Pređi na sadržaj

Vranjak (Modriča)

Koordinate: 44° 54′ 30″ S; 18° 12′ 26″ I / 44.9084521° S; 18.2072169° I / 44.9084521; 18.2072169
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vranjak
Pogled sa Trebave na selo Vranjak
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaModriča
Stanovništvo
 — 2013.Pad 1.565
Geografske karakteristike
Koordinate44° 54′ 30″ S; 18° 12′ 26″ I / 44.9084521° S; 18.2072169° I / 44.9084521; 18.2072169
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina206 m
Vranjak na karti Bosne i Hercegovine
Vranjak
Vranjak
Vranjak na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj74487
Pozivni broj053

Vranjak je naseljeno mjesto u opštini Modriča, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013, u naselju je živjelo 1.565 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na zapadnim obroncima planine Trebave i desnoj obali rijeke Bosne.[1] Prema podacima iz 2012. preko rijeke Bosne prevozi 5 skeledžija, dok je u prošlosti taj posao obavljalo 12 ljudi.[1] Skelom se najviše služe zemljoradnici koji se preko rijeke prebacuju radi obrade parcela na suprotnoj obali.[1]

Naziv[uredi | uredi izvor]

Postoje četiri različita predanja o imenu Vranjak.[1] Prema prvom, Vranjak je dobio je ime po pticama vranama kojih je na prostoru naselja bilo dosta.[1] Prema drugom, stanovnici su imali dosta vranih konja, po kojima je Vranjak dobio ime.[1] Treće predanje kaže da se na južnom dijelu Vranjaka, odnosno ušća rijeke nalazila crna bara sa crnom vodom u kojoj su žene vranile, odnosno crnile tkanine i čarape.[1] Četvrto predanje kaže da su prvi stanovnici došli iz Vranja, pa je po tome dobilo ime Vranjak.[1]

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Parohiji vranjačkoj postoje tri hrama Srpske pravoslavne crkve.[1] Hram koji je posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju je započet 1957, a osveštan 1959.[1] Podignut je u vrijeme episkopa Longina Tomića.[1] Drugi hram je kapela koja je podugnuta u slavu Prenosa moštiju Svetog arhiđakona Stefana.[1] Zadužbinari hrama su Milo i njegova supruga Ruža Savić.[1]

Spomen kapija[uredi | uredi izvor]

Spomen-kapija ispred crkve Sv. vel. Georgija je podignuta u znak sjećanja na poginule borce i žrtve svih ratova iz Vranjaka.[1] Na jednoj strani kapije se nalaze imena poginulih boraca kao i žrtava ustaškog logora Jasenovac, a na drugoj su imena ktitora.[1]

Spomenik hadži Petku Jagodiću[uredi | uredi izvor]

U porti hrama Sv. vel. Georgija se nalazi grob i spomenik posvećen vođi Trebavske bune, hadži Petku Jagodiću.[1] Hadži Petko Jagodić je 1858. podigao bunu protiv Turaka, a nakon gašenja prešao u Kneževinu Srbiju.[1] Kasnije se vratio u Vranjak gdje je i preminuo 1880.[1] Sahranjen je u porti hrama iste godine.[1]

Spomenik borcima VRS[uredi | uredi izvor]

Postoji i spomenik borcima Vojske Republike Srpske.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ustanici srpske bune protiv Turaka 1858. u Trebavi koju je predvodio hadži Petko Jagodić su prema ljetopisu starca iz Kožuha Jovice Sajića nosili barjak izvezen bijelim vezom na kome je bio krst.[1] U ljetopisu je zapisano da je barjaktar bio Simo Đerić iz Kožuha.[1]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

U Vranjaku se nalazi željeznička stanica na liniji Željeznica Republike Srpske.

Sport[uredi | uredi izvor]

Naselje je sjedište dva fudbalska kluba, Vranjak i Trebavac.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema procjenama iz 2012. u naselju živi oko 1.700 stanovnika u 550 domaćinstava.[1]

Nacionalnost[2] 2013. 1991. 1981. 1971. 1961. 1948.
Srbi 2.249 2.126 2.828 2.615 2.216
Jugosloveni 26 26 16 9
Hrvati 16 14 14 9 2
Muslimani 1 1 8
Makedonci 1 1
Slovenci 1
Mađari 1
Crnogorci 1
ostali i nepoznato 78 7 17 13
Ukupno 1.565 2.370 2.174 2.883 2.640 2.231
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 2.231
1953. 5.820
1961. 2.640
1971. 2.883
1981. 2.174
1991. 2.370
2013. 1.565

Prezimena[uredi | uredi izvor]

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

  • hadži-pop Petko Jagodić (1810—1880), protojerej Srpske pravoslavne crkve, jedan od vođa Trebavske bune[1]
  • Marta Savić, srpska pop-folk pevačica
  • Perica Stjepanović (1942—2011), violinista i kompozitor izvorne muzike

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae az ai aj „Ognjišta: Vranjak”. Radio-televizija Republike Srpske. 6. 5. 2012. Pristupljeno 7. 5. 2012. [mrtva veza]
  2. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]