Elektronska cigareta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Elektronska cigareta sa pratećim priborom

Elektronska cigareta, e-cigareta (engl. electronic cigarette, e-cigarette, personal vaporizer), je metalna cevčica napravljena od nerđajućeg čelika, koja po svom izgledu podseća na pravu cigaretu. Sastoji se od komore za čuvanje tečnog nikotina u raznim koncentracijama i mirisima, elektronskog regulatora i izvora napajanja energijom ili dopunjive baterije. Pušači iz elektronske cigarete udišu isparenja ali je ne pale, kao što to čine sa pravom cigaretom. Ona može ali i ne mora, da proizvodi dim, pa je zato neki pušači koriste da bi izbegli kaznu zbog zabrane pušenja na javnim mestima. Umesto klasičnog dima, pušači iz nje udišu fina isparenja koje proizvodi grejno telo zagrevanjem posude sa vodenim rastvorom nikotina u različitim koncentracijama. Sličnosti između klasičnih i elektronskih cigareta je samo prividna, u fizičkom izgledu i dizajnu, jer i one oslobađaju nikotin, čija je koncentracija u isparenjima najčešće identična onim kao u konvencionalnim cigaretama.[1][2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Elektronska cigareta

Elektronsku cigaretu je prvi patentirao i proizveo Lik Hun (Lik Hun) iz Kineske korporacije „Ruijan“ (Ruyan) 2004. U aprilu 2006, elektronsku cigaretu je u Evropi, zvanično predstavila kineska kompanija „SBT Ruijan“, na promotivnoj konferenciji u Austriji.[3]

Cigareta je u početku prodavana uglavnom preko interneta i drugih ilegalnih kanala u zemljama kao što su Brazil, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Izrael. Njihova popularnost je naglo porasla uprkos nepostojanju sanitarne i medicinske regulative i neodobravanja za upotrebu ovog proizvoda od SZO, sve dok se ona zvanično ne ispita na neškodljivost za višegodišnju upotrebu.

Prodavci, elektronsku cigaretu obično opisuju kao sredstvo koje pušačima pomaže u odvikavanju od pušenja i oslobađanje zavisnost od duvana. Neki distributeri su čak otišli toliko daleko da u svojim reklamama na pakovanjima cigarete ili vebsajtovima, koriste nezakonito, ime ili logo Svetske zdravstvene organizacije, lažno navodeći zvanično priznanje ne imenujući postojanje istog.

Uticaj na zdravlje[uredi | uredi izvor]

Zdravstveni učinak primene elektronskih cigareta je trenutno nepoznat. Nekoliko studija povezanih sa ispitivanjem mogućih dugoročnih zdravstvenih posledice od udisanja nikotinskih para su u toku. Iako prva istraživanja pokazuju da elektronska cigareta nije štetna za zdravlje, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da su ta istraživanja još uvek nedovoljna i da je prerano donositi takav zaključak.

Prema navodima proizvođača i prodavaca elektronska cigareta predstavlja zdraviju alternativu pušenju. Zdravija je zbog toga što ne sadrži u sebi više od 4.000 hemijskih sastojaka kao klasična cigareta. Sadrži samo tečnost sa nikotinom. Dim koji oslobađa cigareta je u suštini je vodena para obogaćena nikotinom.

Zbog toga što navodno nisu štetne za okolinu, u većini zemalja Evropske unije i SAD-u, upotreba elektronskih cigareta je dozvoljena na javnim mestima gde postoji zabrana pušenja klasičnih duvanskih proizvoda.

Zvanični stav SZO[uredi | uredi izvor]

Stav SZO iz 2008. godine

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 19. septembra 2008. kontaktirala 193 zemalje članica ove organizacije koje su upozorene na lažne, neproverene i neistinite tvrdnje proizvođača i distributera i izdala zvanično upozorenje za javnost da ne upotrebljava elektronske cigarete, jer nema proverenih naučnih dokaza da je ona bezbedna i da pomaže pušačima da se odviknu od pušenja.[4]

Komisija za prevenciju pušenja Ministarstva zdravlja Srbije podržala je stav Svetske zdravstvene organizacije po pitanju upotrebe elektronske ili takozvane E-cigarete.

Dr Daglas Bečer, direktor odseka (Tobacco Free Initiative) Svetske zdravstvene organizacije povodom pojave elektronske cigarete na tržištu izneo je sledeći stav;

Korisnici elektronskih cigareta udišu nikotinska isparenja u svoja pluća a povrh toga i mnoge druge potencijalno toksične sastojke koji još uvek nisu otkriveni i ispitani i da nije poznat baš ni jedan naučni dokaz koji bi na bilo koji način mogao da potvrdi da je elektronska cigareta bezbedna i da je efikasno sredstvo za odvikavanje od pušenja... elektronska cigareta tek treba da se dokaže kao zvanična terapija, poput nikotinskih žvaka, flastera ili dražeja koje pomažu pušačima u postepenom oslobađanju od nikotinske zavisnosti. Ako proizvođači i prodavci električnih cigareta hoće da pomognu pušačima u odvikavanju, onda treba da postupaju u skladu sa odgovarajućim zakonskim okvirima. To znači da bi morale da se sprovedu rigorozne kliničke i toksikološke studije.

Stav SZO iz 2014. godine

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 26. avgusta 2014. ponovo upozorila svoje članice na lažne, neproverene i neistinite tvrdnje proizvođača i distributera elektronskih cigareta o njihovoj potpunoj neškodljivosti. Ona je u svom zvaničnom upozorenju za javnost (engl. Backgrounder on WHO report on regulation of e-cigarettes and similar products navela da ne postoje provereni naučni dokazi da je elektronske cigareta bezbedna po zdravlje i da pomaže pušačima da se odviknu od pušenja,[5] i insistira (prema izjavi Daglasa Bečera iz Svetske zdravstvene organizacije):[5]

  • Na uvođenju regulative u prodaju elektronskih cigareta, kako bi se zaustavilo njihovo promovisanje među mladima, i potpuno zabranilo propagiranje neosnovane zdravstvene tvrdnje da su ove cigarete neškodljive. Na taj način minimizirao bi se rizik po zdravlje, naročito među adolescentima.
  • Da, iako stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije priznaju da su elektronske cigarete manje štetne od običnih, ipak treba na adekvatan način upozoriti decu, mlade, trudnice i žene koje nameravaju da rađaju na dugoročne posledice koje mogu nastati u njihovom organizmu nakon upotrebe elektronskih cigareta.
  • Da je SZO u načelu protiv pušenja i da zato ukazuje na štetnost nikotina, bez obzira na način kako se on unosi u organizam, jer izaziva veliku zavisnost i štetno utiče na razvoj mozga.
  • Da u elektronskim cigaretama nije samo nikotin taj koji je štetan, nego su to i druge supstance, među kojima su i neke, koje izazivaju rak (vidi tabelu dole Hemijski sastav nikotinskog punjenja).
  • Da korišćenje elektronskih cigareta izlaže organizam i drugih ljudi (nepušača) štetnom uticaju nikotina i toksičnim materija iz duvanskog dima tokom njihovog zajedničkog boravka u zatvorenom prostoru.

Američki stav[uredi | uredi izvor]

Američka (FDA) je elektronske cigarete klasifikovala kao lek čija isporuke podleže pribavljanju odobrenja nadležnih ustanova, pre prodaje na tržištu, isto kao što je to potrebno za hranu, lekove i kozmetička sredstva u sklkadu sa američkom Saveznim zakonom za hranu, lekove i kozmetiku (engl. Federal Food, Drug, and Cosmetic Act)[6]

U januaru 2010, ovu klasifikaciju elektronskih cigareta (FDA), poništio je federalni sud, ali je Apelacioni sud Sjedinjenenih Američkih Država ukinuo ovu odluku marta 2010.. Uprkos tome, sve veći broj kompanija u svetu predstavlja elektronske cigarete na internetu.[7]

U septembru 2010, (FDA) Sjedinjenenih Američkih Država objavila je da će pristupiti donošenju regulative oko upotrebe elektronskih cigareta, jer one spadaju u lekove i uređaje za lečenje. Nakon ove najave, (FDA) je preduzeo regulatorne mere protiv pet američkih firmi... „zbog kršenja Saveznog zakona za hranu, lekove i kozmetiku (engl. Federal Food, Drug, and Cosmetic Act), navodeći kao razlog neosnovanu i lošu praksu u proizvodnji“...[8]

San francisko u Kaliforniji, postao je prvi grad u SAD koji je 2019. godine na svojoj teritoriji zabranio prodaju elektronskih cigareta.[9]

Evropski stav[uredi | uredi izvor]

Razlozi zbog kojih su počeli da koriste e-cigarete u Evropi (2018).

Nakon uvođenja u promet, ovaj proizvod je adaptiran za evropsko tržište i posebno za tržište u Ujedinjenom Kraljevstvu kao „elektronska cigareta“. U 2007, novinar Rojtersa je posetio proizvođača „SBT Ruijan“ u Pekingu, kako bi skrenuo pažnju medija na ovu tehnologiju.
Prema Matt Salmon-u, predsedniku nedavno osnovane Asocijacije za elektronske cigarete, ukupan broj korisnika elektronskih cigareta procenjen je na 300.000 u oktobru 2009, na osnovu rezultata sprovedene ankete. Po mišljenju Matt Salmon-a, stvarni broj korisnika je znatno veći od ove cifre.

Iako bi trebalo da budu „zdravije“, nedavno sprovedena istraživanja na Univerzitetu Etna u Velikoj Britaniji otkrila su da elektronska cigareta može ozbiljno oštetiti funkciju disanja, već nakon 10 minuta pušenja, zbog povećanog otpora kretanju vazduha u plućima i posledično narušene cirkulacije u krvnom sistemu pluća što dovodi do manjeg zasićenja hemoglobina kiseonikom i pojave hronične hipoksije. Druga manja studija, sprovedena u Grčkoj, potvedila je da primena elektronske cigarete ima manji uticaj na funkcije pluća.

Nedavna studija sprovedena u Grčkoj pokazala je da elektronske cigarete nisu pretnja srcu.[1] Doktor Konstantinos Farsalinos iz Onazisovog centra za kardiohirurgiju u Atini, na godišnjem sastanku Evropskog udruženja kardiologa izneo je stav da;

Elektronske cigarete nisu zdrava navika, ali su sigurnije kao alternativa cigaretama od duvana. S obzirom na ekstremne opasnosti povezane sa pušenjem cigareta, trenutno dostupni podaci ukazuju na to da su elektronske cigarete daleko manje štetna, i da zamena klasičnih od duvana elektronskim cigaretama može biti korisnija za zdravlje.[1]

Farsalinos i njegov tim ispitivao je funkcije srca 20 mladih pušača pre i posle pušenja cigarete duvana i 22 pušača elektronske cigarete. Dok su pušači duvana u ovom istraživanju pretrpeli značajniju srčani disfunkciju, uključujući povišen krvni pritisak i ubrzan puls, pušači elektronskih cigareta imali su samo blagi porast krvnog pritiska. Ova klinička studija grčkih lekara je prva u svetu koja je proučavala promene na srcu nakon upotrebe elektronskih cigareta.[1]

Stav Indije[uredi | uredi izvor]

Tokom 2019. godini Indijska vlada jedne od najmnogoljudnijih zemalja na svetu, zabranila je proizvodnju, prodaju i uvoz elektronskih cigareta. Među kaznama za zloupotrebu ove zabrane je i zatvorska.

Inicijativa je potekla u Ministarstvu zdravlja (nakon saznanja da u Indiji ima 106 miliona odraslih pušača), sa ciljem da se spreči da elektronske cigarete u toj državi dobiju razmere „prave epidemije“, posebno među decom i omladinom.[10]

Konstrukcija[uredi | uredi izvor]

Elektronska cigarete se sastoje iz 4 osnovna dela:

Telo cigarete

Metalne cevčica napravljena od nerđajućeg čelika čini telo cigarete, u koje su ugrađeni svi ostali delovi. Ono svojim oblikom, veličinom i izgledom podseća na klasičnu cigaretu ispunjenu duvanom.

Izvor napajanja

Baterije su pogonski deo ili izvor napajanja strujom mikroprocesora cigareta i led diode ili lampice na njenom vrhu koja oponaša žar. Baterije su najčešće litijum-jonske, punjive, preko za tu namenu konstruisanog punjača ili kabla povezanog sa personalnim računarom.

Elektronski raspršivač

Elektronski raspršivač, ili mikroprocesor zadužen je za kontrolu rada atomizera (raspršivača) ili uređaja za oslobađanje pare iz nikotinom obogaćenog kertridža, prilikom uvlačenja dima.

Nikotinsko punjenje (kertridž)

Kertridž, koji je za jednokratnu upotrebu, služi kao rezervoar tečnosti sa nikotinom. Menja se kada se potroši. Jedno nikotinsko punjenje (kertridž) traje kao 80 do 50 klasičnih cigareta, što zavisi od proizvođača i navika pušača.

Elektronska cigareta se automatski aktivira prilikom uvlačenja isparenja. Nakon prestanka uvlačenja cigareta se automatski sama deaktivira.

Prikaz punjenja baterije elektronske cigarete USB priključakom.
Sastavni delovi elektronske cigarete.
A. Led dioda
B. Baterija)
C. Grejač (raspršivač)
D. Kertridž (punjenje)

Danas u svetu postoji više proizvođača elektronskih cigareta, čiji se modeli razlikuju u veličini ceni i kvalitetu. Najnoviji proizvodi sve više izgledom, dimenzijama i osećajem na dodir nalikuju klasičnoj cigareti. Uz osnovni proizvod, elektronsku cigaretu i nikotinska punjenja, mnogi proizvođači proizvode i razne prateće dodatke, kao npr USB punjač za bateriju preko personalnog računara, punjač za automobil, torbice za čuvanje i prenošenje itd.

Mere predostrožnosti[uredi | uredi izvor]

Važno je da se pre početka primene zamenske nikotinske terapije, u koju spada i primena elektronske cigarete, razmotre sledeća ograničelja i neželjena dejstva.[4]

  • Pre početka primene elektronske cigarete treba prestati sa primenom drugih zamenskih nikotinskih proizvoda
  • Uz konsultaciju sa lekarem, treba prestati sa primenom elektronske cigarete ako imate mučninu, vrtoglavicu, slabost, povraćanje, brzo ili nepravilan rad srca, promene u ustima ili desni, ili crvenilo ili oticanje kože oko usana.
  • Žene koje su trudne ili doje treba da koriste ove proizvode samo uz saglasnost lekara.
  • Osobe koje boluju od dijabetesa, srčana oboljenja, astmom ili promenama na želucu, ili su nedavno preležale srčani udar, ili pate od visokog krvni pritisak koji se neuspešno kontroliše, nepravilne otkucaje srca itd, obavezno moraju da obave razgovar lekarom pre upotrebe nikotinske cigareta.
  • Osobe koje koriste lekove protiv depresije ili astme, u konsultaciji sa lekarom, moraju da odrede najbolji način odvikavanja od pušenja, i dozu zamenske nikotinske terapije koja se mora prilagodi antidepresivima i antiastmaticima.

Hemijski sastav nikotinskog punjenja[uredi | uredi izvor]

Supstanca Recept 1 Recept 2 Recept 3 Receptt 4 Recept 5
Propilen glikol 85% 80% 90% 80% <65%
Nikotin 1,6% 2,4% 3,2% 0,1% <3%
Glicerol 2% 5% - 5% <20%
Duvanska ulja - 4% 4,5% 1% <5%
Mirisi 2% - 1% 1% <5%
Organske kiseline 1% - - 2% <1%
Antioksidanti 1% - - - -
Butil valerat[11] - 1% - - -
Izopentil heksonat - 1% - - -
Lauril laureat[12] - 0,6% - - -
Benzil benzoat - 0,4% - - -
Metil oktinicat - 0–5% - - -
Etil heptilat - 0,2% - - -
Heksil heksonat[13] - 0,3% - - -
Geranil butilat[14] - 2% - - -
Mentol - 0,5% - - -
Limunska kiselina - 0,5% 2,5% - -
Voda - - - 2,9% <10%
Alkohol - - - 8% -
2,3,5-Trimetilpirazin - - - - <1%
2,3,5,6-Tetrametilpirazin - - - - <1%
2,3-Dimetilpirazin - - - - <1%
Acetilpirazin[15] - - - - <1%
Terpineol - - - - <1%
Etil maltol - - - - <1%
Guaikol - - - - <1%
Acetilpiramidin[16] - - - - <1%
Oktalaceton[17] - - - - <1%

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Hirschler, Ben (24. 8. 2012). Greek study finds e-cigarettes no threat to heart. Munich: Reuters. Arhivirano iz originala 06. 01. 2013. g. Pristupljeno 09. 12. 2012. 
  2. ^ Marketers of electronic cigarettes should halt unproved therapy claims
  3. ^ Ruyan official website,Ruyan history (2004-2007)”. Arhivirano iz originala 28. 02. 2011. g. Pristupljeno 06. 10. 2010. 
  4. ^ a b Posternak, J.M., Dufour, J.J., Rogg, C. & Vodoz, C.A. (1975) Summaries of toxicological data: Toxicological tests on flavouring matters. II. Pyrazines and other compounds. Food Cosmet. Toxicol., 13, 487–490.
  5. ^ a b Backgrounder on WHO report on regulation of e-cigarettes and similar products, 26.08. 2014 Pristupljeno 26.8.2014.
  6. ^ Ron Scherer, Electronic cigarettes: In need of FDA regulation? The Christian Science Monitor, 2009-10-17
  7. ^ Electronic Cigarettes, FDA News & Events. 9 September 2010.
  8. ^ Electronic cigarettes 'could damage your lungs' as they cause less oxygen to be absorbed by the blood Read more:DailyMail
  9. ^ SZO upozorava na štetnost elektronskih cigareta: "Predstavljaju rizik za zdravlje" Na: B92 net, Beograd 27.7.2019. Pristupljeno 27.7.2019.
  10. ^ U Indiji zabranjene elektronske cigarete RTS Veograd 10.9.2019. Pristupljeno 26.9.2019.
  11. ^ Butil valerat
  12. ^ Lauril laureat. Arhivirano iz originala 04. 02. 2009. g. Pristupljeno 06. 10. 2010. 
  13. ^ Heksil heksonat
  14. ^ Geranil butilat
  15. ^ Acetilpirazin. Arhivirano iz originala 29. 11. 2010. g. Pristupljeno 06. 10. 2010. 
  16. ^ Acetilpiramidin. Arhivirano iz originala 02. 12. 2010. g. Pristupljeno 06. 10. 2010. 
  17. ^ Oktalaceton. Arhivirano iz originala 14. 05. 2010. g. Pristupljeno 06. 10. 2010. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • WHO study group on tobacco product regulation, 2009. [1]
  • Transcript of WHO podcast - 26 September 2008
  • Izveštaj o sigurnosti korišćenja elektronske cigarete.
  • WHO Technical Report Series 928: Evaluation of Certain Food Additives, Geneva, 8-17 June 2004.
  • Prescription-only nicotine replacement products U:FDA 101: Smoking Cessation Products [2] Pristupljeno 7.4.2013
  • Stofberg, J. & Kirschman, J.C. (1985) The consumption ratio of flavouring materials: A mechanism for setting priorities for safety evaluations. Food Chem. Toxicol., 23, 857–860.


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).