Zajednica nepriznatih država
Tip organizacije | politički savez |
Članice | Abhazija Južna Osetija Pridnjestrovlje Republika Arcah |
Bivše članice | Republika Srpska Republika Srpska Krajina (1992-1995) |
Osnovana | 2. jul 2001.
|
Zajednica nepriznatih država (rus. Содружество непризнанных государств), ranije i često nazivana i Savez nepriznatih država (rus. Союз непризнанных государств), poznata po akronimu SNG-2 (od rus. СНГ-2) ili po analogiji sa ZND na srpskom jeziku: ZND 2), je zajednica nepriznatih ili djelimično priznatih država na postsovjetskoj teritoriji. Čine je Republika Abhazija, Republika Južna Osetija, Pridnjestrovska Moldavska Republika i Nagorno-Karabaška Republika, formirajući takozvani "blok SNG-2", a osnovana je 2. jula 2001. godine na sastanku ministara inostranih poslova država članica zajednice u Stepanakertu.[1] Prethodno tome u Tiraspolju je 20. novembra 2000. godine je potpisan dogovor o osnivanju Savjeta ministara inostranih djela kao stalne koordinirajuće institucije zajednice, kao i konsultativni savjet sačinjen od eksperata koji bi se bavili pripremama sastanaka, a koji se ne bi trebali sastajati rjeđe od dva puta godišnje.[2]
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
Zajednica nepriznatih država obuhvata sve nepriznate ili djelimično priznate zemlje koje su proglašene tokom "parade suvereniteta" i raspada SSSR, te koje su nastale usljed međuetničkih konflikata na tom području.[3][4] I pored toga što su nepriznate i što nijedna od njih nije članica UN, imaju potpunu državnu autonomiju i političku nezavisnost uključujući i postojanje zasebnih državnih institucija i državnih simbola. Ono što ih sve karakteriše jeste postojanje zasebnih ustava, vladā, oružanih snaga, organa državne bezbjednosti, te carinske i granične službe. Političke i ekonomske strukture su se osposobile da djeluju u zasebnoj vrsti situacije koju je moguće opisati kao "ni mir, ni rat", tako da postoje određeni uspjesi u uzdizanju porušenih ekonomija usljed ratnih devastiranja i kasnije potpune ili djelimične izolacije iz koje izlaze usporeno. Ono što dodatno usložnjava situaciju u nepriznatim ili djelimično priznatim državama Zakavkazja su i hiljade izbjeglica usljed čestih oružanih sukoba i etničkih čišćenja.
Pored država nastalih na području bivšeg SSSR, kao članovi ovakve zajednice su bile i dvije republike na području bivše Jugoslavije tokom njenog raspada - Republika Srpska i Republika Srpska Krajina. Ono što im je bilo zajedničko sa drugim republikama je upravo bio način nastajanja i postojanja u ratnim uslovima. Međutim, u odnosu na države na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, ove dvije srpske republike su prestale da postoje kao faktički nezavisne države tokom 1995. godine. Nakon operacije "Oluja" i egzodusa srpskog stanovništva sa područja Srpske Krajine izvedenog od strane Hrvatske, ova nepriznata država je prestala da postoji. Sudbina Srpske je bila redukovana autonomija i nezavisnost nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, te postaje državnim entitetom koji učestvuje u stvaranju poslijeratne Bosne i Hercegovine kao jedan od dva ravnopravna entiteta. Sudbina bivših faktički nezavisnih republikā Srpska i Srpska Krajina se navode i kao moguća slika sudbine ostatka zemalja članica ZND 2.[5]
Članice[uredi | uredi izvor]
Statistika članica Zajednice nepriznatih država | ||||
---|---|---|---|---|
Republika Abhazija | Republika Arcah | Republika Južna Osetija | Pridnjestrovska Moldavska Republika | |
Zastava | ||||
Grb | ||||
Glavni grad | Suhum | Stepanakert | Chinval | Tiraspolj |
Proglašenje nezavisnosti |
26. novembar 1994. od Gruzije[6] |
2. septembar 1991. od Azerbejdžanske SSR[7] |
21. decembar 1991. od Gruzije[8] |
2. septembar 1990. od Moldavske SSR[9] |
Oblik vladavine |
predsjednička republika[10][11][12] | |||
Predsjednik | Aslan Bžanija | Araik Arutjunjan | Anatolij Bibilov | Vadim Krasnoseljski |
Premijer | Aleksandar Ankvab | Grigorij Martirosjan | Genadij Bekoev (v.d.) | Aleksandar Martinov |
Jezici | abhaski (državni) ruski (uporedni)[13] |
jermenski (državni) ruski (zvanični)[14] |
osetski, ruski[11] | moldavski, ruski i ukrajinski[12] |
Površina | 8665 km2[15] | ~3170 km2[16] | 3990 km2 | 4163 km2 |
Stanovništvo | 240 705 (2011.)[17] | 150 932[18] | 53 532 (2015.)[19] | 475 665 (2015.)[20] |
Gustina naseljenosti |
28 st./km2 | 13,1 st./km2 | 13,73 st./km2 | 134 st./km2 |
BDP | 709,290 miliona dolara | 480 miliona dolara[21] | 0,1 milijarda dolara | 1 052,2 miliona dolara[22] |
Valuta | Abhazijski apsar Ruska rublja[23] |
Karabaški dram Jermenski dram |
Južnoosetijski zarin Ruska rublja |
Pridnjestrovska rublja |
Priznanja članica zajednice[uredi | uredi izvor]
- Republika Abhazija:
- članice UN: Rusija, Venecuela, Nauru, Nikaragva, Sirija;
- djelimično priznate: Južna Osetija, DNR;
- nepriznate: Republika Arcah, Pridnjestrovlje;
- Republika Arcah (Nagorno-Karabaška Republika):
- djelimično priznate: Abhazija, Južna Osetija,
- nepriznate: Pridnjestrovlje;
- Republika Južna Osetija:
- članice UN: Rusija, Venecuela, Nauru, Nikaragva, Sirija;
- djelimično priznate: Abhazija, Zapadna Sahara, DNR, LNR;
- nepriznate: Republika Arcah, Pridnjestrovlje;
- Pridnjestrovska Moldavska Republika:
- djelimično priznate: Abhazija, Južna Osetija;
- nepriznate: Republika Arcah.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Zajednica nezavisnih država
- Abhazija
- Republika Arcah
- Južna Osetija
- Pridnjestrovlje
- Raspad SSSR
- Raspad Jugoslavije
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Sodružestvo nepriznannыh gosudarstv ili tretья žiznь SNG-2., Veb-sajt Centra podrške rusko-jermenskih strateških i društvenih inicijativa., 14. 10. 2017., jezik ruski.
- ^ Soюz nepriznannыh gosudarstv., Mydocx.ru., 17. 9. 2015., jezik ruski
- ^ SNG-2: novыe tendencii., Novaя Politika., arhivirano 12. 12. 2006., jezik ruski.
- ^ Prinяtь nepriznannыh., Novaя Politika., arhivirano 26. 8. 2007., jezik ruski.
- ^ Soюz nepriznannыh gosudarstv – Gazeta Kommersantъ № 220 (2105) ot 23.11.2000., novine "Kommersantъ"., 23. 11. 2000., jezik ruski.
- ^ Donesen novi ustav republike.
- ^ Meždu Arcahom i Karabahom. Četыre voprosa o vozmožnosti priznaniя nezavisimosti NKR., RBK., 21. 10. 2020., jezik ruski.
- ^ Юžnaя Osetiя Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2022)., Velika ruska enciklopedija., jezik ruski.
- ^ Pridnestrovskaя Moldavskaя Respublika Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. januar 2022)., Velika ruska enciklopedija., jezik ruski.
- ^ Ustav Abhazije., čl. 47, 48, 56, 58.
- ^ a b Konstituciя (Osnovnoй zakon) Respubliki Юžnaя Osetiя., Veb-sajt Informacione agencije RES., arhivirano 5. 3. 2016., jezik ruski
- ^ a b Konstituciя Pridnestrovskoй Moldavskoй Respubliki., Zvanični veb-sajt Predsjednika PMR., jezik ruski.
- ^ Ustav Abhazije., čl. 6.
- ^ Parlament Karabaha priznal russkiй яzыk oficialьnыm яzыkom respubliki., RBK., 25. 3. 2021., jezik ruski.
- ^ Abhaziя — otdыh na kurortah černogo morя so svoeй izюminkoй Veb-sajt Horošo tam., jezik ruski.
- ^ Territorialьnыe poteri Arcaha v rezulьtate vtoroй Karabahskoй voйnы (statistika i kartы)., Kavkazskiй Uzel., 19. 11. 2020., jezik ruski.
- ^ Oficialьnaя statistika Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. januar 2022)., Veb-sajt Državnog komiteta Republike Abhazije za statistiku., jezik ruski
- ^ ԼՂՀ 2015 Թ. Մարդահամարի նախնական օպերատիվ ցուցանիշների մասին., Zvanični veb-sajt Nacionalne statističke službe Republike Arcah, arhivirano 16. 4. 2016., jezik jermenski.
- ^ Itogi Vseobщeй perepisi naseleniя Respubliki Юžnaя Osetiя 2015 goda., Uprava državne statistike Republike Južna Osetija., jezik ruski.
- ^ Kratkie predvaritelьnыe itogi perepisi naseleniя Pridnestrovья 2015 goda., Zvanični veb-sajt Vlade PMR., 13. 5. 2016., jezik ruski.
- ^ VVP Nagornogo Karabaha v 2016 godu uveličilsя na 9,2%., Regnum., 12. 4. 2017., jezik ruski.
- ^ O socialьno-эkonomičeskom položenii PMR., Zvanični veb-sajt Ministarstva ekonomskog razvoja Pridnjestrovske Moldavske Republike., arhivirano 9. 7. 2014., jezik ruski.
- ^ Zakon Respubliki Abhaziя "O Nacionalьnom banke Respubliki Abhaziя (Banke Abhazii)"., čl. 6., Zvanični veb-sajt Nacionalne banke Republike Abhazije., arhivirano 14. oktobra 2013., jezik ruski.