Википедија:Trg/Arhiva/Razno/67

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kategorija:Političari SFRJ[uredi | uredi izvor]

Predložio sam na SZR da kategoriju Društveno-politički radnici SFRJ treba preimenovati u ustaljen oblik koji važi i za sve druge države i za sva njihova vremena, a to je Političari SFRJ. Svi mi znamo da su se socijalistički/komunistički političari kitili nazivima poput politički „radnik” u skladu sa ideologijom promovisanja neke radničke klase i sl. Međutim, članovi opštinske, republičke i savezne skupštine i onda i sada su političari. Urednik Pinki se nešto protivi u smislu da su eto kao bili netipični političari pa im trebamo priznati taj naziv. Šta će nam u tehničkom kategorisanju naziv koji odstupa od naziva svih ostalih kategorija? U člancima o tim političarima stoji kako su se nazivali, kakve su nagrade dobijali i pod kojim nazivima i sl. Međutim, oni su jugoslovenski političari tog perioda i ništa drugo. Netipičan političar je takođe političar. Politički „radnici” Sovjetskog Saveza, bez obzira kojim su se titulama kitili, kod nas su kategorisani kao sovjetski političari kako i treba biti. Ovo je enciklopedija 21. vijeka. --Željko Todorović (razgovor) 21:49, 18. septembar 2019. (CEST) s. r.[odgovori]

Ja bih ovo doveo u vezu sa naznačavanjem titula, koje se na Vikipediji ne praktikuje. U članku se može naponenuti, ali naslov članka se nikada ne dodeljuje prema tituli. Tako da mi ni ovakvo razlikovanje nema smisla, mada mi komunistički period nije blizak. Isto tako, danas su svi nekakvi menadžeri, a nekada su se pojedinci sa takvim opisom rada zvali poslovođe. Prema tome, ako možemo da standardizujemo, onda ne treba razvodnjavati previše. --Lotom (razgovor) 22:01, 18. septembar 2019. (CEST)[odgovori]
Upravo to, radi se o standardizaciji kategorije na oblik političar kako su i sve druge kategorije. Ne postoji nikakav razlog da se pravi izuzetak baziran na pristrasnosti. Jer imamo urednika koji uređuje tu temu, kojem se sviđa birokratska fraza iz prošlosti, i na osnovu toga bi valjda trebalo odstupati od standarda?! Pa mislim da to nije valjan argument. Sve relevantno za te ljude opisano je detaljno u odgovarajućim člancima o njima, ništa se neće sakriti. Uostalom, zamjenom izraza „politički radnik” na „političar” ne pravi se nikakva šteta niti poruga, pa i u tom segmentu nema u preimenovanju nikakvog problema. --Željko Todorović (razgovor) 23:31, 18. septembar 2019. (CEST) s. r.[odgovori]

Ovo je još uvijek otvoreno pitanje, trebao bi se još neko uključiti. --Željko Todorović (razgovor) 01:16, 28. septembar 2019. (CEST) s. r.[odgovori]

 Komentar: Izneću i ovde svoje mišljenje da se ne slažem sa ovim predlogom. Politički sistem SFRJ nije bio politički sistem kakav danas poznajemo. Željko to ne razume i namerno ili slučajno meša babe i žabe. Nigde se ne koristi termin politički radnik jer se on primenjivao uglavnom na revolucionare i članove KPJ iz predratnog perioda. Nazivi kategorija su društveno-politički radnici, a ne politički radnici. Politički sistem je bio drugačiji i oni se nisu bavili klasičnom politikom, posebno jer je bio jednopartijski sistem, a SKJ nije bio politička partija u klasičnom smislu. Skupština je bila delegatska i u periodu 1974-1990 je imala tri veća, od kojih je jedno bilo veće udruženog rada, gde su birani radnici i delegati iz preduzeća. Oni nisu bili političari već delegati, odnosno društveni radnici. Naziv ovih kategorija su mnogo prikladniji tom vremenom i oni su podkategorije kategorija Srpski političari, Jugoslovenski političari i dr, a slične kategorije postoje i na drugim srodnim jezičkim Vikipedijama. --Pinki (razgovor) 12:50, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

Nisu to bili nikakvi posebni d-p „radnici” koji su se birali po preduzećima nego su bili kao i danas lokalni političari koji su pored delegatskih mjesta imali radna mjesta u državnim ustanovama ili preduzećima. Kao što i danas lokalni odbornici ili narodni poslanici negdje rade, da li po organima da li u kompanijama, ili su vlasnici kompanija, pored svojih skupštinskih mjesta. Dakle, u preduzećima se za delegate nisu birali najvredniji radnici, ili neka sirotinja, već su se birali članovi partije tj. političari. To što je nekom izborna baza bila teritorija a nekom radna organizacija ništa ne mijenja činjenicu da su svi izabrani na političke funkcije političari, i onda i sada, a ne neki radnici. To je samo stilizovan naziv tog vremena, nema šta da na u tehničkoj kategorizaciji stoji u encikloopediji 21. vijeka. --Željko Todorović (razgovor) 20:38, 28. septembar 2019. (CEST) s. r.[odgovori]

Smatram da treba obrisati kategoriju Kategorija:Zemun i sve članke iz nje prebaciti u kategoriju Kategorija:Gradska opština Zemun. Nema razloga da to bude jedino naselje na Vikipediji koje ima kategoriju. Kategorije idu za (gradske) opštine, ne i za naselja. Ako nismo izdvajali centralna jezgra drugih 16 opština Beograda, nema potrebe da to radimo ni ovde. Da podsetim Zemun je naselje u okviru GP Zemun, ne grad. Svi tada prisutni na Diskordu su se složili sa ovim, ali red je da iznesem i ovde. --MareBG (razgovor) 01:08, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

 Komentar: Slažem se sa predlogom, već smo pričali na Diskordu o tome.--Soundwaweserb (razgovor) 01:10, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

 Komentar: Ako ne kategorišemo naselja već samo opštine, onda je stvar jasna i za ovaj slučaj. --Željko Todorović (razgovor) 01:18, 28. septembar 2019. (CEST) s. r.[odgovori]

 Komentar: I ja se slažem sa predlogom. Treba da budemo dosledni u kategorisanju, što ovaj predlog obezbeđuje. — Žile () 09:28, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

 Komentar: Još jednom podržavam Maretovu ideju. — SimplyFreddie (razgovor) 09:37, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

 Komentar: zemun se vodi kao integralni deo beograda, tako da nema potrebe za ovom kategorijom, iz istog razloga ne bi trebalo da bude ni kategorije zemunci već sve to da bude u kategoriji beograđani. Lackope (razgovor) 11:42, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

Slažem se sa goreiznetim mišljenjima. --F± 12:07, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

 Komentar: slažem se sa Marteom u vezi ove kategorije, jer to nije praksa na Vikipediji, ali se nikako ne slažem sa predlogom @Lackope: da se obriše kategorija:Zemunci. To nikako Zemun nije bilo koji deo Beograda - kao Čukarica, Vračar ili Voždovac. Zemun postoji koliko i Beograd, a nije ni 100 godina u sastavu Beograda. Mnogi iz te kategorije su rođeni pre 1934. kada je Zemun postao deo Beograda. Molim predlagače da ovo imaju na umu. --Pinki (razgovor) 12:39, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

činjenica je da danas ništa nema drugačiji status od vračara ili voždovca, a kategorije bi trebalo da budu prema trenutnom stanju a ne kako je bilo pre više decenija, to se lepo može navoditi u samim člancima. Lackope (razgovor) 12:56, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]
Ne slažem se baš sa ovom konstatacijom, na osnovu toga bi onda trebalo obrisati i kategoriju Jugosloveni i slične njoj. — SimplyFreddie (razgovor) 15:25, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]
te dve stvari nisu za poređenje, jedino ako su zemunci bili priznati kao posebna nacija.. Lackope (razgovor) 18:26, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]
@Lackope: Na taj način u kategoriju Beograđani stavljaš ljude koji su živeli u Zemunu, dok nije bio u sastavu Beograda i koji recimo u svom životu nisu kročili u Beograd, jer je on bio u Turskoj, a oni su živeli u Austrougarskoj. Zemun ima poseban kulturno-istorijski značaja od drugih delova Beograda, poput Vračara, Čukarice, Voždovca i drugo, ne razumem zašto se nema sluha za to ovde!? --Pinki (razgovor) 21:34, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]
ako meže npr. vojvoda stepa stepanović biti svrstan u beograđane iako je rođen u ondašnjem selu kumodražu (a sada je kumodraž deo beograda), ne vidim problem da tako bude i sa onima koji su rođeni u nekadašnjem gradu zemunu. istorijski je interesantno da određeni delovi beograda su bili u različitim državama ali to ne znači da zbog toga treba sada ljude razvrstavati prema nekadašnjim političko-geografskim okvirima i još zbog toga isticati samo određene delove grada. Lackope (razgovor) 14:05, 30. septembar 2019. (CEST)[odgovori]
@Lackope: Ne možeš da porediš selo Kumodraž i grad Zemun koji je imao status slobodnog kraljevskog grada. Zemun i Beograd su 102 godine u jednoj državi, a tek pre 85 godina je Zemun potpao pod upravu Grada Beograda, sa prekidom za vreme okupacije. Kaži mi koji je deo Beograda imao ikada status grada, pre pripajanja Beogradu? Niko od korisnika iz beograda se nije setio ovako genijalne ideje, jer dobro znaju prilike odnosa Beograd-Zemun, ali se eto javio korisnik iz Leskovca da nam tumači odnos Zemun-Beograd. Interesantno!? --Pinki (razgovor) 15:12, 30. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

Niko od korisnika iz beograda se nije setio ovako genijalne ideje, jer dobro znaju prilike odnosa Beograd-Zemun, ali se eto javio korisnik iz Leskovca da nam tumači odnos Zemun-Beograd.

ja ne znam kako ovo mogu da shvatim ako ne kao vređanje i diskriminaciju prema svakome ko nije iz beograda, po ovome samo bi ovde mogli da se izjašnjavaju korisnici iz beograda. mislim da ovakvi stavovi nikako nisu dobri za ovaj projekat i ne mogu biti nikako poželjni. ovde se samo govori o istoriji naselja zemun i to nema veze sa razvrstavanjem ljudi po kategorijama prema trenutnom stanju. "odnos zemun-beograd" više ne postoji jer zemun nije isto što i beograd. Lackope (razgovor) 15:53, 30. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

 Komentar: Upravo to sam hteo da napišem, slažem se sa Pinkijem. Mislim da je kategorija Zemunci potrebna na projektu. --MareBG (razgovor) 21:47, 28. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

Ako se obriše kategorija Zemunci, to bi moglo da proizvede da se obrišu i kategorije Obrenovčani, Lazarevčani, Mladenovčani... Postojanje nekih kategorija je opravdano i s razlogom su tu. Čitaj gore navedeno. --Lotom (razgovor) 16:18, 30. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

te kategorije bi mogle da ostanu jer i obrenovac, lazarevac i mladenovac se vode kao posebna naselja i nisu delovi beograda kao zemun, to su opštine teritorijalne jedinice Grad Beograd. sličan primer je teritorijalna jedinica Grad Vranje koju čine opštine vranje i vranjska banja, vranjska banja je i posebno naselje i nije deo vranja. Lackope (razgovor) 16:54, 30. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

Kategorija Zemunci je istorijski utemeljena. To je dovoljna referenca da ona bude zadržana. Ne treba tražiti razloge -za- nepostojanje neke kategorije, nego -za- postojanje kategorije. To je to. --ANTI_PRO (razgovor) 16:41, 30. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

Do 2004. godine područje opštine Surčin pripadalo je opštini Zemun, znači da ni Zemun do tada nije bio u užem delu grada. Možda je dobra opcija u kat. Zemunci stavljati samo one rođene, dok je Zemun još bio grad. Šta mislite o tome? --MareBG (razgovor) 18:50, 30. septembar 2019. (CEST)[odgovori]
@MareBG: Treba ostaviti sve koji se nalaze u toj kategoriji, Zemunci nisu isto što i Čukaričani, Voždovčani i sl. Ja znam da ti razumeš ovu prirodu odnosa i glupo mi je što smo uopšte došli u priliku da polemišemo o ovim stavrima. Oni koji to ne razumeju, neka prouče malo istoriju Zemuna i videće koliko je taj grad, pogotovo u periodu kada nije bio u Srbiji, bio značajan za Srbiju i koje su sve značajne ličnosti u njemu živele i boravile. --Pinki (razgovor) 22:33, 30. septembar 2019. (CEST)[odgovori]

Your wiki will be on read only for a few minutes on 15th October[uredi | uredi izvor]

Hello

Sorry to use English. Pomozite u prevođenju na svoj jezik and share this information.

On Tuesday 15th October from 05:00 to 05:30 AM UTC (07:00 to 07:30 Central European Time), your wiki will be on read-only mode for a few minutes. This is due to a change on the database server. For more information about the operation, please see the corresponding task on Phabricator.

A banner will be displayed just before the read-only time. Please help by translating it!

Trizek (WMF) (razgovor) 11:01, 1. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Primedbe na projekat Vazduh koji dišemo[uredi | uredi izvor]

Za sat vremena u okviru akcije Vikipedija:Projekat Vazduh koji dišemo napisano je oko 40 članaka. Baš svaki je izgledao ovako. Ja sam ispravio i povezao više oko 20 članaka, nemam nameru više. Lepo je što Vikimedija finansijski pomaže (kako piše na linku gore), ali pre pisanja na projektu neko već treba da ih nauči kako rade. Nećemo uvek biti tu da ispravljamo za njima. --MareBG (razgovor) 17:42, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Slažem se sa Maretom. Ja sam Nebojši otvoreno rekao pre par nedelja da mu dosta toga promakne i onda ja (a i ostali urednici) prebacujem šablone na szr, dodajem kategorije itd, ali ovako nešto je stvarno nedopustivo, pravi se cirkus od projekta. Predavači treba da rade svoj posao kako treba. — SimplyFreddie (razgovor) 17:45, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Ako postoji neko ko nadgleda projekat i zadužen je da na kraju sve ovo ispravi, onda je uredu. A ako nema nikoga, a verujem da je tako, onda ovako pisanje stvarno nije za primer i treba sve članke obeležiti bez izvora šablonom. --ANTI_PRO (razgovor) 17:46, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Članci nemaju ni kategorije, zaista ne liči ni na pristojnu klicu. Ako ima neko to da sredi u okviru tog projekta, onda u redu, ali ako ostane ovako to je najblaže rečeno neozbiljno.--Soundwaweserb (razgovor) 17:48, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

 Komentar: a ko kaže da ljudi nisu prošli obuku? Jeste li im vi bili pratnja od rođenja pa znate gde su bili? Nije uvek problem u predavačima, problem je i u nedostatku želje kod ljudi da nauče i upamte neke stvari. Članci kao i svaki drugi — ukoliko nisu dobri, obeležiti odgovarajućim šablonima ili predložiti za brzo brisanje pa nek realizatori projekta trljaju glavu jer nisu pratili na času... --Miljan Simonović (razgovor) 19:30, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Nije naš problem kakvi su ljudi, već kakav je projekat. A sa ovim člancima, nije postao bogatiji. --MareBG (razgovor) 19:39, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Ja zaista nisam Ilija Čvorović pa da idem i pratim nekoga šta radi i kuda se kreće. Nije mi to bitno, niti me interesuje. Mene zanima šta se ovde dešava. Ovakvo masovno nanošenje članaka ima svoj uzrok, a to je u ovom slučaju Glam projekat. Po logici stvari, to bi neko morao da kontroliše, s obzirom na to da sredstva treba da se opravdaju. Ako nije tako, onda znači da je proces negde zakazao, što mi smeta iz dva razloga. Prvi je taj što se troše sredstva iz budžeta koji pune svi poreski obveznici, a drugi što neko treba da ide za njima i čisti. Ili će ovo nekako da se rešava, ili ćemo da dopustimo da nam se projekat u potpunosti pretvori u lakrdiju, ja treću mogućnost ne vidim. --Lotom (razgovor) 19:56, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@Lotom: niti je ovo GLAM program, niti sredstva dolaze „iz džepova poreskih obveznika”. U pitanju je mikrogrant koji realizuje biološko društvo (kao što se može videti na stranici projekta, ako si imao vremena da skokneš i pogledaš istu). Ovo društvo već nekoliko godina ima mikrograntove i dosad su pisali korektne članke. Verovatno je došlo do problema kada su međusobno jedni na druge prenosili znanje i svako je ispustio poneki detalj (klasični gluvi telefoni). Svakako, hvala Maretu koji je izneo problem. Ivana Madžarević bi kao osoba zadužena za mikrograntove mogla da se čuje sa realizatorima i ukaže da postoje ozbiljni nedostaci po pitanju napisanih članaka. Ukoliko se ne budu poboljšali, naš posao urednika jeste da korisnike usmerimo na uputstva, tutorijale, po mogućstvu ponudimo pomoć, a nakon toga propisno obeležavamo članke šablonima (i brišemo ako se ne otklone nedostaci). Bez obzira da li su članci deo nekog projekta ili ne, treba postupati prema člancima onako kako bi se postupalo prema bilo kom novom korisniku koji dođe ovde. --Miljan Simonović (razgovor) 20:09, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Možda sam omašio, izvinjavam se ako jesam, ali si skapirao na šta mislim, sasvim sigurno. Nije da se nije dešavao problem i sa gore navedenim, samo što možda nije bilo u toj meri. Svejedno to neko mora da iskontroliše, jer su to masovni unosi, što može da stvori problem i kada neko od nas radi. Ima nas malo aktivnih i nije tako jednostavno postići, posebno ako želimo da budemo tolerantni prema novim korisnicima. Da se ne bi po ko zna koji put desilo da vuk pojede magarca i sve se završi guranjem pod tepih uz fotografisanje sa „poznatim ličnostima“. --Lotom (razgovor) 20:18, 2. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
E ovako, prvo hvala @MareBG: na ukazanim greškama. Drugo, hajde da objasnim o čemu se ovde radi. Ovaj projekat je podržan finansijski od Vikimedije Srbije. Kao što je Miljan objasnio, ovi urednici su prošli obuku kroz neke aktivnosti i do sada je ta grupa pisala pristojne članke. Možda ne idealne, ali pristojne. Gde dolazi do greške? Ja jesam često u komunikaciji sa ljudima koji vode projekte, ali i pored mojih napomena da se stvari rade u kontinuitetu, ljudi nekako nagomilaju sebi posao i onda prave ovakve greške. Istini za volju, nisam ih poslednjih dana pratila, jer sam preokupirana međunarodnom konferencijom koju organizujemo za vikend. Opet napominjem, ovo su volonteri koji nemaju nikakvu lošu nameru, naprotiv. I oni žele da se poveća vidljivost tema koje su njima bliske, a nisu zastupljene na Vikipediji. Meni je genijalno da @Lotom: ne znaš na koji način se Vikimedija Srbije finansira, a član si iste. Pritom mi je još genijalnije što obavezno prvo napljuješ sve živo, bez bilo kakvog pretpostavljanja dobre namere, što je, zamisli molim te, jedno od osnovnih pravila Vikipedije. Pritom, ovo apsolutno nije masovan unos. Hvala i Maretu i @Miljan Simonović:koji su popravljali stvari, ja ću pisati urednicima i jasno im staviti do znanja kakve kardinalne greške ne smeju praviti. --IvanaMadzarevic (razgovor) 16:06, 7. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@IvanaMadzarevic: Nisam ja ni pomenuo finansiranje VMRS ovde, što je bitna stvar. Priznajem da jesam u brzini permutovao neke stvari oko zatvaranja konstrukcije projekata, nije sporno. Nemam nikakav problem da priznam svoju grešku. A uvek ću kritikovati to što ne valja. Dobru nameru pretpostavim uvek, ali nešto što se tendenciozno dešava ne mogu da posmatram tako. Običaj je da se ljudi koji nešto stvarno rade preskoče kada se odlučuje o bitnim stvarima, pa se posle pojedinci čude kako neko ima nešto protiv. Saradnja VMRS sa zajednicom na Vikipediji od mene može da dobije samo ocenu 0. Neki su ovde svakodnevno i pritom dovoljno dugo da mogu da procene šta je dobro, a šta ne. Ali bitno je da se zamene teze uvek kada nešto treba da se gurne pod tepih. Masovni unos može biti i spam pojedinih korisnika, ne samo botovsko pisanje. Za mene je masovno sve što se radi u velikom broju, da ne može jednostavno da se stavi pod kontrolu. Nemamo dovoljno aktivnih patrolera, pri čemu za pojedincima treba da se čisti, iako spadaju u one sa najdužim stažom ovde i imaju određena prava. To što sam član VMRS nema nikakav značaj, potpuno je nebitna stavka, jer je moj doprinos isti koliki i nekog prolaznika sa ulice. Ne računam dizanje ruke na skupštinama, to može i potpuno nepismen pojedinac. Kada sam postavio pitanje da li je cilj takmičenja da se stvarno dobije kvalitetan sadržaj, ili da se ciljani korisnici snabdevaju belom tehnikom i malim kućnim aparatima, popio sam cenzuru, a odgovor ću verovatno dobiti nikad. U praksi se vide rezultati, pa nije ni neophodno. I što je najveća ironija, apolitično udruženje neretko bude stavljeno u službu politike. Ne zanima me opredeljenje pojedinaca bilo koje vrste, na šta svako ima pravo, ali mi se nimalo ne sviđa kada se jednostranim potezima degradira doprinos čitave zajednice na Vikipediji. A što se volontiranja tiče, svi smo mi ovde volonteri, valjda. Ili ipak nismo? --Lotom (razgovor) 17:35, 7. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@Lotom: hvala Bogu pa ti ne predstavljaš celu zajednicu, te mi tvoja ocena ne znači puno. Na koji način si popio cenzuru? Izrazili smo bojazan, na šta imamo puno pravo, i ti si se odmah uvredio ako ti ideja nije prošla? Hajde molim te. Projekat prisvajaš kao da je tvoje vlasništvo i kao da niko ovde ne sme da kroči. --IvanaMadzarevic (razgovor) 14:07, 16. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@IvanaMadzarevic: Mislim da ovaj put nisi u pravu Ivana. Sve što je napisao Lotom, bio je u pravu.--Soundwaweserb (razgovor) 19:13, 16. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Niti je Lotom loša osoba niti Ivana, ali Ivana, nema potrebe za tolikim uzbuđenjem kada se dotakne slaba tačka koju organizuje Vikimedija, a to su seminarski i pisanje članaka od strane pripadnika nekih udruženja, društava nemam pojma svega čega već. Treba reformisati sistem. Nije rešenje da napumpaju veliki broj članaka ti urednici, pa da mi iskusni idemo i ispravljamo, a znanje o uređivanju da im bude nula na kraju, pa da nakon završetka tog programa ne zakroče ikad više na projekat. --Zoranzoki21 (razgovor) 19:58, 16. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Mislim da nema potrebe doticati se načina finansiranja Vikimedije, ko tu kome i zašto daje novac, to su teme za neke manje umove. Ovdje se treba raspravljati samo o načinu na koji se Vikipedija može poboljšati uz pomoć Vikimedije. Nema smisla ni pljuvati bilo koga, nebitno ko je u pitanju. Sve se može mirnim tonom riješiti, bez bacanja krivice na nekog. Dosta je urednika došlo i ostalo ovdje nakon nečeg što je Vikimedija organizovala (evo recimo ja, a mogu nabrojati bar još 10 trenutno aktivnih urednika koji lagano postaju sve kvalitetniji), mi samo treba da nađemo rješenje da kukolj izbacimo iz kukuruza, da smanjimo broj loših unosa, a da se što manje tereta baci na iskusne urednike. Čak i ako to znači da sve ide na brzo brisanje, so be it. — Marina Simić (razgovor) 00:02, 17. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Što se tiče Vikimedije, odličan je GLAM projekat koji je doneo stvarno dobre članke i nekoliko novih urednika. Sa druge strane složićete se svi da smo mogli i bez 5000 članaka od isto toliko studenata, od kojih se baš nijedan nije zadržao na projektu, a preko 90 odsto članaka napisani su loše i nisu ispravljeni. Trudilo se ovde par nas da ih sredi, ali smo odustali od toga. Da li ne žele da nauče, ne zanima ih ili im neko loše objasni, ne tiče me se, ali tiče nas se kako će ovaj projekat izgledati, a uz njih postao je mnogo gori. Poražavajuće je to što se dobar deo članova Vikimedije nije uključio na bilo koji način na projekat, nisu uvažili mišljenje u vezi bilo čega, nas volontera koji smo prosečno dosta iskusniji. Da čovek pomisli da ih zanima nešto drugo a ne Vikipedija da ne pišem šta, to je kažu za neke manje umove. Uglavnom pozivam i ostale da svrate ovde, uključe se u zajednicu, ne može Ivana biti uvek kriva za sve. --MareBG (razgovor) 19:00, 18. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Ja najiskrenije ne kapiram argumente koji idu protiv studentskog uređivanja itd., mogu da razumem, ali previđa se osnovna stvar/argument, a to je da je ovo slobodna enciklopedija. Bili oni u sklopu VM projekta ili ne, oni svakako mogu da pišu ovde i unose sadržaj. Zko im ništa ne može zabraniti u tom aspektu. --ANTI_PRO (razgovor) 21:16, 18. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Hajde da Boga ne mešamo u ovo. Ne zanima me ni da li je moj predlog prošao ili ne, niti je to bitno za bilo šta. Ima ovde ljudi koji doprinose svakodnevno, ne samo tokom organizovanih akcija. Finansiranja projekata sam se dotakao tek iz jednog razloga. Ako je neko već dobio pare, red je da iste i opravda. To se, pritom, ne postiže tako što se nabaci gomila koječega, bez ikakve kontrole. A ja ne vidim nikakvu korist za projekat od desetina klica koje se mogu naneti i botovski, kao ni od mašinski prevedenih i loše sređenih članaka o nekakvim javnim ličnostima, ili bilo čemu drugom. Stekao sam utisak da se svemu tome pristupa neozbiljno, bar me rezultati navode na takvu pomisao. Veliki je problem što sve to neko kasnije treba da sređuje, što je zahtevan posao. Sve i da sam najgora osoba na svetu, što je potpuno nebitno za bilo šta na projektu, ljudi koji se svaki dan susreću sa raznim anomalijama i iste uklanjaju mogu da potvrde da sam za neke stvari koje sam naveo i te kako u pravu. I da se razumemo, niko od nas nije u obavezi da ovde piše bilo šta, znači da svi radimo volonterski. I šta onda, ispada da smo budale? Nemam taj manir da objavljujem privatne prepiske, a verujem da znaš na šta mislim kada sam pisao o cenzuri. Ne zanima me ni svrha ni namena, ne volim da mi se reči izokreću i izvlače iz konteksta da bi se nešto populistički prikazalo. Ljudi ovde nisu mašine, a ni statistički parametri i svako je odvojio svoje vreme da bi nešto napisao. Niko nije bezgrešan. Samo je razlika u tome što je neko spreman i da sagleda kritike, bez obzira da li su opravdane ili ne, a neko radije gura stvari pod tepih. Ljude treba podstaći i animirati, a ima primera vrlo dobre koordinacije, bez prisiljavanja na poduhvate zarad materijalne koristi. Ja tebe razumem, @IvanaMadzarevic:, štaviše mislim da odličan posao radiš. I sve upućene kritike u najmanjoj meri se odnose na vas zaposlene. Ostali neka malo razmisle. --Lotom (razgovor) 07:44, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

@Ivan VA: Malo si pobegao od suštine. Niko nije protiv studentskog uređivanja, ima nas i ovde koji još uvek studiramo. Slobodna enciklopedija, naravno, ali ovo zapravo i nije slobodno, već podstaknuto uređivanje, a problem je što dosta ljudi nešto započne i ne završi. Možda bi, ali za to nam fale ljudi, tim studentima, ili kome već, mogli da se dodele mentori na Vikipediji, kojima bi mogli da se obrate za pomoć. Eto, kao jedan od predloga, ne mora da znači da je dobar, ali polemišemo. Ja sam voljan da pomognem da se nađe neko konstruktivno rešenje, a ne samo da se zaranja glava u pesak. --Lotom (razgovor) 07:44, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Nisi skapirao suštinu onoga što sam napisao, pa si ponovoio grešku onoga na šta sam upućivao u ovom postu. Slobodna enciklopedija, naravno, ali ovo zapravo i nije slobodno, već podstaknuto uređivanje,... bilo to ureivanje slobodno, neslobodno, podstaknuto, nepodstaknuto, apsolutno je sa aspekta ***Slobodne enciklopedije*** nebitno. Jer slobodna enciklopedija ne zahteva i ne pita te za motiv tvog uređivanja (bilo da je recimo za ocenu ili iz ličnog ćeifa). I jedan i drugi student su isti pred slobodnom enciklopedijom. Jedino što je bito je da -svako-, sa kakvom god motivacijom, može nju da uređuje. Zato i jeste slobodna. I to je jedno temeljno Pravilo celog projekta. Zato je cela ova diskusija izlišna. --ANTI_PRO (razgovor) 11:38, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Dve su opcije. Ili ti od drveta ne vidiš šumu, ili ti je cilj samo da tvoja bude poslednja tek da se nešto napiše. Suština je da ti ljudi najverovatnije ne bi ništa ni radili da ih neko ne tera. Da ne bude opet buhvalno shvaćeno, pa da posle treba da se crta, imaju mamac u vidu nekih ocena i onda teraju sebe da pišu na silu. I čeka se poslednji momenat. Tu slobode nema. Pre bih to nazvao uslužnim ropstvom. Niti oni vole da pišu, niti ćemo mi kao projekat mnogo da dobijemo polovičnim i nerazumnim člancima. I za to niko nije odgovoran, to jeste tačno. Ni mi ovde, ni Vikimedija, ni te institucije. Ali neko im to nudi kao opciju i praktično svi vide neki interes u tome. Projekat zbog toga često trpi. Ja bih rado prihvatio da iz svega toga dobijemo duplo manji broj članaka, ali kvalitetnijih. I da se po mogućstvu neko zadrži i povremeno nešto napiše i kasnije. I nije da ništa nema svrhu. Neki ljudi bi možda i hteli da urade članak, ali se ne snalaze. Njih treba sačuvati, a ne lupati im {{bb}} odmah. Takođe, njih verovatno ocenjuju profesori, asistenti, ko već, ne znam. I možda će ti članci dobiti neku ocenu na tačnost unetog sadržaja. Ali je pitanje da li će oni stilski imati smisla, da li će biti referencirani i ostalo. Nama je bitno i jedno i drugo, a diskutabilno je koliko se i sami ocenjivači snalaze u tome i koliko su njima važni struktura i izgled članka. Ali oni bar imaju nekakvu kontrolu, za ove ostale projekte je pitanje. Treba ljudima izaći u susret, pomoći, ukazati na greške. --Lotom (razgovor) 12:55, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@Lotom: niko nikoga ne tera da piše članke, to prvo. Podsticaj dodatnim poenima na predmetu nije teranje, nego upravo to — podsticaj. Ako neko želi da se dodatno aktivira na fakultetu, za to će dobiti dodatne poene. Ne vidim kakvo je to teranje po sredi. Je l to znači da onda svi seminarski radovi, eseji, istraživanja i sve što postoji otkad postoje fakulteti zapravo predstavljaju teranje?! Mislim da ti malo mešaš babe i žabe.
Druga stvar, na većini fakulteta nisu profesori i asistenti jedini koji ocenjuju članke koje studenti pišu, nego se to radi zajedno i u dogovoru sa Viki ambasadorima, tako da jedan deo poena daju ambasadori (za stil pisanja, reference, sintaksu,...), a drugi deo profesori (za tačnost unetog sadržaja).
I treća stvar, nije ti uopšte loša ideja za mentore. O tome sam slušao na Vikimaniji i neke jezičke verzije uspešno primenjuju mentorstvo ne samo za studente, nego generalno za sve novajlije. Naravno, to zahteva veću angažovanost postojećih urednika, ali može se program (tj. stranica na Vikipediji ili šta već) osmisliti tako da minimizira količinu posla i raspodeli isti na što veći broj urednika. --Miljan Simonović (razgovor) 14:02, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Samo se stavi u poziciju nekoga ko bi nešto hteo, ali ga mrzi. Ili ima želju, a ne zna kako će. Još ako ga kontroliše neko ko ni sam nije u potpunosti siguran, ide problem. Nailazio sam na takve stvari tokom patroliranja, opušteno. Ispada kao da nešto radi na silu. Iskreno ne znam ko i kako radi sa ambasadorima, ali cenim da bi takvi korisnici trebalo da budu naprednijeg nivoa, kao i da se po mogućstvu kandiduju za prava patrolera. Ne polazim ja od toga da to treba ukinuti i zabraniti, niti bilo šta tome slično, ali pod neku kontrolu definitivno treba staviti. Naravno, nisam ništa pomešao, niti mislim da nekoga bičuju da bi počeo da piše, već da neki ovo shvataju dosta neozbiljno i da zato izgleda kao da se članci pišu iznuđeno. Kapiram ja i nedostatak vremena i kod jednih i kod drugih i sve, ali u nekim situacijama ima dosta posla oko patroliranja i sređivanja, naporno je sve to, a fale ljudi. A pored toga imamo problem što neki ovde patroliraju izmene skoro i bez gledanja. --Lotom (razgovor) 15:28, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

@Lotom: Ti i dalje ne kapiraš šta sam ja napisao. Jel znaš ti šta znači ovo *slobodna enciklopedija* ispod Vikipedije? Apsolutno me ne interesuje ko i zašto i sa kakvim motivom piše te članke. Jer je glavna poenta da oni imaju -pravo- da pišu te članke. I tu se završava svaka diskusija. Tako da je svaki pokušaj ograničavanja ljudi u pisanju istih, kršenje pravila projekta. ende. --ANTI_PRO (razgovor) 15:38, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Mene zanima, zato što to slobodna enciklopedija znači da svako može da uređuje, ali po ipak određenim uslovima. I nije sve za Vikipediju. Da je drugačije, ne bismo imali ni patrolere, ni administratore, niti bi se sadržaj brisao. Ovde je reč o rešavanju postojećih problema, ne o bilo kakvom gušenju korisnika i bilo čega tome sličnog. Ja vrlo dobro znam šta znači slobodna enciklopedija, ali isto tako znam da neki to zloupotrebljavaju. Opet više pitanje etike, a zašto to niko ne kontroliše, to već nije naš problem, već pitanje uređivačke politike takvih sadržaja. I nema veze sa ovom temom. Takođe, korišćenje germanizama, anglicizama i ostalih usvojenica ne znači da je neko u pravu. Nije ovde pitanje da li i šta ko radi, već kako radi. Tražimo način kako da se neke stvari poboljšaju. --Lotom (razgovor) 16:19, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Pa u skladu sa pravilima se mora i uređivati. To nije ni predmet diskusije. Ja sam samo izneo zapažanje da se pri svakom projektu ili unosu seminarskih ovde pokreće debata kako to treba „ukinuti”. I naglašavam da to nije moguće a da se ne ukine ovaj projekat kao takav, bar u ovom obliku kakv postoji danas. Ako ti članci nisu napisani u skladu sa pravilima ili će se staviti šablon ili biti obrisani. Ništa novo pod kapom Vikipedije. --ANTI_PRO (razgovor) 16:28, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

A ko su vam ti „viki ambasadori”? Jer po priči nekih ovdje ti ljudi uopšte nisu urednici već NVO karijeristi. Kako neke osobe koje nisu ništa napisale na Vikipediji umiju da nekome prenose znanje i kao nešto ih nadgledaju da li pravilno rade? Znanje o člancima i enciklopediji imaju urednici/volonteri koji i učestvuju na projektu da bi pisali članke, a ne neki koji se vrte oko Viki(p/m)edije samo da bi imali bolje popunjen CV. Odakle ideja da viki ambasador koji nije urednik može nekome dijeliti uređivački savjete i vršiti uređivački nadzor? Njega baš briga da li je uneseni sadržaj za enciklopediju, njega zanima CV u kojem će pisati da je bio nečega tako zvučnog kao što je Vikipedija. --Željko Todorović (razgovor) 18:51, 19. oktobar 2019. (CEST) s. r.[odgovori]

Svi ambasadori imaju iskustva u uređivanju, neki više, neki manje. Niko od njih nije NVO karijerista. --F± 19:28, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Ako viki ambasadori imaju iskustva, zašto svake godine dobijemo nekoliko stotina loših članaka napisanih od strane studenata? Neiskustvo, nedostatak vremena ili nemarnost da ih pregledaju, nešto od toga jeste, jer je činjenica da je većina članaka izuzetno loše odrađena. Te članke kako gore čujem ocenjuju profesori i asistenti, a sređuju ih viki ambasadori, pa me onda zanima kako pored toliko stručnih ljudi dobijemo ovako loš članak, koji je pritom skroz prepisan odavde? Usput ovo nije usamljen slučaj, postoje mnogo gori članci od ovog, a većina njih su prepisani sa nekog sajta. --MareBG (razgovor) 20:20, 19. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

@Željko Todorović: ja sam Viki ambasador, između ostalih. Tako da ne vidim poentu vređanja bez prethodnog informisanja o stanju stvari. Shodno tome, tvoj komentar više vidim kao vređanje i trolovanje nego kao konstruktivnu raspravu.

@MareBG: prvo pročitaj, pa komentariši. Niko nije rekao da Viki ambasadori sređuju članke, nego da oni zajedno sa profesorima i asistentima ocenjuju iste. Naravno, ideja jeste da Viki ambasador nakon unosa pomogne studentima da se članci srede i da studenti dobiju bolju ocenu, samo to nigde nisam pomenuo u svom odgovoru, ali je tebi eto bilo lakše da razumeš onako kako ti je volja. I nije mi jasno zašto se uvek polazi od učitelja. Zašto niko ne pomisli da su neki učenici prosto loši i da će, bez obzira na učitelja, oni imati loše rezultate? To je jasno vidljivo i u životu — obrazovni sistem svake godine iznedri gomilu nepismenih đaka i isto toliko (ili malo manje) onih koji kasnije budu solidno pismeni, a dosta njih i upiše fakultete i više škole. E tu situaciju treba translirati i na ovaj slučaj. Ne može (a ni ne treba) uređivanje Vikipedije biti zanimljivo svakom pojedincu. Neko će to odraditi isključivo zbog poena, neko će odraditi zbog poena i ujedno koliko-toliko uživati u procesu, dok će malobrojnim pojedincima biti toliko zanimljivo da će napraviti još po koju izmenu nakon tog seminarskog. --Miljan Simonović (razgovor) 13:06, 20. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

@Miljan Simonović: Nisam u toku sa tim titulama, niti me interesuju. Poznato mi je da korisnik Nebojša sređuje članke, ali da očigledno ne stigne sve sam. Klasika od tebe da se ubaciš u priču, ne odgovoriš na pitanje već samo na ono što tebe interesuje. Da si pročitao moj komentar gore, video bi da ne osuđujem vas sa titulama, nego taj sistem celokupno. Činjenica je da su članci izuzetno loši i uglavnom prepisani sa drugih sajtova, na šta jasno ukazuju linovi u mom prethodnom komentaru. Ali da pogodim i to je trolovanje? --MareBG (razgovor) 17:32, 20. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Poznato je sve to meni, ali verujem da i sam vidiš da neke stvari ne funkcionišu. Mi kao projekat ništa ne dobijamo time što neko nepismen postavi članak. Namerno ovim rečima, jer mi se javljalo više pojedinaca koji nemaju pojma ni šta je Vikipedija i misle da se članci tek tako samo postavljaju. Neki pominju razne teorije zavere. Ima, na kraju krajeva Mare jedan slučaj, na stranici za razgovor, čemu smo se praktično smejali. Ne možeš ljude da ograničavaš niti da im braniš da pišu, to stoji. Ali ne vidim ni neku naročitu svrhu da nezainteresovane ljude podstičeš, a u startu vidiš da to neće ići. Kod mene na faksu ovako nešto skoro da i ne bi imalo smisla, ali znam da je postojao neki pokušaj ranije. Neki ovo shvataju kao lak način sticanja dodatnih poena. Samo što nije isto kada neki rad sa promašenom temom završi u fioci i kada neko to objavi u formi članka. I nije baš za poređenje ozbiljan naučni rad, za koji je potrebno detaljno pretresesanje literature poistovećivati sa prevođenjem članaka, što iskusniji korisnici mogu da završe za dan-dva. Hajde, za nove članke svima treba vremena, ali opet treba voditi računa. Možda bi trebalo razmisliti o pooštravanju kriterijuma, ili produžavanju roka za završetak, uvođenje novog imenskog prostora samo za to, pisanje u nacrtu, mentori, rad u grupama, odnosno bilo šta što bi uticalo na podizanje kvaliteta takvih članaka. Ali pre svega podizanje svesti o tome da ovo nije šala i komika, već bi trebalo da predstavlja ozbiljan projekat, jer ga svakodnevno poseti veliki broj pojedinaca. A što se tiče toga kome je šta zanimljivo, to je posebna priča. Ako nekome nije zanimljivo, njegova volja je samim tim vrlo upitna, pa se iz svega može zaključiti da radi na silu, kako sam već i gore napisao. I to za fakultet ili bilo koju drugu obrazovnu ustanovu nije toliki problem, uvek je bilo dobrih i loših đaka ili studenata. Ali za nas već jeste, jer ćemo imati loše članke. --Lotom (razgovor) 16:01, 20. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@MareBG: ne, ne troluješ. Obrazložena kritika nije trolovanje. Da, Nebojša nakon unosa sređuje članke i prebacuje šablone na szr. Ne znam kako, ali nije nam dosad palo na pamet da ovo drugo može i botom, tako da će Filip nadalje odmah po završetku projekta šablone prebacivati na szr kako ne bi smetali. Jedan problem (od mnogobrojnih) rešen. Ostaje ova bitnija stvar, a to je pregledanje i sređivanje članaka. Problem je što postoji mali broj Viki ambasadora, a i oni su „zaduženi” samo za fakultete, tako da za određen broj fakulteta i sve srednje (i osnovne) škole ostaje Nebojša kao jedini koji se bavi tim člancima. Zbog toga se uvek mogu javiti promašaji i previdi. Naravno, svako od nas može pomoći u skladu sa željom i interesovanjima (ja prosto te članke posmatram kao i bilo koji drugi članak novajlije).
@Lotom: upravo tako. Ali nepismeni se pojavljuju i ovako, ne samo preko Obrazovnog programa. Imamo i nepismene koji su solidno aktivni. Ali svako je dobrodošao sve dok ima želju da uči i pomogne. --Miljan Simonović (razgovor) 00:03, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Donekle se slažem sa Željkom, ni meni nema smisla da neko ko ne uređuje Vikipediju, ko nema iskustva i ne zna kakva atmosfera vlada ovde, uči nove ljude o svemu tome. To bi otprilike bilo kao da ja odem na neki hemijski fakultet da predajem o nečemu što sam slušala jedno polugodište u osnovnoj školi. @Miljan Simonović: naravno da i kod dobrih učitelja bude loših đaka, ali kod lošeg učitelja dobar đak bude samo onaj koji sam nešto uzme da nauči jer ga to interesuje. Na kraju krajeva, kao što rekoh iznad, Vikimedija je dovela brojne ljude ovde, samo treba da izbacimo taj kukolj iz žita, da oni koji pregledaju članke odmah stave na brzo brisanje te članke koji ne zadovoljavaju standarde, a ne da nasumično nailazimo na članke od prije 5 godina koji su se provukli tako nesređeni. Vjerujem da ovo sve može da se sredi bez prozivanja bilo koga, prozivajući ništa konkretno neće izaći nego se samo udaljavamo jedni od drugih i ova agonija se produžava. — Marina Simić (razgovor) 00:20, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

U svakom slučaju, činjenica je da nismo svi stručni za svaku oblast, niti nas svaka tema podjednako interesuje. Problem kod ovakvih, brojnih unosa, bilo koje vrste, jeste patroliranje, čišćenje i sređivanje. Generalno nas koči nedostatak ljudi. I jasno je da neki učestvuju u takvim projektima samo zbog beneficija koje mogu da dobiju, bilo da su to đaci, studenti, profesori, ili korisnici grantova, da ne permutujem opet. Dešavalo se da naiđemo na jasnu reklamu, kao i da se povremeno stekne utisak da pojedinci koji se pojave pišu plaćene članke. Ni to nije baš u duhu Vikipedije, ali sve dok ne počnu da vandališu, ne možemo ni da ih sprečimo. GLAM projekti su u najvećem broju slučajeva bili odlično sprovedeni, jer su ih radili iskusni korisnici, ili je jednostavno bilo lakše posvetiti se jednom korisniku tokom obuke. Jeste da je neke od njih trebalo dodatno ispravljati, ali je to mnogo manji problem. Vandala je bilo i biće, kao i padobranaca, ali aktivni korisnici, dokle god rade koristan posao dobrodošli su, bez obzira da li ih je podstakla Vikimedija, ili su se sami zainteresovali. Samo što nisam primetio da je neko iz VMRS u skorije vreme postavio koncizno pitanje zajednici kakve probleme ima ovde, za šta najviše fale ljudi, šta treba popraviti i unaprediti, da se i o tome razmisli, pa da se osmisli malo bolja politika privlačenja novih ljudi. Tu ne računam par aktivnih korisnika koji učestvuju u radu iste, jer je to daleko manje od čitave zajednice i verujem da svako ima ponešto da napiše. Mnogi imaju problem i sa organizacijom vremena, što je jedan od najbitnijih faktora, a još ako imaju na umu da se ovo radi volonterski, odustaju. Neki trening „mekih veština“ s vremena na vreme možda ne bi bio loša stvar, ako ima uslova da se sprovede. (organizacija, trener, prostor, zainteresovani, logistika...) --Lotom (razgovor) 08:07, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

@Lotom: nisam siguran da sam razumeo. Da li predlažeš da VMRS organizuje soft skils trening za zainteresovane članove zajednice? --Miljan Simonović (razgovor) 09:09, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@Miljan Simonović: Pa na aktivne urednike to i ne bi imalo previše uticaja u smislu volje za uređivanjem, za neke eventualne nove možda i bi. Mislim da o tome treba razmisliti, napraviti neko mini istraživanje i ispitivanje, da li se isplati, koliko je ljudi zainteresovano i slično. To može biti korisno i generalno, ne samo za rad na Vikipediji i srodnim projektima, a opet smo svi ovde pre svega ljudi. Ni to ne garantuje da će se bilo ko zadržati, ali bi mogao da bude neki podsticaj. Znači treba pronaći način da se ljudi podstaknu, da im se omogući da se izvežbaju, a da projekat ne trpi, odnosno da se ne zatrpava loše napisanim sadržajem. --Lotom (razgovor) 10:17, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Da ne okolišamo, činjenica je da projekat godišnje dobije nekoliko stotina loših članaka i još mnogo onih koji su prepisani sa drugih veb-sajtova. Uopšte ne treba polemisati i upirati prst u bilo koga, kad je jasno kao dan da je ceo taj sistem loš. Ako nemate uslove da pregledate i obučite nekoliko stotina ljudi, logično je da se taj broj smanji, ili da se članci pišu u pesku i nacrtu, pa naknadno sređuju. Već godinama Vikimedija svesno ostavlja takve članke na projektu, a neretko se ti loši i patroliraju. Nikada se nije ništa promenilo, pitalo za ideju, niti usvojio bilo kakav predlog ljudi mimo VMRS. Kada se to sve sabere, sumnja da je VMRS bitan samo kvantitet, a nimalo kvalitet je opravdana. @MarinaSimic: pošto već dva puta ponavljaš o nekom dolasku ljudi preko Vikimedije, to je bilo preko nekih drugih projekata, ne ovog. Hiljade studenata je prošlo kroz Vikipediju i nikada se nije vratilo, tako da je ovaj projekat i po tome veliki promašaj. --MareBG (razgovor) 13:36, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@MareBG: Raspitaj se malo kako ti drugi projekti funkcionišu. Koliko sam ja upućena, glameri praktično dobiju jednomjesečni plaćeni posao za digitalizaciju, dok se obrazovni program radi 2 sata sa najmanje 15 volontera. Jednostavno je, koliko para − toliko muzike. Ne možemo očekivati neke vau rezultate, jedino što se može tu popraviti jeste da se za vođe radionica ne šalju ljudi koji nemaju praktičnog iskustva u uređivanju Vikipedije. A najviše od svega treba da se popravi komunikacija sa zajednicom. Onaj ko je zadužen da pregleda sve te naštancane radove treba da se konsultuje sa zajednicom ako ne može sve sam pregledati, a ne da to ostane tako nakaradno sledećih 10 godina. Ili, još gore, da se očekuje da to neko od nas sređuje nekim nepisanim pravilom. — Marina Simić (razgovor) 14:43, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@MarinaSimic: Znam kako i slažem se. Izneo sam gore kako se može stati na put lošim člancima. Raditi ih u pesku ili nacrtu, pa posle prepravljati ili jednostavno smanjiti broj uređivača jer se nema uslova. Na Vikimediji je da li će to da prihvati, a ako ne samo će potvrditi sumnju da im je bitan kvanititet iz nekih drugih razloga a ne kvalitet na Vikipediji. Komunikaciju ne treba popraviti, već uspostaviti. Mi smo tu i čekamo. --MareBG (razgovor) 14:58, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
@MareBG: Definitivno se slažem. Znam da je ranije bilo rasprave oko toga zašto ljudi ne rade prvo u pijesku, ali nisam shvatila problematiku iza toga. Meni to zvuči sasvim realno i izvodljivo, čak sam to i koristila na jednoj radionici koju sam držala. A komunikaciju svakako treba uspostaviti. — Marina Simić (razgovor) 15:21, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Bilo je i oko toga konkretnih problema. Ako se dodaju kategorije, to je opet vidljivo u GIP-u, što isto nije dobro. A ako nije vidljivo u GIP-u, onda je problem što to ostane neiskorišćeno negde tamo u pesku. A bude tu, s vremena na vreme solidnih članaka. Nije prečesta pojava, ali desi se. To isto treba videti kako rešiti. Malo čačkati po modulima, onemogućiti prikazivanje nekih kategorija van GIP-a, jednostavniji kodovi... Potreban nam je bolji uvid i kontrola takvog sadržaja. Da li će to biti kroz neke šablone, u posebnom imenskom prostoru, kroz skrivene kategorije, bilo šta što bi rešilo postojeće probleme, ili ih svelo na minimum. Ocenjivači koriste dešbord, ali meni ni to ne izgleda dovoljno praktično za nas ovde. --Lotom (razgovor) 15:36, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Treba raspisati zvaničnu raspravu i zatim glasanje kako bi donijeli odluku da sve GIP članke označene kao seminarske radove, a od čijeg je kreiranja prošlo npr. tri mjeseca, prebacimo u Nacrt. Isto pravilo primjenjivati i ubuduće. A onda se mogu pokretati akcije/takmičenja među urednicima da se ti članci u nacrtu sređuju enciklopedijski i pretvaraju u GIP. Dakle, ako nam je svima žao da ometamo studente u toku rada i time možda utičemo i na njihovu ocjenu/bodove (ne moramo odmah biti babaroge) onda bar možemo djelovati naknadno u vidu tih tri mjeseca zakašnjenja kada možemo početi da stvari dovodimo u red. --Željko Todorović (razgovor) 16:36, 21. oktobar 2019. (CEST) s. r.[odgovori]

Nije loša ideja. Ne moraju se nužno prebacivati u Nacrt (jer se bespotrebno komplikuje, pošto se opet moraju vraćati kad se srede, a nisu ni svi za sređivanje), ali akcije kao takve su dobra ideja. Poslednjih nekoliko akcija koje je zajednica organizovala su prošle sasvim dobro i bez ikakvih nagrada (ako spomenice ne računamo u nagrade) dale su dobre rezultate. Period od 3 meseca ima smisla, pa bi to značilo da možemo da imamo 4 akcije godišnje (ili 3, pošto se tokom letnjeg raspusta ne piše). Čak mislim da bi VMRS mogla da se bavi tim „dosadnim poslom” — da popiše sve članke iz prethodna tri meseca, napravi stranicu akcije i sve ostalo što je neophodno. A kao dodatna motivacija za zajednicu mogle bi da se daju i simbolične nagrade (knjige, vaučeri, ulaznice za muzeje,...) za najistaknutije urednike. --Miljan Simonović (razgovor) 16:45, 21. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Zastava SRJ - Zastava SCG[uredi | uredi izvor]

Pozivam aktivne korisnike da se uključe u raspravu i iznesu svoje mišljenje o sukobu u mišljenju između Korisnika:Sorabino i mene po pitanju članaka o zastavi Savezne Republike Jugoslavije. Naime Zastava SR Jugoslavije je korišćena od 1992. do 2003. godine kao zastava SRJ, a potom je od 2003. do 2006. kao privremeno rešenje korišćena kao Zastava SCG, jer tadašnji srpski i crnogorski političari nisu uspeli da postignu konsenzus oko novih državnih simbola. Kako je SCG bila oročena na 3 godine, odnosno do crnogorskog referenduma, dogovoreno je da se do tada koriste državni simboli bivše SRJ — zastava, grb i himna. Sve to je korisnik Sorabino i sam lepo opisao i sve to treba da se nalazi u članku Zastava Savezne Republike Jugoslavije jer se o toj zastavi i radi, a ne o nekoj drugoj novoj zastavi. Zastava SCG nikada nije usvojena, a samim tim nije ni postojala. Da li onda treba da pravimo i članak Grb SCG, kada je reč o grbu SRJ. Da li tako članak Hej, sloveni treba da podelimo na članke himna FNRJ, himna SFRJ, himna SRJ i himna SCG?

Takođe potpuno nepotrebno su napravljene sledeće kategorije — Kategorija:Zastave Jugoslavije i Kategorija:Grbovi Jugoslavije, jer ih ima ukupno tri. Čemu kategorije za samo tri članka!? Sve se ovo rešilo jednostavnim šablonom — Šablon:Državni simboli Jugoslavije --Pinki (razgovor) 15:58, 6. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Sorabino Ali to je jedna te ista zastava, ne vidim u čemu problem. Radi se o istoj zastavi, samo je država promenila ime u SCG, defakto to je i do 2006. bila SR Jugoslavija.--Soundwaweserb (razgovor) 16:34, 6. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Soundwaweserb, nije ovde u pitanju sam izgled zastave, već tema članka. Istu zastavu je imala i Kraljevina SHS/Jugoslavija, pa nikome ne pada na pamet da spaja članke. Ako se članak zove Zastava Savezne Republike Jugoslavije onda u njemu treba da bude sadržaj koji se odnosi na zastavu te države (1992-2003), a u odvojenom članku Zastava Srbije i Crne Gore treba da bude sadržaj koji se odnosi na zastavu te države (2003-2006). To je prosto stvar logičnog odnosa naslova i sadržaja. Sorabino (razgovor) 16:42, 6. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Ali čoveče Božiji nikada nije postojala zastava SCG. Lepo si o tome pisao u članku. Shvati nema je nije postojala, korišćena je stara zastava. Pišeš ovde o SCG kao da je to neka prava država, a ne državna zajednica oročena na tri godine. --Pinki (razgovor) 16:50, 6. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Pinki, to nije tačno. Zastava DZSCG je postojala i zvanično je ustanovljena posebnim članom Ustavne povelje od 4. februara 2003. godine. Prema tome, podvođenje sadržaja o toj zastavi i svim onim raspravama o određivanju njenog izgleda pod naslov članka o zastavi prethodne države je metodološki potpuno neopravdano. U razdoblju od 2003. do 2006. godine, niko nije raspravljao o nekakvoj "zastavi SRJ" niti je jugoslovenska trobojka uopšte uzimana u razmatranje kao rešenje za zastavu DZSCG. To što je korišćena kao privremeno rešenje je samo jedan delić šire teme koja se odnosi na utvrđivanje zastave DZSCG, tako da ta tema zaslužuje odvojen članak. To su tako jednostavne i potpuno jasne stvari. Sorabino (razgovor) 16:56, 6. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Okej, i šta napisati u zaseban članak o zastavi SCG, a da već ne stoji u članku o zastavi SRJ? Poređenje Kraljevine SHS sa SCG je krajnje besmisleno --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 17:34, 6. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Radi poređenja, evo na šta je ličio prvobitni članak (bez i jedne jedine reference i bez literature), a evo kako su izgledali odvojeni i tematski jasno razgraničeni članci nakon mog pisanja: Zastava Savezne Republike Jugoslavije i Zastava Srbije i Crne Gore. Potpuno je neopravdano podvoditi sadržaje o zastavi DZSCG pod članak koji se odnosi na zastavu prethodne države, pošto je reč o dve sasvim različite teme. Sorabino (razgovor) 17:42, 6. oktobar 2019. (CEST)Sorabino (razgovor) 17:39, 6. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Ne vidim nikakvu potrebu za razdvajanjem na posebne članke. Koristila se ista zastava i to tek tri godine, pa ne vidim šta toliko može da se izmisli da bi članak sam po sebi bio poželjan za razdvajanje. Smislenije je da bude jedan članak sa odgovarajućim odeljcima, koji bi uz dodatnu doradu eventualno mogao da se predloži i za neki status, nego dva mala članka skromnog kvaliteta. Jedinstven i dovoljno sadržajan članak, koji svakako neće biti predugačak, meni je ovde potpuno prihvatljiv. --Lotom (razgovor) 11:37, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Lotom, znači po tebi, sadržaj koji se odnosi na zastavu DZSCG treba da se nalazi u članku o zastavi prethodne države, i to pod naslovom koji se odnosi samo na zastavu SRJ? Da li si uopšte pogledao na šta je ličio taj prvobitni "jedinstveni" članak, koji nije imao ni reference, ni spisak literature, tako da sam upravo zbog toga napravio odvojene, znatno proširene članke, sa kompletnim referencama i literaturom: Zastava Savezne Republike Jugoslavije i Zastava Srbije i Crne Gore. Drugim rečima, potpuno je netačno da su odvojeni članci manjeg kvaliteta, pošto je prvobitni objedinjeni članak bio na nivou klice. Ko u startu ne shvata da je ovde reč o dve potpuno različite teme, tu mu nema pomoći. Toliko truda su naši ljudi uložili na stranim Vikipedijama da spreče spajanje matičnih članaka o SRJ i DZSCG, a mi sami sebi ovde zabadamo nož u leđa. Samo je pitanje kada će se i ovde ponovo naći neki "stručnjak" da predloži spajanje članaka Savezna Republika Jugoslavija i Srbija i Crna Gora. A stvar je savršeno jednostavna: ako nam matični članci nisu spojeni (a nisu, na sreću) i ako su nam matične kategorije nisu spojene (a nisu), onda to znači da ni tematske članke ne treba spajati. Za spajanje ne postoje ni formalni, ni suštinski razlozi. Sorabino (razgovor) 12:27, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Ovde nije reč o državama, nego o simbolima, odnosno zastavi. SCG je nasledila istu zastavu od SRJ i svi gore su to napisali. Znači nije ništa novo i različito i ne vidim niti jedan razlog za dupliranjem članaka. Sam si naveo, formalno je ustanovljeno, a to je moralo da se dogodi kada je oformljena nova državna zajednica. Niko ovde ne potencira spajanje članaka o državama, jer je tu postojalo više odstupanja i ima o čemu da se piše, za razliku od ove teme. Ja ne uzimam u razmatranje tvoj doprinos, niti se primedba o kvalitetu odnosi na to, već na generalno stanje stvari. Pitanje je samo razdvajanja članaka i opravdanosti takvog poteza, korektne doprinose na članku niko ne spori. Verujem da je sasvim opravdano da imamo jedan sadržajniji članak, nego da delimo na dva koja bi se u velikoj meri preklapala. A bi sigurno, s obzirom na to da je suštinski ista stvar. Preusmerenja bi postojala svakako. --Lotom (razgovor) 12:59, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Lotom, stvarno ne razumem o kakvom "preklapanju" govoriš? Molim te, pogledaj razdvojene članke Zastava Savezne Republike Jugoslavije i Zastava Srbije i Crne Gore, u njima nema ni jednog slova preklapanja! Teme su potpuno različite, formalno i suštinski. Problematika koja se u odvojenim člancima obrađuje potpuno je različita, ali koga je još briga da čita - povode se ljudi za pukim izgledom privremene zastave. Ali ako većina uprkos svemu hoće spojeni članak, onda neka se spajanje dovede u red, a to bi značilo da i naslov članka treba prilagoditi objedinjenom sadržaju. I baš na tom pitanju bi se videlo koliko je spajanje bilo pogrešno, pošto zastava SRJ nikada nije dobila bilo kakav zvanični status u DZSCG, već je upotrebljavana isključivo po pravnoj inerciji, pa samim time nikada nije ni bila ozvaničena kao zastava DZSCG, niti je to iko čak i predlagao u svim onim raspravama koje su vođene (2003-2006), a upravo to je suština odvojenog članka o zastavi DZSCG, koji je i po naslovu i po temi bio jasno profilisan. To rešenje je imalo mnoge prednosti, pošto su naslovi odvojenih članaka bili jasni i u potpunom saglasju sa njihovim sadržajima, a sada umesto toga imamo šta? Mehanički odrađeno spajanje i naslov koji nije u skladu sa tematskim opsegom spojenog članka. "Ala ga je opravio - svaka mu čast!" Sorabino (razgovor) 13:20, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Priznajem da me donekle jesi ubedio, ali suština ostaje. Rasprave su postojale, kao i država pod drugim imenom, ali se zastava kao takva koristila do 2006. Svi pokušaji da se nešto promeni propali su zbog nesuglasica i usled toga niti jedno rešenje nije zvanično usvojeno. Jedino što može da bude relevantno u sklopu teme jeste upravo rasprava o uvođenju nove zastave, ali i dalje stoji to da ista nije postojala, odnosno nije usvojeno neko rešenje, sem prelaznog koje i sam navodiš. Tako da se članak odnosi na zastavu koja nikada nije zvanično usvojena kao neko novo rešenje, kao i na predloge koji su odbačeni. Jedino što meni ima smisla jeste da se to obradi u člancima o SCG i Zastavi SRJ, bez postojanja zasebnog članka. --Lotom (razgovor) 14:35, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Lotom, OK bar smo se oko toga razumeli. Odvojene članke sam napravio upravo zbog toga, dakle tek kada sam nakon ulaska u materiju video da postoji veliki broj sasvim posebnih pitanja oko kojih su vođene sve one političke rasprave. I odmah mi je postalo jasno da je pitanje "privremen zastave" bilo sasvim sporedno u čitavoj toj priči, koja je bila znatno šira, u društveno-političkom smislu. Da sam napravio poseban članak pod nazivom "Privremena zastava Srbije i Crne Gore" (koja je po izgledu bila ista sa zastavom SRJ), onda bi imalo smisla razgovarati o spajanju članaka, ali ja nisam napravio odvojeni članak o toj privremenoj zastavi, što bi bila uža tema, već sam napravio članak o zastavi DZSCG kao ustavno-pravnoj kategoriji i temi društveno-političkih rasprava, što je znatno šira tema koja je po mom sudu zasluživala i poseban članak. U svakom slučaju, ako ovde nema interesa da članci budu razdvojeni, onda će biti jedan članak o obe teme, ali bi u skladu sa tim trebalo izvršiti i prilagođavanje naslova, kako bi se već po tome videlo da članak pokriva oba razdoblja (1992-2003 i 2003-2006). Na primer: "Zastava SR Jugoslavije i DZ Srbije i Crne Gore" ili nešto tome slično. Sorabino (razgovor) 17:16, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Sve to što ti pričaš vezno za tu zastavu, ili bolje rečeno sva ta pravdanja zašto si napravio taj članak, mogu da se primene i na pozencijalni članak Himna Srbije i Crne Gore. Šta ima veze što je himna bila Hej Sloveni kad se tekst o njoj može reprizirati u tri odvojena članka, kao Himna SFRJ, Himna SRJ i Himna SCG. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:05, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

@NikolaB: Upravo to sam mu i ja rekao i pitao ga da li treba napraviti i članak o grbu SCG, koji je ustvari grb SRJ. --Pinki (razgovor) 20:37, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
NikolaB, Pinki, vama dvojici izgleda nije smetalo što je čitava ova materija, još od nastanka članka (2005) pa sve do sada (2019) dakle punih 14 godina praktično stajala na nivou klice od desetak redova, bez ikakvih referenci i literature. To vam je bilo OK, nikakve primedbe niste imali, niti vam je palo na pamet da se bavite nekim kreativnim doprinosom. A sad kad je neko ušao u materiju i napravio tematske članke, sa referencama i literaturom, odjednom ste postali veliki stručnjaci. A ko god barem imalo uđe u materiju, odmah shvata da je reč o dve posebne teme, koje zaslužuju posebne članke. Sorabino (razgovor) 21:01, 8. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Pomoć[uredi | uredi izvor]

Zamolio bih nekoga da izmeni centralni opis. [1] --Rastko Milenković (razgovor) 13:07, 15. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Odrađeno. --Rastko Milenković (razgovor) 13:14, 15. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Traže se fotografije za članak Česma Guševica[uredi | uredi izvor]

Kako nisam iz Pirota a upravo sam uredio članak Česma Guševica, neophodne su mi fotografije ove česme kako bi članak bio sadržajniji. Molim urednike iz Pirota da uslikaju ovaj objekat i postave slike. Unapred hvala.--Dr Milorad Dimić (razgovor) 16:29, 16. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Pošto živim u Pirotu, fotografisaću ovih dana i staviću na Commons-u kao i u članak fotografije. Pozdrav Vilena66 (razgovor) 18:27, 16. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Kada se ne zna datum smrti[uredi | uredi izvor]

Da li postoji neko pravilo šta se piše u zagradi na početku biografskog teksta i u kutijici kada se ne zna datum i mesto smrti? Pitam za članak: Aleksandar Ilić. --Mr. Vols (razgovor) 18:25, 24. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

@Mr. Vols: Nisam siguran kakva je praksa i da li postoji neko pravilo, ali sam pronašao datum i mesto smrti. Ovde piše da je umro 28. februara 1947. godine u Sremskoj Mitrovici. Pozdrav! — VLADA da? 18:34, 24. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Hvala ti! Baš mi je trebala ova informacija. Pozdrav. --Mr. Vols (razgovor) 18:55, 24. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]
Kada nije poznat datum smrti, može se u staviti ? ili nepoznato. Mogu se čak i izostaviti zagrade na početku članka, tako da samo u kutijici stoji da nije poznato kada je i gde osoba preminula. --Miljan Simonović (razgovor) 19:18, 24. oktobar 2019. (CEST)[odgovori]

Šablon:Jez-malajs[uredi | uredi izvor]

Šablon za malajski jezik (Šablon:Jez-malajs) ne pokazuje iskošena slova, a trebalo bi, jer malajski jezik koristi latinicu...vidi primer u članku "Malezija" --SrpskiAnonimac (razgovor) 11:26, 28. oktobar 2019. (CET)[odgovori]

@SrpskiAnonimac:   Urađeno VLADA da? 13:41, 28. oktobar 2019. (CET)[odgovori]

Pitanje[uredi | uredi izvor]

Kako treba da se zovu članci o grbovima i zastavama ruskih republika: Republika Altaj, Republika Komi i Republika Krim?

Članci se trenutno zovu:


Postoje slični primeri – Autonomna Republika Krim i Republika Kosovo:


Zar članci o Republici Krim ne trebaju da imaju i naziv Republika u naslovu, ili članci o Republici Altaj treba da se preimenuju, da nemaju naziv Republika u naslovu?

Zar članci Grb Krima / Zastava Krima ne bi trebalo da budu vzo članci, u kome će da stoje članci o Republici Krim i Autonomnoj Republici Krim?

--SrpskiAnonimac (razgovor) 21:55, 7. novembar 2019. (CET)[odgovori]

Što se mene tiče prefiks „republika” je suvišan. Čim se govori o zvaničnim simbolima, jasno je da je reč o nekom od političkih subjekata. Republika Kosovo nije za poređenje jer kod nas to ima potpuno drugačiju konotaciju. Zastava Krima je zastava Krima, bio on subjekt Ukrajine ili subjekt Ruske Federacije. To je neko moje mišljenje --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 22:04, 7. novembar 2019. (CET)[odgovori]

Na sr.wiki članak Grb Krima je samo o Republici Krim, dok je na ru.wiki i en.wiki i za Auton. Republiku Krim i za Republiku Krim...članci Grb Auton. Repub. Krim i Grb Repub. Krim su preusmerenja na članak Grb Krima --SrpskiAnonimac (razgovor) 22:57, 7. novembar 2019. (CET)[odgovori]

Odgovor[uredi | uredi izvor]

Altaj
Ruska Federacija ima dva subjekta sličnog imena: Republika Altaj i Altajski kraj/Altajska Pokrajina, koju sami Rusi češće zovu samo Altaj. Da bi se izbjegla zamjena pojmova u vezi ova dva subjekta — (trenutno) koristimo njihova puna imena: Grb Republike Altaj i Grb Altajske Pokrajine. Napomene radi, zbog istog problema se vodila polemika i u samoj Rusiji, pa su neki za Republiku predlagali vraćanje zvaničnog imena u Gornji Altaj. Onog trenutka kad Rusi i zvanično usvoje neko drugo ime za jedan od ova dva entiteta i mi ćemo ovdje to prihvatiti.

Komija
Republika Komi je takođe jedan od subjekata Ruske Federacije. Kod nas se u nekim pisanim udžbenicima (sasvim opravdano) pojavio i naziv Komija, za dati subjekt. U samoj Rusiji, ali i u svim drugim jezicima koriste se skoro isključivo nazivi: Republika Komi i Komijska Republika. Puni naziv sa (onim „Republika”), koristi se jer se matični narod takođe zove Komi (a to je stariji pojam). Lično, ne vidim razlog zašto moramo slijediti primjer drugih jezika, ako za datu Republiku imamo jednostavniji srpski naziv. Tako slijedi Grb Komije, Zastava Komije.

Krim
U periodu 1991—2014. na poluostrvu Krim, postojao je politički subjekt pod nazivom Autonomna Republika Krim, a kasnije Republika Krim. Ako za neki pojam, želimo istaći da se odnosi na period pre ili posle 2014. onda koristimo puni naziv entiteta, npr: Državni savjet Autonomne Republike Krim, te kasnije Državni savjet Republike Krim. U slučaju da se dati pojam može odnositi na oba perioda (pre i posle 2014) onda jednostavno koristimo samo riječ Krim, pa tako imamo Grb Krima, Zastava Krima... jer bi u protivnom bespotrebno duplirali članke.

Kosovo
U srpskom jeziku, Kosovo je primarno naziv na geografsku oblast istočno od Metohije. U političkom smislu imamo pojmove Kosovo i Metohija, te Republika Kosovo. I ovdje treba izbjegavati dupliranje članaka, ali meni lično nije poznat kontinuitet simbola ova dva entiteta. Tako da možemo govoriti samo o Grbu Republike Kosovo ili zastavi istog... Radovan 01:23, 9. novembar 2019. (CET)[odgovori]

@CarRadovan: Ako zanemarimo faktičko stanje na terenu, zanima me kada je to formalno ukinuta Autonomna Republika Krim?— WR 14:21, 9. novembar 2019. (CET)[odgovori]

Ne vidim svrhu izvlačenja riječi iz konteksta u pokušaju dokazivanja da A.R.Krim negdje još uvjek de-jure postoji. Istom logikom bi mogli dokazati da još uvjek „postoji” nekoliko carevina, manjih monarhija ili ustaničkih republika... kao još na hiljade mikronacija (Posebno treba imati u vidu slučaj - Republika Kina). Suština priče jeste: da u slučaju kad imamo dva politička entiteta, gdje jedan naslijedi drugi (primjer A.R.Krim / Rep.Krim), a simboli ostaju nepromjenjeni — apsolutno je bespotrebno pisati dva članka za iste, jer bi time samo duplirali članke. Slično se skoro desilo u slučaju: zastava SR Jugoslavije / zastava Srbije i Crne Gore. Smatram da je dovoljno samo u članku navesti da su to simboli (bili/ili još jesu) jednog ili oba entiteta. Radovan 15:46, 9. novembar 2019. (CET)[odgovori]

Slažem se da nam ne trebaju dva članka, ali se ne slažem da je u ovoj situaciji jedan politički entitet naslijedio drugi. Ta dva entiteta paralelno postoje, a to što je teritorija pod faktičkom kontrolom jednog od njih ne znači ništa u međunarodnom pravu. Sličnom logikom bi mogli tvrditi da je Republika Kosovo naslijedila AP Kosovo.— WR 15:57, 9. novembar 2019. (CET)[odgovori]
Drago mi je da se slažemo oko (ne)dupliranja članaka o grbovima, a to je i suština pitanja iz naslova. Sva druga priča koja nas udaljava od naslovljene teme je bespotrebna obsuserizacija priče i nemam namjeru dodatno učestvovati u istoj. Srdačan pozdrav! Radovan 18:02, 9. novembar 2019. (CET)[odgovori]

Tehnički problemi[uredi | uredi izvor]

Pozdrav svima, mogući su tehnički problemi pri dizajnu prikaza znaka tačka-zarez na pojedinim stranicama poput istorije izmena, doprinosa, spiska nadgledanja i slično. Radi se na rešavanju ovog problema, tako da se nadam da će što pre biti rešeno. Srdačno, --Zoranzoki21 (razgovor) 03:25, 8. novembar 2019. (CET)[odgovori]

Čišćenje početničkog članka[uredi | uredi izvor]

https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A6%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_%D1%83_%D0%90%D0%BB%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D1%86%D1%83 Traže mi čišćenje članka, ne razumem u čemu je problem. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Marina Randjelovic (razgovordoprinosi) | 13:19, 7. decembar 2019.‎

Srećna Nova godina[uredi | uredi izvor]

Srećna Nova godina! Sve najlepše svima želim . — Žile () 00:01, 1. januar 2020. (CET)[odgovori]

Svim kolegama urednicima srećna i uspešna Nova godina. Usput želim da obavestim zajednicu da je na Vikipediji na grčkom jeziku u toku takmičenje sa temom „Upoznaj Srpsku” koje traje od 25. decembra do 10. januara. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 21:35, 1. januar 2020. (CET)[odgovori]

Spisak osnovnih škola u Srbiji[uredi | uredi izvor]

@MareBG:; @Vukan C:; @Vanilica: Pozdrav, vidim da dobijamo sve veći broj članaka o osnovnim školama, pa mislim da bi bilo dobro napraviti centralni članak Spisak osnovnih škola u Srbiji. Zbog velikog broja škola, taj bi spisak trebalo izdeliti po okruzima i gradovima, s obzirom da najviše škola ima u gradovima (ovde mislim na gradove koji imaju taj status, poput Beograda, Niša, Novog Sada, Krahujevca i dr. Ja sam u spisku osnovnih škola Niša napravio tabelu, za koju mislim da je ok i ona bi se mogla koristiti u tim spiskovima, a sadrži ime škole, adresu, godinu osnivanja i prethodne nazive (važan podatak, ukoliko neko traži školu pod starim nazivom). Napravio bi i prigodan šablon, na ovu temu? Šta vi mislite o ovome? --Pinki (razgovor) 13:13, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]

@Pinki: Zašto da ne, bilo bi odlično da imamo taj članak. Doduše to je veliki posao, pa ako ti bude trebala pomoć javi. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik MareBG (razgovordoprinosi)
Imam ja već spisak, samo ga treba srediti. --Miljan Simonović (razgovor) 13:25, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]
@MareBG: Trebalo bi da se dogovorimo da li će se članci zvati Spisak OŠ ili Spisak osnovnih škola, ja sam za ovaj drugi naziv. --Pinki (razgovor) 13:25, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]
@Miljan Simonović: Daj da vidimo spisak --Pinki (razgovor) 13:26, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]
@Pinki: Kreirao sam članak Spisak osnovnih škola u Srbiji i ubacio neobrađeni spisak, pa ću srediti danas, sutra. Što se tiče naziva, OŠ se uglavnom koristi kod naziva škola (jer samo ime može da bude dugačko), a za spiskove možemo koristiti pun oblik. --Miljan Simonović (razgovor) 13:28, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]
@Miljan Simonović: Mnogo je bolje i preglednije spisak podeliti po okruzima i gradovima (Beograd, Niš, Kragujevac, Novi Sad), nego ovako da je sve u jednom članaku. Takođe, treba primeniti tabelu radi preglednosti. --Pinki (razgovor) 13:31, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]
@Pinki: naravno, naravno. Ovde sam samo ubacio da biste videli podatke. Ja sam sada započeo sa pravljenjem spiska OŠ za Beograd sa ovom tabelom. Ukoliko neko želi, može da uzme neki drugi okrug/grad. --Miljan Simonović (razgovor) 13:36, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]
@Miljan Simonović: Zbog veličine Beograda, možda bi taj članak trebalo razbiti po gradskim opštinama? --Pinki (razgovor) 13:38, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]
@Pinki: lako ćemo da razbijamo. Ovde je najveći posao ovaj tekst pretvoriti u tabelu. Posle možemo po dogovoru da napravimo spiskove po kom god principu. --Miljan Simonović (razgovor) 13:40, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]

@Pinki: Apsolutno se slažem, ukoliko je potrebna pomoć javi. Nastaviću ja svakako da pravim članke o osnovnim školama. Pozdrav! --Vuksan ® 13:43, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]

Ako Miljan ili Mare mogu da obrišu preusmerenje Spisak osnovnih škola u Nišu, radi preimenovanja članka. --Pinki (razgovor) 13:56, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]

  Urađeno --Miljan Simonović (razgovor) 14:03, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]

 Komentar: @Pinki i Miljan Simonović: Mislim da je ovo odlična ideja, pa bih želeo da pomognem pravljenjem spiska osnovnih škola u Zaječarskom okrugu. Krenuo sam u pesku da pišem članak. Imena škola i njihove adrese sam preuzeo sa ovog sajta, a godine i bivše nazive (gde sam našao) uglavnom sa sajtova tih škola. Međutim, tri škole nisam pronašao na Miljanovom spisku: (OŠ „Đorđe Simeonović” Podgorac, OŠ „Đura Jakšić” Sumrakovac i OŠ „Mladost” Knjaževac). Takođe, pretpostavljam da se osnovne muzičke škole ne računaju — konkretno mislim na Muzička škola „Predrag Milošević” Knjaževac (nje ima na spisku osnovnih škola u opštini Knjaževac). Što se tabela tiče — to je odlična ideja, samo mi se više sviđa dodavanje parametra „Naselje”, što je Miljan uradio na spisku osnovnih škola u Beogradu. Lepše izgleda kad za svaku školu piše i naselje u kojoj se ista nalazi, a i teže može da dođe do zabune. — VLADA da? 15:49, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]

@Serbian Nickmen: Vlado nema potrebe za odeljkom naselje, jer su već odeljene po opštinama, a kod škola koje se nalaze u selima, posle adrese treba dodati naziv sela. Vidi kako sam ja to napravio u spisku OŠ u Beogradu i OŠ u Nišu. --Pinki (razgovor) 15:54, 5. januar 2020. (CET)[odgovori]

Šablon i tabela[uredi | uredi izvor]

Osnovna škola Adresa Godina osnivanja Raniji nazivi

Početna strana[uredi | uredi izvor]

Pošto je tehnički trg prebukiran raspravom o latinici, pišem ovde. Šta se dešava sa početnom stranom? --Miljan Simonović (razgovor) 00:38, 14. januar 2020. (CET)[odgovori]

U jednom od šablona nije bila zatvorena oznaka <div>. Ispravio sam. – Srdjan m (razgovor) 01:03, 14. januar 2020. (CET)[odgovori]
Hvala na brzoj reakciji. Sad je sve okej. --Miljan Simonović (razgovor) 01:58, 14. januar 2020. (CET)[odgovori]

Arhive[uredi | uredi izvor]

Jel može neko da mi kaže, i po mogućstvu spravi, zašto se na stranicama za razgovor ne vidi arhivirani sadržaj? Kao ovde. Znao sam da je postojala velika debata, da je arhivirana, al od arhive ni traga. U kodu piše da je arhivirana i da je tu. Samo nema pristupa. Ovo je mnogo loše ako je postalo pravilo na svim ostalim szr članaka. Szr i arhiva na szr je ključni deo uređivanja članaka. --ANTI_PRO (razgovor) 11:17, 14. januar 2020. (CET)[odgovori]

Zato što je neko premestio članak bez ostavljanja preusmerenja, a nije premestio i arhive. Sad bi trebalo da radi.
Trebalo bi paziti na te stvari. Ne znam da li postoji mogućnost da se i arhive SZR automatski premeste kad se premesti članak (kao što se sama SZR automatski premešta). --Miljan Simonović (razgovor) 13:57, 14. januar 2020. (CET)[odgovori]
Ovo je prilično bitna stavka i važna stvar. Nailazio sam na ovo krš puta. Možda da se pokrene šira debata kako ovo rešiti. --ANTI_PRO (razgovor) 14:34, 14. januar 2020. (CET)[odgovori]
Trebalo bi po automatizmu da se premeštaju i arhive stranica za razgovor. Ako to ne radi trebalo bi prijaviti. --Đorđe Stakić (r) 11:23, 25. januar 2020. (CET)[odgovori]

Pitanje[uredi | uredi izvor]

Je l' treba da postoji članak o takozvanoj revoluciji – "Trobojna revolucija" (ili "Trikolor revolucija", od engleskog: Tricolor revolution; ili "Grafitna revolucija") u Crnoj Gori?

Neki linkovi:



--212.200.65.190 (razgovor) 12:19, 26. januar 2020. (CET)[odgovori]

e-pošta[uredi | uredi izvor]

Poštovane kolege, noćas sam dobio e-poštu od nekog urednika potpisanog kao Marko Božović. Pošto se ista odnosi na moje učešće na vikipediji, kao i nekih drugih administratora, sadržaj pošte (ispod crte) vam prenosim u cjelini:

__________

Vikipedija — imejl korisnika „Markobozovic”
Vikipedija <wiki@wikimedia.org> Otkaži prijavu
00:17 (pre 17 sati)
imamo super ogromne problem sa 17 godisnjom wikibudalom zoran zoki kao sto dokazano, sve sto je bilo u redu on unistava a dokaze je dobio, ovo je samo kapalj u moru:
https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80:%D0%9A%D0%B8%D0%BA-%D0%B1%D0%BE%D0%BA%D1%81&action=historyhttps://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80:Roki_Mar%C4%8Dano&action=history https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80:Roki_Mar%C4%8Dano/%D0%90%D1%80%D1%85%D0%B8%D0%B2%D0%B0_1&action=history
moras podhinto ovo da vratis kako je bilo, rocky marciano je takodje sve izbrisao a nesto dao u arhiva; pa kako bre to tako moze? na sta lici wiki-pedo-ia? i jos ste mu dali prava burokrata, pa to je stravicno, ostoh bes reci!
ako nesto za zoranom ne uradite, bicete prijavljeni kao sto sam ustase prijavio:
https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/Administrator_abuse_on_the_Croatian_Wikipedia#case_in_point_of_abuse,_death_of_josip_broz_tito i pazite se sta pljuje zoran kada ga budete pitali; imate 24 sata na odgovore! DOSTA TEGLENJA BRE, MUCKANJA, NADMUDRIVANJA, SRANJA, MULJANJA ITD ETC././. WIKIPEDOIA PRAVILNO CE IZGUBITI MALO STO IMA VERE, ZAUVEK, TAKO I TREBA KAD JE MALA BEBA, CEKAM DA WIKIBUDALE KAO ZORAN BUDU PUBLICKI KAZNJENI!
zabrinjen editor i
vrlo ozbiljno; marko bozovic

Radovan 18:18, 19. februar 2020. (CET)[odgovori]

Unosio je nepotreban sadržaj, Zoran mu je brisao pa se žali. Pisao je mnogima preko mejla. --MareBG (razgovor) 18:30, 19. februar 2020. (CET)[odgovori]
Globalno blokiran korisnik, odnosno grupa njih koja unosi nepoželjan sadržaj u članke, na korisničkim stranicama i stranicama za razgovor. Nedavno su to radili i preko imejla pojedinim korisnicima. Zanemarite i pobrinite se da imate jaku lozinku naloga. — Žile () 21:42, 19. februar 2020. (CET)[odgovori]
Grupa korisnika koji su globalno blokirani i nemaju pametnija posla, nego da prete. Ko god da dobije takve imejlove, samo neka ih ignoriše i pobrine se da ima jaku lozinku za nalog na Vikipediji i imejl. Dobijao sam ja i mnogo gore pretnje od tih. A ako mejl stigne putem sistema na Vikipediji, neka odmah prijavi stjuardima kako bi im nalozi bili blokirani. --Zoranzoki21 (razgovor) 10:49, 9. mart 2020. (CET)[odgovori]

Blokada[uredi | uredi izvor]

Blokirajte ovog "Kambođanca"! Svugde piše gluposti.--AnToni(razgovor) 15:38, 24. februar 2020. (CET)[odgovori]

Kategorisanje muzičkih grupa[uredi | uredi izvor]

Pošto je ovom izmenom promenjeno kategorisanje (sa čime se slažem), pozvao bih ostale urednike koji se bave ovime da prekategorišu muzičke grupe iz kategorija Muzika ????-ih u Muzičke grupe iz ????-ih.

Ja sam dodao kategorije Muzika ????-ih na stranice kategorija Muzičke grupe iz ????-ih jer to je njihova potkategorija. Sada na primer u kategoriji Kategorija:Muzika 2010-ih većinom su ili su čak sve muzičke grupe (uporediti da nije takvo stanje sa en:Category:2010s in music gde su opšti članci vezani za muziku 2010-ih a ne grupe), a treba ih prebaciti i dopuniti kategoriju Kategorija:Muzičke grupe iz 2010-ih (koja ne podrazumeva naravno da su osnovane tada nego da su bile aktivne tada).

Dokategorisao sam kategorije po godinama u one po decenijama da je u njima dostupan pregled po godinama, na primer Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1978. u Kategorija:Muzičke grupe iz 1970-ih... --5.43.82.5 (razgovor) 05:22, 4. mart 2020. (CET)[odgovori]

Srećan 8. mart![uredi | uredi izvor]

Srećan 8. mart svim koleginicama na Vikipediji na srpskom jeziku.

--Soundwaweserb (razgovor) 23:22, 8. mart 2020. (CET)[odgovori]

Pridružujem se čestitkama! Žile () 00:39, 9. mart 2020. (CET)[odgovori]

Uređivački maraton „Značaj srpske književnosti i kulture”[uredi | uredi izvor]

Zdravo svima, Vikimedija Srbije, u saradnji sa Udruženjem za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat, organizuje uređivački maraton u pisanju novih i dopunjavanju postojećih članaka na Vikipediji na srpskom jeziku. Učesnici maratona mogu da pišu o istoriji književnosti, biografije znamenitih ličnosti srpske kulture i njihovim legatima, zbirkama knjiga i arhivske građe. Maraton će se održati 17. marta od 09 do 15:30 časova u Srpsko-korejskom Informatičko pristupnom centru. Ukoliko ipak ne možete da prisustvujete maratonu pozivamo vas da date svoj doprinos onlajn. Potrebno je samo da u evidenciji ubeležite članke koje budete napisali ili dopunili tog dana. Pozdrav! — Prethodni nepotpisani komentar ostavila je korisnica Gorana Gomirac (VMRS) (razgovordoprinosi)

Nepoštovanje pravila i odluke zajednice[uredi | uredi izvor]

Nakon što je iznet i argumentovano usvojen predlog uključivanja imenskog prostora Nacrt u seminarske radove ovde, seminarci nastavljaju da pišu u pesku. Očigledno je da pojedinci iz VMRS donose odluke mimo projekta i ne poštuju odluku zajednice. Zamolio bih sve one koji vode seminarske radove, da se ponašaju u skladu sa pravilima, koja su izglasana od strane zajednice. --MareBG (razgovor) 15:20, 14. mart 2020. (CET)[odgovori]

U skladu sa pravilima? Izglasana? Ovo nije pravilo, ovo je diskusija. @Aca: je pričao sa Nebojšom, predložio da se krene sa implementacijom, ali, kao što je tokom diskusije izneto, postoji dosta problema i nedostataka samog imenskog prostora i dok se to ne otkloni ne bi trebalo početi sa tom praksom. Drugo, nema smisla kretati u sred semestra sa novim načinom, jer bi u tom slučaju učenici istih škola koji prolaze obuke odvojeno morali da pišu članke na drugačiji način, što dodatno komplikuje komunikaciju sa ustanovama. I povrh svega toga, da bi nešto postalo pravilo i da bi se primenjivalo neophodno je da se zajednica izjasni o tome putem standardnog glasanja, što u ovom slučaju nije učinjeno.
Da zaključim, mislim da je pre svega neophodno upristojiti Nacrt kako bi ovaj predlog mogao da se zapravo sprovede u praksi. Nakon toga treba organizovati glasanje (a što da ne i oživeti diskusiju, pošto je prošlo dosta od nje) kako bi se predlozi definisali i usvojili. I na kraju, ako se sve to usvoji, može se krenuti u implementaciju od nove školske godine, kako bi sistematično svi učenici/studenti radili na isti način. --Miljan Simonović (razgovor) 16:05, 14. mart 2020. (CET)[odgovori]
Kako god, zajednica je odlučila argumentovano i ne vidim potrebu za glasanjem, na kojem bi se uključili verovatno opet bot-glasači. Ne vidim problem da se pesak preusmeri na Nacrt, valjda 2 klika i jedno preusmerenje predavači umeju da objasne institucijama. Pesak se ne može kontrolisati, a kategorije su zatrpane istim, kvalitet članaka neću ni da pominjem. Možda nije loše da se poradi na tome, a ne uporno izbegava svaki predlog ili odluka zajednice, koja još uvek pomaže oko seminaraca. Najmanji problem je označiti loše članke kao početničke i dati rok od 7 dana da se oni srede. Taj posao niko neće stići da sredi, na dobitku nije niko. --MareBG (razgovor) 16:47, 14. mart 2020. (CET)[odgovori]

Bilo bi dobro da se poštuju odluke koje se donose na Vikipediji i koje zajednica odobri, a ne na drugim mestima. U tom smislu, slažem se u potpunosti sa Maretom. Punjenje kategorija tim peskovima seminaraca je već dugoročni problem, moramo konstatovati da su kategorije u katastrofalnom stanju. Nije to igralište da se radi kako ko hoće, kategorije imaju svoju svrhu, sigurno ne da ih seminarci pune svojim „radovima”.--Soundwaweserb (razgovor) 17:02, 14. mart 2020. (CET)[odgovori]

Punjenje kategorija sigurno nije nerešiv problem. Lako se može srediti da se peskovi ne pojavljuju tamo, ako je neko voljan da to uradi i zna kako.
Do sada je funkcionisalo tako da se nešto izglasa pa onda postane zvanično pravilo. Ovako, to može samo da se tumači kao preporučena praksa, a s obzirom na to da se rasprava nalazi na nekom od trgova, to će ubrzo postati zatrpano i nevidljivo u nekoj od arhiva. Glasanjem na mestu predviđenom za to ostaje jasan trag o donetoj odluci i ne može joj se izgubiti trag.
Što se tiče „2 klika”, zapravo nije toliko jednostavno. Ja recimo nemam predstavu kako se kreiraju članci u Nacrtu, a još je manje jednostavno objasniti učenicima kako to da urade, koji se ionako jedva snalaze u pesku, tako da će teško skapirati apstraktni pojam imenskog prostora i celog njegovog značenja i značaja. --Miljan Simonović (razgovor) 20:59, 14. mart 2020. (CET)[odgovori]

Iz ove perspektive ja mislim da nema potrebe da se puni nacrt. Pre sam za to da se implementira kategorija za seminarske radove koja bi bila skrivena u samom šablonu. Na taj način bi ih držala na jednom mestu, a možemo da ih dodamo među alatkama za pregled, gde inače pratimo i ostale stvari poput klica, članaka bez izvora i materijala za brisanje. Fora je samo da se u njoj prikazuju samo članci u kojima šablon stoji u GIP-u, a ne oni gotovi sa šablonom na stranici za razgovor. Ali neko mora da se stara o tome da svi ti članci budu propisno obeleženi odgovarajućim šablonima. Verujem da nije problem, posebno za nekoga kome je to inače posao. Čisto da se razumemo, ne mislim isključivo na jednog čoveka. Ne zanimaju me izgovori kako ne može da se stigne, jer ni mi ovde ne možemo sve to da ispratimo, prvenstveno iz razloga što često nemamo pojma ko je seminarac, a ko ne. U nekim situacijama je potrebno više vremena da se naneti sadržaji upristoje, nego što je nekome bilo potrebno da članak prevede odnekud, pošto mi se čini da se samo to i radi u poslednje vreme. Ili da ovo rešavamo nekako, ili da spuštamo roletnu, ovako više ne ide. -Lotom (razgovor) 22:41, 14. mart 2020. (CET)[odgovori]

Svetlana Ražnatović[uredi | uredi izvor]

Danas sa premestio članak Svetlana Ražnatović na Ceca (pevačica), po uzoru na članak na en viki, nakon čega mi je MareBG skrenuo pažnju na to da je ranije bila diskusija o tome da li je to ispravno ili ne zbog pravila neutralnosti, jer je pritutan i članak Ceca Slavković. Smatram da bi se članak „Svetlana Ražnatović” trebao prebaciti na „Ceca (pevačica)” zato što je to ime koje pevačica koristi kao umetničko ime sa kojim pravi pesme i albume, dok Ceca Slavković koristi i prezime. Ljubi vas HoneymoonAve27 (razgovor) 02:10, 22. mart 2020. (CET)[odgovori]

Mislim da je bolje ostaviti Svetlana Ražnatović ili dodati Svetlana Ražnatović Ceca, jer samo to Ceca a u zagradi pevačica deluje apsolutno nepotrebno i komplikovano. Prepoznatljiva je po svom imenu i prezimenu, te ne bi to menjao. Pozdrav Hanimune.--Soundwaweserb (razgovor) 02:15, 22. mart 2020. (CET)[odgovori]
Mislim da je ona dostigla toliku popularnost da je svejedno da li će se koristiti ime ili nadimak. S obzirom na to da postoji više osoba sa tim nadimkom, i ja sam za to da se članak zove Svetlana Ražnatović, čisto kako bi se izbegle zagrade i komplikacije. --Miljan Simonović (razgovor) 02:19, 22. mart 2020. (CET)[odgovori]
Slažem se sa kolegama, Ceca je poznata po imenu i prezimenu tako da je po mom mišljenju shodno ostaviti Svetlana Ražnatović. Acaalexaca (razgovor) 02:29, 22. mart 2020. (CET)[odgovori]
Istina, ali je daleko poznatija samo sa nadimkom, kako u medijima tako i u govoru. A što se tiče zagrade, smatram da nije nikakva komplikacija s obzirom da je imaju i neke daleko poznatije ličnosti. — HoneymoonAve27 (razgovor) 02:32, 22. mart 2020. (CET)[odgovori]
Nema potrebe da komplikujemo. Može nadimak da se doda u naslov članka, eventualno. Međutim, pošto ne postoji druga prepoznatljiva osoba tog imena i prezimena, nije to toliko neophodno. Kako je urađeno na drugim projektima, nije presudna stavka, jer se na svakom vodi posebna polemika među zajednicom. Brazilski fudbaleri se, recimo, obično vode po nadimcima i zagradama (Andrezinjo, Rikardinjo...) jer imaju nekoliko imena i retko ko ih tako prepoznaje. Ovde je situacija potpuno drugačija. --Lotom (razgovor) 08:32, 22. mart 2020. (CET)[odgovori]

Pitam se zašto je korisnik HoneymoonAve27 premestio stranicu Dajhman na Deichmann SE? Isto proverite članak Anabela (pevačica)?--Zmaj123 (razgovor) 19:21, 22. mart 2020. (CET)[odgovori]

A šta ne valja srce moje? — HoneymoonAve27 (razgovor) 02:45, 24. mart 2020. (CET)[odgovori]

Kad smo se već dotakli ove teme, trebalo bi prostudirati i Severinu. Ona je svakako karijeru izgradila samo na imenu, a svakako je pretraživanija od nekog asteroida i italijanskog sela. Plus ja sad promenila prezime, tako da ime i prezime sigurno nije nešto po čemu je ona prepoznatljiva, već samo ime. Po meni bi Severinu trebalo prebaciti na ovu VZO. Šta drugi misle? --Miljan Simonović (razgovor) 14:13, 31. mart 2020. (CEST)[odgovori]

Help with translation[uredi | uredi izvor]

(I apologize for posting in English ): Dear colleagues, We are organizing a project called WPWP that focus on the use of images collected as part of various contest and photowalks on Wikipedia articles across all languages and our team needs your help with translations into the language of this community. Here is the translation link: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Wikipedia+Pages+Wanting+Photos&language=en&action=page&filter= I am sorry if I post in the won't venue. Thanks in anticipation. T Cells (razgovor) 11:44, 13. april 2020. (CEST)[odgovori]

Društvena odgovornost Vikipedije[uredi | uredi izvor]

U vezi sa vanrednim stanjem/situacijom u kojoj se našao svijet pa i čitaoci našeg jezičkog izdanja, trebalo bi osmisliti tekst banera/obavještenja i postaviti ga u sajtnotis. Da pozovemo čitaoce/građane da se pridržavaju mjera zdravstvenih i državnih vlasti tamo gdje se nalaze. Prateće saopštenje u vezi sa ovim potezom urednika Vikipedije mogla bi dati i Vikimedija Srbije (kad se već ovih mjeseci nije oglasila o vjerskim slobodama, a jeste nekada npr. o LGBT pravima). --Željko Todorović (razgovor) 16:20, 18. mart 2020. (CET) s. r.[odgovori]

Na mejling listi je već predložena ova ideja, možda bi smo mogli da sprovedemo u delo. --Zoranzoki21 (razgovor) 16:32, 18. mart 2020. (CET)[odgovori]

Šta se desilo sa ovim? Da li je moguće da ništa nismo preduzeli, a druge vikipedije jesu? Sada uđoh na rusku vikipediju pa vidim da imaju i neki „korona konkurs” (valjda kao naše akcije pisanja članaka). Totalna glupost da ne pokušamo iskoristiti ovaj period kada su svi pred računarima da „skrenemo pažnju na sebe” tj. možda i pojačamo urednički kapacitet. --Željko Todorović (razgovor) 23:40, 14. april 2020. (CEST) s. r.[odgovori]

Samo je potrebno pronaći neki model koji se uklapa u neki etički kodeks. Da ne preteramo, a da opet svima bude korisno. Međutim, pošto smo tanki sa smernicama i uputstvima, bojim se da bi forsiranje ljudi da pišu članke dovelo do opadanja kvaliteta, što se stalno zamera kod seminarskih radova. Uz ogradu da se njima prosipaju priče u vidu olakšica kod predispitnih obaveza, ili nekih dodatnih poena. S vremena na vreme se pojedini korisnici žale da im stranice za pomoć kod pisanja članaka nisu dovoljno jasne i da se vrte ukrug. A činjenica je da je dosta njih samo prekopirano sa engleskog, često bez prevoda, ili van konteksta i bez ikakvog smisla. Za baner sam potpuno saglasan, ali mislim da već kasnimo sa tim, pa bi trebalo da nađemo i neki adekvatan motiv zašto baš sad, a da se po mogućstvu ne vezuje za verske i političke razloge, jer i to odbija neke ljude, a cilj je da bude prihvatljivo za sve. --Lotom (razgovor) 00:22, 15. april 2020. (CEST)[odgovori]

Koliko mnogo je zaista mnogo ili klica[uredi | uredi izvor]

Zdravo! Ako me sećanje dobro služi čitao sam da su klice članci od 3 do 10 rečenica, ili oko 200 karaktera ili ispod 3,000 bajta. Svaki članak koji ima preko 10 rečenica, ili preko 500 karaktera nije više klica i šablon {{klica}} mu se mora ukloniti. Ovo kažem zato jer sam nailazio na članke sa preko 10,000 čak i preko 15,000 bajtova koji imaju oznaku da su klica. Pozdrav! Filipović Zoran (razgovor) 15:43, 16. april 2020. (CEST)[odgovori]

Mislim da su to više okvirne smernice nego stroga pravila kojih se treba držati. Neko verovatno stavi klicu i za 10.000 bajtova ako je većina tog teksta zapravo literatura (ili obimna infokutija, brojne reference i slično), a „mesa” nema previše. U svakom slučaju, ako naiđeš na članak za koji smatraš da nije klica, možeš slobodno ukloniti šablon. --Miljan Simonović (razgovor) 16:10, 16. april 2020. (CEST)[odgovori]
Slažem se s Miljanom. Nekada infokutije, reference ili literatura mogu da „pumpaju” bajtove, a da članak ima svega par rečenica. — Žile () 20:14, 16. april 2020. (CEST)[odgovori]
Zamerke koje se pominju su tipične za neke moje članke. Jednostavno mi je nekada konstrukcija članka takva da veći deo zauzme infokutija i ostali šabloni, reference, spoljašnje veze i kategorije. Ostalo čini uvod od par rečenica, ali sve zajedno može da pređe 10 kilobajta. Tako da je to suštinski klica, ali mi je tako nekada lakše da kasnije proširim sadržaj i raspišem članak. --Lotom (razgovor) 20:44, 17. april 2020. (CEST)[odgovori]
Mislim da je preko 10.000 bajtova već ozbiljan tekst, sa dosta rečenica. Evo recimo na članku Ratovi zvezda — epizoda VI: Povratak džedaja od 13.000 bajtova je do nedavno bila oznaka klica, kojoj tu nije mesto. Filipović Zoran (razgovor) 01:25, 18. april 2020. (CEST)[odgovori]

Vesti na glavnoj strani kod komšija[uredi | uredi izvor]

Listam malo šta se radi po komšiluku i naiđem na sledeću vest kod kolega na hr viki:

  • 15. travnja — Počela berba jagoda u vrgoračkom kraju. Urod je odličan. Bit će u novoj prepoznatljivoj ambalaži.

Znači 😂😂😂 --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 19:44, 17. april 2020. (CEST)[odgovori]

AHahahhaha, video sam i ja . Izgleda da je Kubura to metnuo. Šta reći. — Žile () 20:28, 17. april 2020. (CEST)[odgovori]

Auu... Bez komentara... --Miljan Simonović (razgovor) 20:29, 17. april 2020. (CEST)[odgovori]

Rijaliti projekat, kao i obično. --Lotom (razgovor) 20:39, 17. april 2020. (CEST)[odgovori]

Oni su se odavno isključili iz viki pokreta. Ovo su samo smešne konsekvence. --ANTI_PRO (razgovor) 21:29, 17. april 2020. (CEST)[odgovori]

Jasno je meni da su njima domaće vesti prioritet, ali ovo je već sprdnja. Počela berba jagoda u vrgoračkom kraju.... ja se i dalje držim za stomak. I kao šlag na tortu, nova i prepoznatljiva ambalaža ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 21:31, 17. april 2020. (CEST)[odgovori]

Zato je na našoj glavnoj strani obrisana vest da je Ženska fudbalska reprezentacija Srbije pobedila rezultatom 8 : 1 Žensku fudbalsku reprezentacijua Severne Makedonije u Lazarevcu. Filipović Zoran (razgovor) 01:29, 18. april 2020. (CEST)[odgovori]

Masovna engleska preusmerenja na Vikipediji na drugom jeziku i masovno pravljenje naloga[uredi | uredi izvor]

Ne znam kakva je vikipolitika povodom ovoga i ima li usvojene smernice, ali mislim da ovde nešto ne štima. @Željko Todorović: Kad si već takav, pogledaj naročito ti oko ovoga, pored ostalih... Moj predlog je da se prevedu odgovarajuća preusmerenja, a onda pobrišu masovna engleska. --5.43.67.141 (razgovor) 20:48, 23. april 2020. (CEST)[odgovori]

Meni je okej da postoje engleska preusmerenja za neke stvari, pre svega za biografije ljudi sa engleskog govornog područja i termine koji se koriste u svakodnevnom govoru a imaju englesko poreklo. Pored toga, ja često pravim engleska preusmerenja za pojedine ptice pošto je situacija kod nas takva da za brojne vrste ne postoje zvanični srpski nazivi, već se koriste engleska uz zvanična latinska imena. Za druge stvari može a i ne mora, sve po potrebi i osećaju. Možda se ovde Ćirović malo zaneo, ali ja generalno ne vidim problem sa preusmerenjima — ni na koji način ne mogu da škode, a ponekad mogu da pomognu. --Miljan Simonović (razgovor) 21:05, 23. april 2020. (CEST)[odgovori]
Pravite nekad preusmerenja sa nemačkog recimo, i to je još uvek jezik, nije izumro niti manje bitan od puppet jezika engleskog. A sigurno da se taj korisnik zanosi, često, ako je, blago nama, Vikipedija na srpskom dobila tri hiljade korisnika za mesec dana (a "hiljadu" je aktivnih) pa im se još uručuju dobrodošlice. --5.43.67.141 (razgovor) 23:08, 23. april 2020. (CEST)[odgovori]
Problem je sa uručivanjem dobrodošlica? Kakve to ima veze? Okej, ako su napravili koju izmenu, što im ne poželeti dobrodošlicu? --Zoranzoki21 (razgovor) 14:11, 24. april 2020. (CEST)[odgovori]

 Komentar: Ja sam oduvek bio protiv pravljenja takvih preusmerenja. Ko će u srpskom govornom području da traži jezero kao lake ili hipotezu kao conjecture. Ok, razumem, preusmerenja ne jedu leba i sve to, ali zašto onda samo engleska? Šta ćemo sa nemačkim, francuskim, ruskim, španskim preusmerenjima? To su veoma veliki jezici i koriste ih milioni ljudi širom sveta. Zašto onda to zanemarujemo? Meni je korektno da se engleska preusmerenja prave za termine i lična ili geografska imena koja potiču iz anglosfere, ovo ostalo mi je neshvatljivo. Pored toga, ovakvo pravljenje preusmerenja stvara konfuziju novajlijama, jer im je teško napraviti članak koji nosi baš to ime kao preusmerenje, pa onda pišu novi pod odrednicom u zagradi. Time se primarno značenje izvornog termina gura pod nekom tamo odrednicom, a čitaoci se preusmeravaju na pogrešan članak. Recimo, početnik hoće da napiše članak o grupi Rainbow. Unese taj termin u polje za pretragu i bude preusmeren na članak o dugi. Budući da ne konta u čemu je reč, nasloviće članak Rainbow (muzička grupa). Tako nam se ono primarno značenje stavlja pod odrednicom, a preusmerenje upućuje na pogrešan članak. Dalje, čitaoci traže članak o istoj grupi i budu preusmereni na dugu. Zbune se i misle da ne postoji članak na tu temu. Možda čak dođe i do dupliranja članaka. Tako da, da… — Žile () 01:59, 24. april 2020. (CEST)[odgovori]

Zar i meni...[uredi | uredi izvor]

Obavještenje za vp zajednicu,
Zadnja tri-četiri dana, neko (ip iz SAD-a) je baš uporan da ušeta na sve moje moguće naloge (e-mejl, fejsbuk, vikipedija... ) i izmjenja i lozinke i dati sadržaj na istim. Za desetak godina mog prisustva na vp, do sad nisam imao slično iskustvo. Radovan 11:47, 16. jun 2020. (CEST)[odgovori]

@CarRadovan: verovatno si vratio nekome izmenu ili obrisao članak... Dešava se povremeno da neko bude tako uporan... --Miljan Simonović (razgovor) 20:24, 16. jun 2020. (CEST)[odgovori]

Desilo se ono što sam pre mjesec dana i upozorio: lozinka na vp nalogu mi je promjenjena, a privremena lozinka koju mi šalje vikipedija - takođe ne radi. Ko i zašto stoji iza ovoga - bićete naknadno obavješteni! Radovan 12:44, 16. jul 2020. (CEST)

Ovo je strašno, šta radite ljudima! Radovan 13:11, 17. jul 2020. (CEST)[odgovori]

Glavna stranica Vikipedije[uredi | uredi izvor]

Na https://www.wikipedia.org/, što je glavna strana Vikipedije, kada se učita i srpski jezik nedostaje tekst 'чланака/članaka' nego je u formatu npr. "636 000+". Može i znak za je veće ali ne može ovo s plusom za srpski jezik. Sličan problem imaju i jezici navedeni kao bosanski, srpskohrvatski, a vjerovatno i ruski...

I latiničko srpski u "Српски / Srpski", kada se učita i srpski jezik, treba promijeniti iz "Srpski" u "srpski" jer je ova pomenuta glavna strana koja je na engleskom jeziku onda nedosljedna s važnijom glavnom stranom (https://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page) koja je isto tako valjda na istom engleskom jeziku a na kojoj kad se učita i srpski jezik (učita se...) stoji "Srpski / srpski" (ne bi trebalo da je problem ovdje razlika britanske i američke varijante).

109.175.39.9 (razgovor) 07:39, 13. jul 2020. (CEST)[odgovori]

Članci o ambasadorima[uredi | uredi izvor]

Treba neko od voljnih urednika da pregleda ove članke o ambasadorima koje pravi korisnik Milanruzic2. Oni su djelimično promotivni, pravopisnih grešaka ima, sadrže nebitne detalje, a moguće da su i kršenje AP. Ja sam stavio oznake da se stilski popravljaju, ali ne mogu sada „vršljati” po njima i popravljati im sadržaj. A korisnik vjerovatno misli na desetine takvih pisati. Reference za članke su zvanični sajtovi njihovih ambasada. Nekako i jesu i nisu za nacrt. — Željko Todorović (razgovor) 23:13, 17. avgust 2020. (CEST) s. r.[odgovori]

Ja ću ove sve članke prebaciti u nacrt. Nema pravih izvora o njima već je biografija referencirana sajtom ambasade. Sami ambasadori su službenici ministarstva i to što rade vani i predstavljaju državu ne čine ih više relevantnim od raznih službenika ministarstava u zemlji. Ako ima neki značajan ambasador (koji je nekad vršio značajnu funkciju) onda za takve nije problem da imaju odrednicu, ali ovi članci su o karijernim činovnicima koji nisu istaknute diplomate. — Željko Todorović (razgovor) 23:09, 24. avgust 2020. (CEST) s. r.[odgovori]
Korisnik je na svakom članku ostavio link o ambasadoru, sa zvanične stranice ambasade. Znači relevantni jesu, ali loše napisani. — MareBG (razgovor) 23:42, 24. avgust 2020. (CEST)[odgovori]
Oni jesu loše napisani, kao poslovna biografija, ali ne bih se ni složio da su ambasadori po automatizmu relevantni. Po čemu su službenici Ministarstva spoljnih poslova relevantni, a nisu službenici/referenti po službama drugih ministarstava? — Željko Todorović (razgovor) 23:53, 24. avgust 2020. (CEST) s. r.[odgovori]
Slažem se sa Željkom, ambasadori sami po sebi nisu dovoljno relevantni. Lackope (razgovor) 12:01, 25. avgust 2020. (CEST)[odgovori]
Ja mislim da brzaš @Željko Todorović: Izlepi šablon za početnički, pa će šta prođe „filter”, a nije za GIP, nakon tih nedelju dana da ide u nacrt. Nije sve za nacrt, već si lepo napisao, pa nema potrebe da ga opterećuješ takvim sadržajima. A postoji i velika opasnost od dupliranja. I taj nacrt neko treba da čisti, nije to kanta za smeće. — Lotom (razgovor) 12:28, 25. avgust 2020. (CEST)[odgovori]

Ne mogu nalijepiti početničku oznaku na članak koji je propisno uređen u smislu vikisintakse (ima i u tim člancima faličnosti, govorio sam, ali znatno je iznad početnika). A ako je članak solidno uređen ali o licu koje ima upitnu relevantnost onda se kao idealan javlja prostor nacrta. Prilikom premještanja sam ostavljao razloge, a kod nekih komentare da i imaju osnova za relevantnost jer se radi o ljudima koji nisu činovnici već su iz drugih sfera života imenovani za ambasadore. Takve je moguće urediti, može to autor tekstova ili bilo ko drugi. Obaviješten je i sam korisnik koji je pisao članke i primio k znanju. Ovo je takoreći slučaj „igumana” samo u manjem obimu. Sutra će neko doći i početi pisati članke o svim načelnicima policijskih uprava u MUP-u i tome sl., imamo li mi konsenzus da su desetine službenika MUP-a enciklopedijske ličnosti jer na sajtu MUP-a možda ima njihova biografija i jer se spominju u medijima kada se izvještava o krivičnim djelima i policijskim akcijama? Oko ambasadora se vezuje simbolika, protokol, imunitet u drugim zemljama itd., ali to su suštinski službenici MSP-a, stotine službenika. Neki od naših sadašnjih diplomata mogu biti znamenite diplomate ali o tome onda postoje relevantni izvori. Ovo su sve ispisane poslovne biografije, a one su uvijek bogate jer je državna uprava tačno sistematizovana i kada u njoj radiš ti se često premještaš i mijenjaš radna mjesta, a i da radiš na jednom mjestu duže vrijeme i ne pomjeraš se, ti si pored toga mjesta vazda član nekih projektnih grupa, komisija i sl. Tako da poslovna biografija može biti impozantna, ali za enciklopediju je sve to službenik i takvih ima na hiljade. Bolje je reagovati preko nacrta i spriječiti odmah u početku sve buduće „igumane” nego kasnije opterećivati projekat brojnim diskusijama. Svi administratori su u mogućnosti kroz određeno vrijeme da čiste nacrt, a tamo već ima stotinjak igumana koje nekada treba brisati, možda bi i ovo otišlo na stotinjak da se u početku ne reaguje. — Željko Todorović (razgovor) 16:02, 25. avgust 2020. (CEST) s. r.[odgovori]

Razumemo se. Ako ličnost nije relevantna, onda nije relevantna. Ovde je problem što korisnik ili grupa njih sistematski nanosi njima subjektivno bitne članke, koji su u većini neenciklopedijski. Da je jedan članak ili par njih, pa onda u redu. Ovako neko očigledno ima jasan cilj, pa te članke gledamo stihijski, teški su za čišćenje kad ih ima toliko. Za pretpostaviti je da je neki među njima zaista relevantan, ali treba vremena da se sve to prekontroliše. Hajde, nacrt jeste neko prelazno rešenje, ali treba voditi računa. — Lotom (razgovor) 18:27, 25. avgust 2020. (CEST)[odgovori]

Ambasador je sam po sebi običan činovnik, a biti činovnik nije nešto što te izdvaja iz mase i daje ti na relevantnosti. Slažem se sa Željkom da većina tih biografija nije relevantna, s tim što bih ja to brisao po kratkom postupku. — ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 11:42, 26. avgust 2020. (CEST)[odgovori]

Uloge u sinhronizacijama[uredi | uredi izvor]

Da li urednici znaju o čemu je riječ sa ovom poplavom članaka koji sadrže odjeljak Sinhronizacije ili Uloge u sinhronizacijama koje jedni korisnici urede, pa drugi brišu i tako ispočetka. Tu izgleda neki klanovi vode rat na Vikipediji i pripisuju sebi uloge ili brišu drugima. Ti članci se redovno patroliraju, na slijepo, vjerujem da malo koga i briga za vjerodostojnost nekog glasa u crtanom. Te sinhronizacije možda treba brisati ili sakriti za prikaz, tabele sa ulogama su gomila sumnjivog sadržaja oko kojeg se vode uređivački ratovi anonimaca. — Željko Todorović (razgovor) 17:41, 28. avgust 2020. (CEST) s. r.[odgovori]

Već dve godine kako uređujem Vikipediju, a i određeni period pre toga, članci o serijama koje su sinhronizovane na srpski, kao i o glumcima koji pozajmljuju glasove, vandalizuju se, bez da iko obraća pažnju šta patrolira. Te vandalizme je pre svega pravio korisnik Inmatija, bilo sa naloga ili anonimno. Jedan kratak period nakon što je odustao od pravljenja novih lutaka, nije bilo preterano mnogo izmena o sinhronizacijama. Ali početkom ove godine se pojavio jedan anonimac koji ponovo započeo sa vandalizmima. Problem je što se stalno pojavljuje sa druge IP adrese, pa blokada i ne pomaže. Stranice koje je najviše vandalizovao su bivale zaključane po više puta, ali on nastavlja po svom nakon što zaključavanje istekne, a i u međuvremenu pronalazi druge članke za vandalizovanje.
Neretko se dešava da slučajno naiđem na neki ispatrolirani vandalizam, koji je tako stajao i po mesec dana, i tek onda vratim. Mislim da uklanjanje celih tabela nije rešenje, već proveravanje onoga šta se patrolira. Dakle, bolje je da neka izmena stoji nepatrolirana nego da se ispatrolira po viđenju, jer eto, deluje korektno. — VLADA da? 19:15, 28. avgust 2020. (CEST)[odgovori]
Takve izmjene je nemoguće patrolerski provjeravati. Treba ti pola sata po izmjeni da provjeriš sve dostupne podatke o izmjeni na internetu i ako naiđeš na kontradiktornosti opet ništa od toga. Tako da se te izmjene mogu sve patrolirati ili sve vraćati. Nema pojma da se u članku Vinks provjere sva ona imena u promotivnoj tabeli pri dnu. — Željko Todorović (razgovor) 01:16, 29. avgust 2020. (CEST) s. r.[odgovori]

Većina tih članaka o sinhronizatorima, iliti glasovnim glumcima, ne sadrži izvore i reference i gotovo je nemoguće proveriti sve te činjenice vezano za njih. Što se mene tiče, osobe koje se bave samo sinhronizacijama nisu dovoljno relevantne da bi bile na vikipediji. I takve članke bi trebalo brisati. Evidentno je, kada je reč o takvim člancima, da je u pitanju sukob između dva sinhronizacijska studija, gde jedan korisnik promoviše jedan, a drugi neki drugi studio. — ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 11:42, 29. avgust 2020. (CEST)[odgovori]

Osobe koje se samo bave sinhronizacijama, i ni jednim drugim vidom glume, svakako nise relevantne same po sebi. Trebalo bi raspraviti o značaju za glumce inače, jer veliki broj glasovnih glumaca su ujedino i pozorišni, televizijski i filmski. — VLADA da? 15:19, 29. avgust 2020. (CEST)[odgovori]
Te što su samo glasovni „glumci” upravo tražim i predlažem za brisanje. Sve su to članci bez izvora, trebalo ih je brzo brisati odmah po stvaranju. — Željko Todorović (razgovor) 15:23, 29. avgust 2020. (CEST) s. r.[odgovori]
Uglavnom niti ima izvora, niti ih je moguće tako lako izbunariti po internetu. Da makar postoje reference za te projekte u kojima su se pojavili, pa i nekako da se formira članak koji na nešto liči. Ali ne tvrdim da je i to dovoljno da pređe prag relevantnosti. Ovako niti postoji formiran članak, niti bilo kakav izvor koji sve to potkrepljuje. Posebno što se pojavljuju čitave dinastije tih glasovnih glumaca. Potpisujem ovo što je Željko napisao, čak je i kod regularnih glumaca je upitno da li treba da stoje te tabele kad nema izvora. Mada tu uvek fale i pozorišne uloge, nije sve popisano na IMDB-u i sl. — Lotom (razgovor) 16:07, 29. avgust 2020. (CEST)[odgovori]

Serija Igra sudbine[uredi | uredi izvor]

Razumije li se ko u seriju Igra sudbine? Tamo se non-stop mijenjaju opisi kod glumaca i uloga, ko je u koga zaljubljen javno i potajno, možda je ubačena gomila gluposti. — Željko Todorović (razgovor) 21:22, 3. septembar 2020. (CEST) s. r.[odgovori]

Sapunjara po licenci, Prva ih štancuje svake godine. Kad ima 150+ epizoda koje idu svaki ili skoro svaki dan, mene to i ne čudi. Samo staviti šablon za sređivanje kod odeljka o ulogama, pa će se valjda naći neko da to upristoji makar kad se okonča ta serija. — Lotom (razgovor) 06:53, 4. septembar 2020. (CEST)[odgovori]

Predstojeći filmovi[uredi | uredi izvor]

Kakav je stav urednika o ovim člancima o srpskim predstojećim filmovima/serijama koji su se odjednom pojavili na Vikipediji? Njihov sadržaj nije enciklopedijski već tabloidni, sadržaj se formira prema novinskim člancima tj. promotivnim tekstovima/najavama filmova. Oni će svakako biti snimljeni i prikazani i člancima o njima će svakako postojati, ali da li dotad treba da budu punopravni članci koji se iz dana u dan mijenjaju po tablodima ili da se dotad uređuju u nacrtima? Neke od njih sam obilježio šablonom i nalaze se u Kategorija:Budući događaji. Neke sam vjerovatno i propustio. — Željko Todorović (razgovor) 20:59, 4. septembar 2020. (CEST) s. r.[odgovori]

Glavna strana / Na današnji dan / 13. septembar / Slika[uredi | uredi izvor]

Koliko ja vidim, to je slika potpisivanja sporazuma Izraela i Palestine, a ne bitke na Abrahamskoj zaravni Emilijaknezevic (razgovor) 23:41, 13. septembar 2020. (CEST)[odgovori]

@Emilijaknezevic: Ispravljeno, hvala ti što si primetila i obavestila. Pozdrav.— Soundwaweserb (razgovor) 23:54, 13. septembar 2020. (CEST)[odgovori]

Rijaliti i HoneymoonAve27[uredi | uredi izvor]

Upozoravao sam korisnika da se ne igra rijalitija na Vikipediji, ali čovjek uporno nastavlja sa tim. Na članku o Zadruzi je svojevremeno stavljao upute za kasting, nalazile su se optužbe da je učesnik Lepi Mića diler opijata (iako u samoj referenci o tome piše baš suprotno), da su finale namještene jer su nekima poruke bile skuplje (paušalna optužba). Evo sada stavlja rečenicu — „Učesnik Marko Miljković je po izlasku iz rijaliti-šoua potvrdio da su učesnici tokom trajanja rijaliti-šoua bili zaraženi virusom” — kao nešto činjenično (a nereferencirano), kao niko ne zna o tome ništa ali evo Vikipedija donosi istinu. Korisnik takoreći prenosi na enciklopediju tračaranja sa komentara na jutjubu i društvenim mrežama i predstavlja ih kao činjenično stanje. Ja ne znam šta je sa ovim čovjekom, meni se čini da je on ranije bio korektan urednik, dobio je i patrolerska i vraćačka prava, ali se non-stop inati na rijaliti temama. Džaba njemu vraćati izmjene kada on koristi tuđu nepažnju da bi se ovdje igrao rijalitija. Trebaju aktivni urednici/administratori da obrate pažnju na njegove izmjene u vezi sa rijalitijima, unosi neprihvatljive stvari u te članke. — Željko Todorović (razgovor) 21:39, 23. oktobar 2020. (CEST) s. r.[odgovori]

Provjera članka[uredi | uredi izvor]

I ovdje bih na opšte mjesto stavio napomenu urednicima koji su u mogućnosti da treba pregledati članak Ričard Saringer (v. istoriju izmjena članka). Od ovog korisnika su vraćane neke izmjene u vezi sa Pančevom (čini mi se). Izmjene su mu krajnje upitne. — Željko Todorović (razgovor) 20:31, 26. oktobar 2020. (CET) s. r.[odgovori]