Kaluđerevo

Koordinate: 43° 03′ 10″ S; 22° 27′ 20″ I / 43.052666° S; 22.4555° I / 43.052666; 22.4555
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kaluđerevo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
OpštinaBabušnica
Stanovništvo
 — 2011.273
Geografske karakteristike
Koordinate43° 03′ 10″ S; 22° 27′ 20″ I / 43.052666° S; 22.4555° I / 43.052666; 22.4555
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina783 m
Kaluđerevo na karti Srbije
Kaluđerevo
Kaluđerevo
Kaluđerevo na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Kaluđerevo je naselje u Srbiji u opštini Babušnica u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 273 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 392 stanovnika). Do 2008. godine zvaničan naziv naselja je bio Kaluđerovo.[1]

Kaluđerevo je selo u oblasti zvanoj Lužnica (po istoimenoj reci). Centar sela je udaljen oko 3 km severno od Babušnice.

Selo je brdsko-planinskog razuđenog tipa, sa mahom ostarelom populacijom. Zemljište je krečnjačkog tipa. Od kasnih 60-ih do sredine 80-ih godina 20. veka bilo je izloženo masovnoj migraciji populacije u obližnje gradove. Uglavnom staračka populacija sela se bavi ekstezivnom poljoprivredom.

Selo je imalo četvororazrednu školu „Ivo Lola Ribar“ pored centra sela koja je prestala sa radom sredinom 80-ih. Takođe u centru sela se nalazi česma, sa spomen pločom koja je postavljena početkom 2000-tih, palim borcima Prvog svetskog rata i soluncu i nosiocu Karađorđeve zvezde Dobroslavu Nikoliću koji je bio meštanin sela.

Kaluđerevo je dobilo ime od reči kaluđer, koja znači monah. Pored sela se nekada davno nalazio manastir koji je porušen, verovatno još za vreme Turaka. O osnivanju sela nema jasnih istorijskih podataka. Za vreme oba svetska rata selo je bilo pod bugarskom okupacijom. Meštani sela govore oblikom Timočko-lužničkog dijalekta koji je u izumiranju, a koji je u Vukovom rečniku nazvan šopskim dijalektom.

Selo je podeljeno u tzv. ma(ha)le, koje čine male teritorijalne celine sa po nekoliko porodica koje su uglavnom u srodstvu:

  • Vučinci,
  • Crvilovci,
  • Demekovci,
  • Nešinci
  • Samardžinci,
  • Ćosaci
  • Petrovci,
  • Bresjanci,
  • Prijadanovci,
  • Taratanjinci,
  • Cvetanovci,
  • Kurlinci,
  • Necinci,
  • Selci,
  • Čuraninci,
  • Deribovci,
  • Doninci,
  • Ćosinci,
  • Mitinci,
  • Brodarci i
  • Jovanovci.
  • Čovdarci

Predanje kaže da su Čuraninci dobili ime po tome što su prvi, kada je selo bilo nastanjeno naložili vatru. U lokalnom dijalektu čur je reč za dim.

U selu se nalazi i Izrizova česma, na putu ka selu Radoševac.

Česma Šopa nalazi se ispod Spasovskog krsta.

U selu ima i gradski vodovod.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Kaluđerevo živi 247 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 54,7 godina (50,3 kod muškaraca i 58,3 kod žena). U naselju ima 125 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,18.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 839
1953. 857
1961. 723
1971. 628
1981. 505
1991. 392 385
2002. 273 275
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
271 99,26%
Romi
  
2 0,73%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Statut opštine Babušnica/Sl. list 08/2008.
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]