju čak i kada se revizija ili stranica izbrišu na tradicionalan način. Ako se stranica kasnije opozove, podaci koji su izbrisani pomoću opcije sakrivanja izmena i dalje će ostati izbrisani.

Kada redigujete unos u dnevnik premeštanja stranice, imajte na umu da će on takođe biti zabeležen kao rezime uređivanja u istoriji te stranice; takođe će morati da se rediguje.

Ograničenja i problemi[uredi | uredi izvor]

  • Tekst revizije poslednje izmene na stranici ne može se redigovati. Ovo je namerno. Prvo mora da se vrati sadržaj da bi se redigovao. Ostala polja (korisničko ime i rezime izmena) mogu da se rediguju čak i na poslednjoj izmeni.
  • Ako izmena koja se rediguje nije poništena u izmeni koja je neposredno posle nje, sve izmene između nje i njenog vraćanja će sadržati sadržaj izmene. U ovom slučaju, sve posredne izmene moraju biti redigovane da bi se u potpunosti sakrio sadržaj izmene.