Дугоухи вечерњак

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dugouhi večernjak
Myotis bechsteinii
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Vrsta:
M. bechsteinii
Binomno ime
Myotis bechsteinii
(Kuhl, 1817)
Areal dugouhog večernjaka

Dugouhi večernjak[2] (lat. Myotis bechsteinii) je vrsta slepog miša iz porodice večernjaka (lat. Vespertilionidae).

Opis vrste[uredi | uredi izvor]

Jedinke su srednje veličine sa karakteristično dugačkim ušima koje su značajno duže nego kod ostalih pripadnika roda Myotis. Krzno je relativno dugo, sa dorzalne strane je crvenosmeđe boje, a ventralno je znatno svetlije sivo ili svetlosmeđe. Krila ove vrste su kratka i široka, bočna letna membrana počinje na osnovi prstiju stopala. [3]

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Vrsta ima stanište u Azerbejdžanu, Albaniji, Andori, Austriji, Avganistanu, Belgiji, Belorusiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Gibraltaru, Gruziji, Grčkoj, Danskoj, Iranu, Italiji, Jermeniji, Lihtenštajnu, Mađarskoj, Makedoniji, Moldaviji, Monaku, Nemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji, Rusiji, San Marinu, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Ukrajini, Francuskoj, Holandiji, Hrvatskoj, Češkoj, Švajcarskoj, Švedskoj i Španiji.[4]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Tipičan stanovnik hrastovih i brezinih šuma u umerenim zonama. Često se javlja u listopadnim šumama od nizijskih dolina do visokoplaninskih prostora. U četinarskih šumama se javlja ukoliko su strukturno razvijene i imaju raznovrstan sloj žbunja, ili ukoliko se nalaze u blizini optimalnijih staništa.[5]

Ugroženost[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta je na nižem stepenu opasnosti od izumiranja, i smatra se skoro ugroženim taksonom.[4]

Populacioni trend[uredi | uredi izvor]

Populacija ove vrste se smanjuje, sudeći po raspoloživim podacima.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]