Pređi na sadržaj

Gredetin

Koordinate: 43° 29′ 35″ S; 21° 35′ 30″ I / 43.493166° S; 21.591666° I / 43.493166; 21.591666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gredetin
Gredetin
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
OpštinaAleksinac
Stanovništvo
 — 2011.533
Geografske karakteristike
Koordinate43° 29′ 35″ S; 21° 35′ 30″ I / 43.493166° S; 21.591666° I / 43.493166; 21.591666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina200 m
Gredetin na karti Srbije
Gredetin
Gredetin
Gredetin na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj018
Registarska oznakaAL

Gredetin je naselje u Srbiji u opštini Aleksinac u Nišavskom okrugu. Prema popisu stanovništva 2011, ovo naselje je imalo 533 stanovnika. Naselje Gredetin je smešteno na 15. kilometru puta Aleksinac-Ribarska Banja, podejdnako udaljeno od opštinskog centra i ovog lečilišta. Okruženo je naseljima:na severu Gornjom Pešcanicom, na istoku Gornjim Adrovcem, na jugu Krušjem, jugozapadu Radevcem i na zapadu Velikim Šiljegovcem, selu koje pripada SO Kruševac. Gredetin se nalazi na 184 metra nadmorske visine, a najviša tačka u ataru sela je mesto zvano ,, Đerenče,, sa 321 metrom nadmorske visine. Samo naselje je smešteno u nizini i kroz njega protiče reka, a okruženo je sa severa, istoka i juga blagim brežuljcima, dok se na zapadu uzdižu šumoviti bregovi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Iako je naselje ovde postojalo još u ranijem srednjem veku, naziv Gredetin se prvi put pominje u Kruševačkom defteru broj 55 iz 1516. godine, a te godine imao je 22 hrišćanske kuće, pet neoženjenih, jednu udovičku i jednu baštinu. Padine na kojima je smešteno samo naselje bile su poprište sukoba učesnika prvog srpko-turskog rata 1876 godine. Naime na brdima oko sela vodile su se velike bitke, meštani i dan danas pronalaze metke iz tog perioda. Nikolaj Rajevski po kome je ispirisan lik grofa Vronskog u poznatom romanu ,, Ana Karenjina,, je poginuo na visovima oko Gredetina u prvo srpsko-turkom ratu 1876 i sahranjen je u susednom selu Gornji Adrovac gde se danas nalazi memorijalni kompleks. Selo je spaljivano u više navrata tokom istorije, Gredetin je dao dosta ljudi u Velikom ratu kao i u Balkanskim ratovima pa i u Drugom svetskom ratu(bilo je i partizana i četnika iz ovog sela). Bugari su ovde 1915 napravili pokolj kada je ubijeno par desetina meštana. Prva škola izgrađena je 1866, među prvima u srezu. Struja je uvedena 1958 godine.

Gredetin danas poseduje Poštu, školu, veterinarsku stanicu, prodavnicu, mlin, ambulantu kao i par seoskih menjačnica, kroz naselje prolazi lokalni put Aleksinac-Ribarska Banja, nažalost selo deli sudbinu većine sela u Srbiji, populacija većinom opada. Selo je poznato u Srbiji kao veliki proizvođač jagoda. U selu se nalazi Crkva Pokrova Presvete Bogorodice. Kroz naselje protiče Ribarska reka. U selu se nalazi i veliki teren za fudbal kao i FK Gredetin.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Gredetin živi 553 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,9 godina (44,1 kod muškaraca i 47,8 kod žena). U naselju ima 194 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,40.

Ovo naselje je skoro u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 992
1953. 1.060
1961. 992
1971. 929
1981. 858
1991. 784 739
2002. 659 722
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[2]
Srbi
  
656 99,54%
Jugosloveni
  
1 0,15%
nepoznato
  
1 0,15%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]