Википедија:Veličina članka

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ova stranica sadrži pregled ključnih pitanja u vezi sa veličinom članka. Postoje tri povezane mere veličine članka:

  • Problemi čitaoca, kao što su raspon pažnje, čitljivost, organizacija, zasićenost informacijama itd.
  • Održavanje, kao što su artikli koji zahtevaju mnogo vremena za održavanje kada su veoma dugi
  • Tehnički problemi, kao što su ograničenja mobilnih pregledača.

Veličina članka utiče na upotrebljivost na više načina i to:

  • Problei čitaoca, kao što su raspon pažnje, čitljivost, organizacija, zasićenost informacijama itd.
  • Održavanje, kao što su artikli koji zahtevaju mnogo vremena za održavanje kada su veoma dugi
  • Tehnički problemi, kao što su ograničenja mobilnih pregledača.

Kada je članak prevelik, razmislite o tome da ga razbijete na manje članke, da ga uključite u novi članak ili da ga spojite sa postojećim člankom. Kada je članak premali, može se spojiti sa jednim ili više postojećih članaka. Takve uredničke odluke zahtevaju konsenzus. Smernice o veličini artikala i detaljna rešenja su date u nastavku. Politika licenciranja nalaže da svaki put kada se bilo koji sadržaj kopira iz jednog članka u drugi novi ili postojeći članak, mora se koristiti sažetak uređivanja koji sadrži traženu atribuciju kopije.

Čitljivost[uredi | uredi izvor]

Svaki članak na Vikipediji je u procesu evolucije i verovatno će nastaviti da raste. Drugi urednici će dopunjavati članke kada završite sa njima. Vikipedija ima praktično neograničen prostor za skladištenje; međutim, dugi članci mogu biti teži za čitanje, kretanje i razumevanje. Članak duži od jedne ili dve stranice kada se odštampa treba podeliti na odeljke da bi se olakšala navigacija (pogledajte Vikipedija: Priručnik za stil). Za većinu dugih članaka, podela na sekcije je svakako prirodna. Čitaocima mobilne verzije Vikipedije može se pomoći tako što će obezbediti da odeljci nisu toliko dugi ili toliko brojni da ometaju navigaciju.

Za čitanje stranice od oko 10.000 reči potrebno je između 30 i 40 minuta prosečnom brzinom, što je blisko rasponu pažnje većine čitalaca.[1] Razumevanje standardnih tekstova pri prosečnoj brzini čitanja je oko 65 %. Kod članaka sa 10.000 reči može biti korisno da premestite neke odeljke u druge članke i zamenite ih rezimeima.

Članci koji pokrivaju posebno tehničke teme trebalo bi, generalno, da budu kraći od članaka o manje tehničkim temama. Dok stručni čitaoci takvih članaka mogu prihvatiti složenost i dužinu pod uslovom da je članak dobro napisan, opštem čitaocu je potrebna jasnoća i sažetost. Postoje slučajevi kada je dug ili veoma dugačak članak neizbežan, iako njegovu složenost treba svesti na minimum. Čitljivost je ključni kriterijum.

Čitljiva proza[uredi | uredi izvor]

Čitljiva proza je glavni deo teksta, isključujući materijal kao što su fusnote i referentni delovi („vidi još”, „spoljne veze”, bibliografija, itd.), dijagrami i slike, tabele i liste, Vikilinkovi i spoljni URL-ovi, formatiranja i drugo.

XTools prikazuje informacije o prozi, uključujući broj znakova (u odeljku „Proza” u odeljku „Opšta statistika”). Može se koristiti za članak koji se trenutno pregleda tako što ćete izabrati karticu Prikaz istorije za stranicu, a zatim Statistika stranice iz reda u blizini gornjeg naslova Spoljni alati.

Liste, tabele i rezimei[uredi | uredi izvor]

Liste, tabele i drugi materijal koji je već u obliku sažetka možda neće biti prikladan za dalje smanjivanje ili sumiranje metodom stila rezimea. Ako ne postoji „prirodan” način za razdvajanje ili smanjenje dugačke liste ili tabele, možda bi bilo najbolje da je ostavite netaknutu i donesete odluku da se ili zadrži ugrađen u glavni članak ili da se odvoji na samostalnu stranicu. Bez obzira na to, lista ili tabela treba da budu što kraći koliko je to izvodljivo za njihovu svrhu i obim. Previše statističkih podataka je protiv osnovne politike projekta.

Održavanje[uredi | uredi izvor]

Člancima na Vikipediji je potrebno stalno održavanje. Ovo se kreće od manjih izmena koje ispravljaju pravopis i gramatiku, do velikih ažuriranja koje odražavaju nove događaje i novi izvorni materijal. Neki članci će možda morati da budu ponovo napisani nakon nekog vremena, posebno članci napravljeni o nedavnim događajima. Dobra praksa je osigurati da članci ne postanu predugi za održavanje, posebno članci kojima je potrebno često ažuriranje. Održavanje može postati teže kada količina teksta na temu raste.

Ukupna veličina članka treba da bude razumno niska, posebno radi čitaoca koji koriste sporije internet veze ili mobilne uređaje ili koji imaju sporo učitavanje računara. Za tekst veličine 32 kB potrebno je oko pet sekundi da se učita stranica za uređivanje na dajal-ap vezi, dok prateće slike zahtevaju dodatno vreme, tako da je stranice znatno veće od ove teže za prikaz starijim pretraživačima. Neki veliki članci postoje za teme koje zahtevaju dubinu i detalje, ali se obično članci takve veličine dele na dva ili više manjih članaka.

Mobilni pretraživači mogu biti problem ako ovi uređaji imaju malo memorije i/ili spor CPU; duge stranice mogu zahtevati previše vremena za obradu, ako uopšte mogu biti u potpunosti učitatane. Kada koristite spore veze, na primer, desktop računar sa analognim modemom ili bežičnu vezu nekih mobilnih uređaja, dugim člancima može biti potrebno previše vremena za učitavanje. Za beleške o nepovezanim problemima koje različiti veb pregledači imaju sa MedijaViki sajtovima, kao i za listu alternativnih pregledača koje možete da preuzmete, pogledajte Vikipedija: Beleške pregledača.

Maksimalno ograničenje za Vikipediju je preko softvera MedijaViki na 2 megabajta (konkretno, 2048 kilobajta ili 2,097,152 bajta).

Prekoračenje ograničenja za naknadno proširenje dovešće do toga da se šabloni u članku pojavljuju pogrešno.

Razdvajanje članka[uredi | uredi izvor]

Veoma velike članke treba podeliti na logički odvojene zasebne članke. Dugačke samostalne liste članaka su podeljene na sledeće stranice po abecednom redu, brojčano ili podtematski. Takođe razmislite o razdvajanju i preklapanju podeljenih delova.

Kada delite odeljak u novi članak, trebalo bi da u rezimeu uređivanja novom članku navedete da je poreklo sadržaja poteklo sa članka iz kojeg kopirate.

Nema potrebe za žurbom[uredi | uredi izvor]

Nema potrebe za žurbom sa deljenjem članka kada počne da raste. Ponekad članak jednostavno treba da bude obimam da bi se tema adekvatno pokrila. Ako niste sigurni ili imate članke visokog profila, započnite diskusiju na stranici za razgovor u vezi sa opštom strukturom teme. Odredite da li temu treba tretirati kao nekoliko kraćih članaka i, ako jeste, kako ih najbolje organizovati. Ako diskusija ne napreduje, razmislite o dodavanju jedne od podeljenih oznaka da biste dobili povratne informacije od drugih urednika.

Razdvajanje trivijalnih ili kontroverznih delova[uredi | uredi izvor]

Relativno trivijalna tema može biti prikladna u kontekstu većeg članka, ali neprikladna je kao tema čitavog članka sama po sebi. U većini slučajeva, kršenje je neutralne tačke gledišta da se posebno izdvoji kontroverzni odeljak bez ostavljanja adekvatnog rezimea. Takođe krši politiku neutralne tačke gledišta stvaranjem novog članka koji sadrži informacije koje je konsenzus odbacio iz glavnog članka. Razmotrite druge organizacione principe za podelu članka i budite sigurni da i naslov i sadržaj izdvojenog članka odražavaju neutralnu tačku gledišta.

Ako je neki odeljak članka magnet za beskorisne doprinose (kao što je odeljak „spoljne veze” ili odeljci sa trivijalnostima), imajte na umu da, iako ga premestite u drugi članak, može da pomogne da se očisti glavni članak, on stvara novi članak koji se u potpunosti sastoji od odeljka za neželjene priloge. Ako članak sadrži velike količine materijala koji nije pogodan za uvrštavanje u enciklopediju, bolje je ukloniti taj sadržaj nego kreirati novi članak za njega.

Smernice za veličinu članka[uredi | uredi izvor]

Neke korisne smernice i neobavezujuće preporuke za razdvajanje članaka i kombinovanje manjih stranica jeste:

Čitljiva veličina proze Šta raditi
> 15.000 reči > 100 kb Gotovo sigurno treba podeliti članak.
> 9.000 reči > 60 kb Verovatno bi trebalo podeliti, iako obim teme ponekad može opravdati obim članka.
> 8.000 reči > 50 kb Možda će biti potrebno podeliti; verovatnoća raste sa veličinom.
< 6.000 reči < 40 kb Sama dužina ne opravdava podelu.
< 150 reči < 1 kb Ako članak ili lista ostaju ove veličine više od nekoliko meseci, razmislite o kombinovanju sa povezanom stranicom. Alternativno, članak bi se mogao proširiti; vidi Vikipedija:Klica.

Imajte na umu: ova smernica se primenjuje samo na čitljivu prozu, a ne na veličinu viki oznaka (kao što se nalazi na listama istorije ili na neki drugi način). Broj reči se može pronaći uz pomoć Shubinator's DYK tool ili Prosesize.

Osnovna pravila se nešto manje primenjuju na stranice sa višeznačnim odrednicama i naravno ne primenjuju se na preusmeravanja . Čitljivi alati za prozu ne broje reči ili znakove u naslovima slika, listama ili tabelama. Kada razmišljate o podeli članaka na listi, uzmite u obzir uticaj razbijanja tabele koja se može sortirati.

Članke sa više od 500 kb treba nesumnjivo izdeliti na više članka, ukoliko je to praktično.

Sa razvojem tehnologije, brzine prenosa informacija i kapaciteta uređaja, može se očekivati da će se preporučena maksimalna veličina članka povećavati u budućnosti.

Uklanjanje sadržaja[uredi | uredi izvor]

Uklanjanje odgovarajućeg sadržaja, posebno stila rezimea, i/ili pouzdanih informacija i informacija koje nisu tangencijalne, iz članka samo da bi se smanjila dužina bez premeštanja tog sadržaja u odgovarajući članak bilo spajanjem ili razdvajanjem, može zahtevati diskusiju na stranici za razgovor radi postizanja konsenzusa.

Jezik za označavanje je kod koji se koristi da organizuje dokument i učini ga čitljivim. Viki oznake su kodovi koji se koriste na Vikipediji. Veličina oznake uključuje čitljivu prozu, viki kodove i sve medije koji se koriste u članku, kao što su slike ili audio snimci. Veličina oznake će uvek biti veća ili jednaka čitljivoj veličini proze na kojoj se zasniva gornja smernica za veličinu.

Veličinu oznake stranice u bajtovima možete pronaći iz istorije njene stranice (pri dnu). Takođe unos u polju za pretragu: intitle:Наслов чланка će prikazati i broj reči u članku i veličinu članka u kilobajtima. U većini slučajeva to sami po sebi nisu pouzdani pokazatelji da li članak treba podeliti.

Najveći članci prema veličini oznake su navedeni na Special:Longpages.

Imajte na umu da mogućnost uređivanja odeljka umesto cele stranice smanjuje vreme čekanja, uklanjajući neke od mnogih problema sa prevelikim stranicama za urednike; međutim, čitaoci sa sporim vezama i dalje će morati da čekaju da se učita cela stranica.

Ako imate problema sa uređivanjem dugačkog članka[uredi | uredi izvor]

Ako ste naišli na članak koji je toliko dugačak da ne možete da ga izmenite ili ako vaš pretraživač odseca kraj članka kada pokušate da ga izmenite, postoji nekoliko načina na koje možete da rešite problem.

Najbolje poboljšanje je jednostavno nadograditi na moderniji veb pretraživač, ako je moguće. Postoje i mnoge druge prednosti nadogradnje na njihovu najnoviju verziju, kao što su bolja bezbednost, bolji prikaz sadržaja napisanog na moderniji HTML i ispravke grešaka. Mnogi članci na Vikipediji mogu biti duži od 64 kb na stalnoj osnovi, tako da će stariji pretraživači i dalje imati povremene probleme sa dugim člancima.

Često možete uređivati članak jedan po jedan odeljak koristeći veze [уреди | уреди извор] koje vidite pored svakog zaglavlja u članku. Ovo bi trebalo da funkcioniše sve dok nijedan od odeljaka nije duži od 32 kB, što zaista ne bi trebalo da budu. Možete da izmenite tekst koji dolazi pre prvog odeljka tako što ćete kliknuti na dugme uredi za prvi odeljak, a zatim promeniti &section=1 deo URL-a u &section=0 (pogledajte T2156 i dva rešenja za JavaScript: 1, 2 na engleskom jeziku). Takođe pogledajte Uređivanje pre prvog odeljka.

Ako smatrate da je odeljak predugačak da biste ga pravilno i bezbedno uređivali, ili imate neki drugi relevantan problem, možete da postavite zahtev za pomoć na Vikipedija:Trg/Pomoć.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ John V. Chelsom; Andrew C. Payne; Lawrence R. P. Reavill (2005). Management for Engineers, Scientists and Technologists (2nd izd.). Chichester, West Sussex, England; Hoboken, NJ: John Wiley & Sons. str. 231. ISBN 978-0-470-02127-9. OCLC 59822571. Pristupljeno 20. 2. 2013.