Vranjak (Modriča)
Vranjak | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Modriča |
Stanovništvo | |
— 2013. | 1.565 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 54′ 30″ S; 18° 12′ 26″ I / 44.9084521° S; 18.2072169° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 206 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 74487 |
Pozivni broj | 053 |
Vranjak je naseljeno mjesto u opštini Modriča, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013, u naselju je živjelo 1.565 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na zapadnim obroncima planine Trebave i desnoj obali rijeke Bosne.[1] Prema podacima iz 2012. preko rijeke Bosne prevozi 5 skeledžija, dok je u prošlosti taj posao obavljalo 12 ljudi.[1] Skelom se najviše služe zemljoradnici koji se preko rijeke prebacuju radi obrade parcela na suprotnoj obali.[1]
Naziv[uredi | uredi izvor]
Postoje četiri različita predanja o imenu Vranjak.[1] Prema prvom, Vranjak je dobio je ime po pticama vranama kojih je na prostoru naselja bilo dosta.[1] Prema drugom, stanovnici su imali dosta vranih konja, po kojima je Vranjak dobio ime.[1] Treće predanje kaže da se na južnom dijelu Vranjaka, odnosno ušća rijeke nalazila crna bara sa crnom vodom u kojoj su žene vranile, odnosno crnile tkanine i čarape.[1] Četvrto predanje kaže da su prvi stanovnici došli iz Vranja, pa je po tome dobilo ime Vranjak.[1]
Kultura[uredi | uredi izvor]
U Parohiji vranjačkoj postoje tri hrama Srpske pravoslavne crkve.[1] Hram koji je posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju je započet 1957, a osveštan 1959.[1] Podignut je u vrijeme episkopa Longina Tomića.[1] Drugi hram je kapela koja je podugnuta u slavu Prenosa moštiju Svetog arhiđakona Stefana.[1] Zadužbinari hrama su Milo i njegova supruga Ruža Savić.[1]
Spomen kapija[uredi | uredi izvor]
Spomen-kapija ispred crkve Sv. vel. Georgija je podignuta u znak sjećanja na poginule borce i žrtve svih ratova iz Vranjaka.[1] Na jednoj strani kapije se nalaze imena poginulih boraca kao i žrtava ustaškog logora Jasenovac, a na drugoj su imena ktitora.[1]
Spomenik hadži Petku Jagodiću[uredi | uredi izvor]
U porti hrama Sv. vel. Georgija se nalazi grob i spomenik posvećen vođi Trebavske bune, hadži Petku Jagodiću.[1] Hadži Petko Jagodić je 1858. podigao bunu protiv Turaka, a nakon gašenja prešao u Kneževinu Srbiju.[1] Kasnije se vratio u Vranjak gdje je i preminuo 1880.[1] Sahranjen je u porti hrama iste godine.[1]
Spomenik borcima VRS[uredi | uredi izvor]
Postoji i spomenik borcima Vojske Republike Srpske.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ustanici srpske bune protiv Turaka 1858. u Trebavi koju je predvodio hadži Petko Jagodić su prema ljetopisu starca iz Kožuha Jovice Sajića nosili barjak izvezen bijelim vezom na kome je bio krst.[1] U ljetopisu je zapisano da je barjaktar bio Simo Đerić iz Kožuha.[1]
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
U Vranjaku se nalazi željeznička stanica na liniji Željeznica Republike Srpske.
Sport[uredi | uredi izvor]
Naselje je sjedište dva fudbalska kluba, Vranjak i Trebavac.[1]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema procjenama iz 2012. u naselju živi oko 1.700 stanovnika u 550 domaćinstava.[1]
Nacionalnost[2] | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | 1948. |
Srbi | 2.249 | 2.126 | 2.828 | 2.615 | 2.216 | |
Jugosloveni | 26 | 26 | 16 | 9 | ||
Hrvati | 16 | 14 | 14 | 9 | 2 | |
Muslimani | 1 | 1 | 8 | |||
Makedonci | 1 | 1 | ||||
Slovenci | 1 | |||||
Mađari | 1 | |||||
Crnogorci | 1 | |||||
ostali i nepoznato | 78 | 7 | 17 | 13 | ||
Ukupno | 1.565 | 2.370 | 2.174 | 2.883 | 2.640 | 2.231 |
Demografija[2] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 2.231 | |
1953. | 5.820 | |
1961. | 2.640 | |
1971. | 2.883 | |
1981. | 2.174 | |
1991. | 2.370 | |
2013. | 1.565 |
Prezimena[uredi | uredi izvor]
- Blagojević[1]
- Vuković[1]
- Gavrić[1]
- Gostić[1]
- Jović[1]
- Joksimović[1]
- Kojić[1]
- Lazarević[1]
- Milić[1]
- Mićić[1]
- Mrkonjić[1]
- Panić[1]
- Savić[1]
- Simić[1]
- Stajić[1]
- Cvijanović[1]
Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]
- hadži-pop Petko Jagodić (1810—1880), protojerej Srpske pravoslavne crkve, jedan od vođa Trebavske bune[1]
- Marta Savić, srpska pop-folk pevačica
- Perica Stjepanović (1942—2011), violinista i kompozitor izvorne muzike
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č dž š aa ab av ag ad ađ ae až az ai aj „Ognjišta: Vranjak”. Radio-televizija Republike Srpske. 6. 5. 2012. Pristupljeno 7. 5. 2012.[mrtva veza]
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.