Isidor Vrsajkov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Isidor Vrsajkov
Lični podaci
Datum rođenja(1927-11-24)24. novembar 1927.
Mesto rođenjaDespotovo, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti12. avgust 2001.(2001-08-12) (73 god.)
Mesto smrtiNovi Sad, SFRJ, Srbija

Isidor „Bata” Vrsajkov (Sentivan danas Despotovo, 24. novembar 1927Novi Sad, 12. avgust 2001) bio je jugoslovenski i srpski slikar i profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Isidor Vrsajkov je rođen 1927. godine u Sentivanu, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, današnje Despotovo. Školu je pohađao najpre u rodnom mestu, a zatim je školovanje nastavio u Novom Sadu, u koji se porodica Vrsajkov doselila. Isidor je već kao dete pokazivao veliko interesovanje za likovnu umetnost. Njegovo školovanje prekinuto je početkom Drugog svetskog rata. Kao mlad momak, sa samo 17 godina, pridružio se partizanima u Narodnooslobodilačkoj borbi protiv fašističkog okupatora. Scene užasa kojima je svedočio tokom rata, upečatljivo i trajno su se urezale u njegovo sećanje. Umetnički ih je transformisao u seriji monumentalnih slika poznatih kao „Tamne figure”.[2]

Nakon rata nastavio je obrazovanje na Akademiji umetnosti u Beogradu kod posebno imenitih umetnika jugoslovenskog slikarstva XX veka; prvo kod profesora Koste Hakmana, a potom kod profesora Mila Milunovića.[3] Isidor je diplomirao na odseku za slikarstvo. Na istoj Akademiji nastavio je, i završio, magistarske studije iz oblasti zidnog slikarstva, mozaika i enkaustike. Ostao je na usavršavanju u majstorskoj radionici Mila Milunovića još nekoliko godina.[4]

Nakon nekoliko godina počinje da predaje slikarstvo na Višoj pedagoškoj školi u Novom Sadu, a zatim, nakon osnivanja Akademije umetnosti u Novom Sadu 1974. godine, počinje da radi kao redovni profesor na odseku za slikarstvo. Isidor je ostvario umetničku karijeru radeći na njemu omiljenom mestu, u svom ateljeu na Petrovaradinskoj tvrđavi, sve do smrti 2001. godine.[5]

Umetnički stil[uredi | uredi izvor]

Krajem 60-ih godina, Vrsajkov je već razvio prepoznatljiv umetnički stil koji je nadograđivao sve do kraja svoje karijere. Početkom 70-ih godina XX veka, na umetnički svet u Jugoslaviji veliki uticaj imali su nadrealisti, fantastična umetnost, kao i povratak slikarstva slojevitosti, utapanja i tranzicije boja. Ovaj uticaj ostaće prisutan i u daljim fazama njegovog slikarstva. Tokom 70-ih godina, Vrsajkov je obogatio svoju umetnost kombinovanjem fantazije i nadrealizma, koristeći već isprobane tehnike renesansnih majstora, kao i tehnike Medijala grupe; Leonida Šejke, Olje Ivanjički, Dade Đurića, Vladimira Veličkovića i Ljube Popovića.[6]

Samostalne izložbe[uredi | uredi izvor]

Posthumne[uredi | uredi izvor]

Grupne izložbe (izbor)[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „RTS :: Društvo :: Vremeplov (12. avgust 2012)”. www.rts.rs. Pristupljeno 3. 3. 2024. 
  2. ^ „Isidor Vrsajkov | Autori | Aukcijska Kuća Srbinovski”. srbinovski-art.com. Pristupljeno 3. 3. 2024. 
  3. ^ Vrsajkov, Isidor (1978). „Isidor Vrsajkov: Likovna galerija Kulturnog centra Beograda, 15. - 28. II 1978” (na jeziku: engleski). Kulturni centar Beograda. Pristupljeno 3. 3. 2024. 
  4. ^ „Isidor Vrsajkov : Izbor radova, 1960-1971 : [Umetnička galerija Nadežda Petrović], 24.x--12.xi. 1971 | WorldCat.org”. search.worldcat.org (na jeziku: francuski). Pristupljeno 3. 3. 2024. 
  5. ^ „Moj otac Peko spartanski me je vaspitavao - Društvo - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 15. 9. 2019. Pristupljeno 3. 3. 2024. 
  6. ^ „Department of Homeland Gallery – City Museum of Novi Sad”. Pristupljeno 3. 3. 2024. 
  7. ^ „Izložba: „Tragom niti“ – Muzej grada Novog Sada” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 3. 3. 2024. 
  8. ^ „Novi Sad, galerija matice srpske” (PDF). Pristupljeno 3. 3. 2024. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]