Koronarna arterijska bolest
Koronarna arterijska bolest | |
---|---|
Lezija i delimično suženje krvnog suda u koronarnoj arterijskoj bolesti | |
Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
Specijalnost | kardiologija, pediatric cardiac surgery |
Patient UK | [https://patient.info/doctor/epidemiology-of-coronary-heart-disease epidemiology-of-coronary-heart-disease Koronarna arterijska bolest] |
Koronarna arterijska bolest (engl. coronary artery disease) ili ishemijska bolest srca ili koronarna bolest je naziv za grupu bolesti srca koje nastaju usled smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. Najčešći uzrok smanjenog protoka je ateroskleroza. Kao posledica bolesti javlja otežano snabdevanje srčanog mišića kiseonikom, sa pratećim znacima angine pektoris.
Iz najnovijih kardioloških studija, saznajemo da preko 80% smrtnosti od svih srčanosudovni (kardiovaskularnih) bolesti i 60% opterećenja od ishemijska bolest srca (IBS)[a] potiče iz zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja.[1] Proces „epidemiološke tranzicije“ bolesti srca i krvnih sudova ne podrazumeva samo promene u strukturi oboljevanja i umiranja, već se ogleda i u promenama u okviru iste grupe oboljenja (npr. pad učestalosti oboljevanja od reumatske groznice kod mladih, a češća pojava IBS kod radno aktivnog stanovništva). Zato, danas u najvećem broju zemalja sveta, u strukturi umiranja od srčanosudovnih bolesti dominira smrtnost od IBS, nakon čega sledi umiranje od vaskularnih bolesti mozga i drugih bolesti srca i krvnih sudova.[2]
Klasifikacija kardiovaskularnih bolesti[uredi | uredi izvor]
Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju veliku i heterogenu grupu oboljenja koje, prema desetoj reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB10, MKB 10 - Međunarodna klasifikacija bolesti, 10. revizija), obuhvataju sledeće poremećaje zdravlja:
- Akutna reumatska groznica,
- Hronične reumatske bolesti srca,
- Bolesti prouzrokovane povišenim krvnim pritiskom,
- Ishemijsk bolest srca (koronarna bolest srca),
- Bolesti srca plućnog porekla,
- Bolesti krvnih sudova pluća,
- Bolesti krvnih sudova mozga,
- Bolesti arterija, malih arterija i kapilara, vena, limfnih sudova i limfnih čvorova,
- Druge i neoznačene bolesti srca i krvotoka.
Ishemijska bolest srca (IBS) predstavlja najčešću bolest iz ove velike grupe.
Oblici ishemijske bolesti srca[uredi | uredi izvor]
- Stabilna angina pektoris (lat. angina pectoris)
- Akutni koronarni sindrom, koji čini:
- Nestabilna angina pektoris
- Akutni infarkt miokarda
- Iznenadna srčana smrt
- Srčana insuficijencija
- Poremećaji srčanog ritma (aritmija)
- Asimptomatična koronarna arterijska bolest, ishemija srca bez simptoma
Faktori rizika[uredi | uredi izvor]
Kako još uvek nije u potpunosti razjašnjena etiopatogeneza ishemijske bolesti srca, u praksi i brojnim izvorima najčešće se govori o mogućim faktorima rizika koji predisponiraju određene osobe (populaciju) da obole od IBS sa većom učestalošću, nego osoba u jednoj populaciji koja nije izložena istim faktorima rizika.[3]
Mogući faktori rizika koje predisponiraju određenu osobu da oboli od IBS | |
---|---|
faktori rizika | Mogući uzroci |
Glavni nezavisni |
|
Predominirajući |
|
Uslovni |
|
Uzrok i mehanizam nastanka[uredi | uredi izvor]
Najčešći uzrok koronarne arterijske bolesti je ateroskleroza srčanih arterija. Može se slobodno reći da je koronarna bolest manifestacija ateroskleroze u srčanim arterijama. Kod ateroskleroze dolazi do stvaranja fibroznog (ateromatoznog) plaka i nagomilavanja masnoća-holesterola, LDL lipoproteina itd. ispod njegove površine, tako da se postepeno smanjuje lumen krvnog suda. Suženje koronarnih arterija od 50-75% je već značajno, dok je suženje preko 75% obično povezano sa anginom pektoris.
Tromboza takođe može dovesti do smanjenja lumena krvnog suda ili potpune okluzije (potpunog zatvaranja lumena) srčanih arterija. Najčešće se javlja usled pucanja aterosklerotskog plaka i oslobađanja trombogenog materijala, koji dovodi do agregacije trombocita i pojave tromboze. Tada može doći do kritične stenoze, smanjenja lumena srčanih arterija za 75-99% kada se iscrpljuju sve mogućnosti za kompenzaciju srčane cirkulacije. Suženje (stenoza) od 100% je potpuno zapušenje srčanih arterija. Tada se javlja akutni koronarni sindrom (nestabilna angina i akutni infarkt miokarda).
Grčevi (spazmi) srčanih arterija takođe mogu dovesti do suženja njihovog lumena i pojave simptoma koronarne bolesti srca npr. Princmetalova angina.
Retki uzroci koronarne bolesti srca su: embolije (tromboembolije, embolije izazvane endokarditisom), vaskulitisi (nodozni panarteritis, Takajaši arteritis, Kavasakijeva bolest, Sifilis itd.). Disekcija aorte u ushodnom delu aorte takođe može dovesti do zatvaranja krvnih sudova srca.
Zastoj protoka krvi kroz srčane arterije pokreće ishemijsku kaskadu. Dolazi do aktiviranja anaerobnih procesa dobijanja energija kao npr. glikoliza, što vodi stvaranju mlečne kiseline (laktat), koji može izazvati regionalnu acidozu. Zbog smanjenog snabdevanja kiseonikom i pojave hipoksije i acidoze kontraktilnost srčanog mišića se smanjuje, povećava pritisak u njemu, što ga dodatno opterećuje. Takođe dolazi do aktivacije simpatikusa, koji izaziva povećanje perifernog otpora (pritiska krvi), srčane frekvence i snage, čime potrebe srca za kiseonikom dodatno rastu. Usled pomenutih uzroka pojedine srčane ćelije i delovi povratno ispadaju iz funkcije (uspavani miokard, engl. hibernating myocardium), a ako ishemija potraje duže javlja se i izumiranje srčanih ćelija što se manifestuje kao akutni infarkt miokarda.
Simptomi[uredi | uredi izvor]
Najčešći i vodeći simptom ove grupe bolesti je angina pektoris. Ovaj pojam označava napade bola u predelu srednjeg dela grudnog koša-prekordijalno (retrosternalno), ređe isključivo na levoj ili desnoj polovini grudnog koša ili abdominalno. Bol je obično tupog karaktera, u vidu pritiska, stezanja može se javiti i u vidu pečenja ili jakog intenzivnog bola. Često se bol širi u levu, ređe desnu ruku, vrat, donju vilicu, leđa i stomak. Bol je obično praćen osećanjem straha, preznojavanjem... Tegobe i bolovi se javljaju pri naporu, stresu, uzbuđenju i obično prolaze se prestankom napora, kad se pacijent smiri. Dužina trajanja bolova je vrlo bitna. Anginozni bolovi ne traju duže od 5-10 minuta, i prestaju obično kad se oboleli smiri ili izme lekove. Ukoliko bolovi traju duže od 20 minuta moguće je da se radi o infarktu.
Međutim nekada (u otprilike 30% slučajeva) se anginozni bolovi uopšte ne moraju javiti, već simptomi u vidu nesvestice, gubitka svesti (sinkopa), vrtoglavice, zujanja u ušima, dezorijentisanosti...
Često koronarna bolest srca ne dovodi ni do kakvih simptoma i slučajno se pregledom može otkriti.
Podela[uredi | uredi izvor]
Težina koronarne bolesti srca je prema svom glavnom kriterijumu angini pektoris prema klasifikaciju kanadskog udruženja za kardiovaskularne bolesti podeljena na 4 stepena težine.
Kanadska klasifikacija angine pektoris | ||
---|---|---|
Stepen težine | Opis | Primer |
I | Pri normalnom naporu se ne javlja angina, javlja se samo pri teškom naporu. | |
II | Angina se javlja pri naporu. | Tegobe kod penjanja uz stepenice ili hodanja uzbrdo. |
III | Angina se javlja pri minimalnom naporu. | Tegobe u toku obavljanja svakodnevnih kućnih poslova |
IV | Anginozni napadi se javljaju pri minimalnom naporu, ali takođe u mirovanju. | Tegobe se mogu javiti i u mirovanju |
Forme koronarne bolesti[uredi | uredi izvor]
Stabilna angina pektoris[uredi | uredi izvor]
Karakteriše se kratkotrajnim anginoznim bolovima, koji su izazvani naporom, stresom, hladnoćom. Naziv stabilna ukazuje na to da se tegobe javljaju samo kod određenog stepena napora, pri manjem naporu se ne javljaju.
Akutni koronarni sindrom[uredi | uredi izvor]
Obuhvata nestabilnu anginu pektoris i akutni infarkt miokarda. Pojam nestabilna angina označava tegobe u vidu anginoznih bolova koje se javljaju pri sve manjem naporu. Granica napora od koje tegobe nastaju je sve manja, pa je pacijent sve ograničeniji u svojim aktivnostima. Ovakva angina može nastati iz stabilne ili se javiti kao novo oboljenje kod prethodno ”zdravog” pacijenta. Postoji više oblika nestabilne angine:
- lat. De-novo (nova) angina
- lat. Crescendo (koja se pojačava) angina
- angina mirovanja
- Princmetalova angina
Infarkt miokarda se može podeliti na:
- Infarkt sa elevacijom ST segmenta
- Infarkt bez elevacije ST segmenta
- Infarkt sa Q zupcem
- Infarkt bez Q zupca
Iznenadna srčana smrt[uredi | uredi izvor]
To je neočekivana smrt iz srčanih uzroka u vremenskom razmaku od jednog sata od početka tegoba do smrti. Najčešći uzrok su srčane aritmije do kojih koronarna bolest može dovesti.
Insuficijencija srca[uredi | uredi izvor]
Nastaje usled smanjenja srčane funkcije, tako da srce ne može da ispumpa dovoljno krvi da pokrije potrebe organizma.
Srčane aritmije[uredi | uredi izvor]
Asimptomatska koronarna bolest[uredi | uredi izvor]
Pacijenti oboleli od stabilne i nestabilna angine pektoris, pored simptomatičnih mogu da imaju i asimptomatične napade bolesti.
Asimptomatska angina je česta kod pacijenata obolelih od dijabetesa i pušača jer se kod ovih može javiti oštećenje nervnog sistema koji prenosi bol.
Dijagnostika i terapija[uredi | uredi izvor]
Od dijagnostičkih metoda koristi se:
- fizikalni pregled
- laboratorijski nalaz: holesterol, masnoće (lipidi), glukoza, hormoni štitne žlezde, krvna slika, lipoproteini, troponin...
- EKG
- ergometrija
- ultrazvuk
- scintigrafija miokarda
- koronarna angiografija
- kompjuterizovana tomografija
U terapiji se primenjuju lekovi, perkutana transluminalna koronarna angioplastika (engl. PCTA), bajpas hirurgija...
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Iz praktičnih razloga u tekstu će biti korišćena skraćenica IBS za ishemijsku ili koronarnu bolest srca.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Mackay J, Mensah G. Atlas of Heart Disease and Stroke. Geneva: WHO; 2004.
- ^ Incidencija i mortalitet od akutnog koronarnog sindroma u 2006, 2007, 2008, 2009, Srbija. Institut za javno zdravlje republike Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.
- ^ Graham I, Atar D, Borch-Johnsen K, Boysen G, Burell G, Cifkova R, et al. European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: full text. Fourth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and other societies on cardiovascular disease prevention in clinical practice (constituted by representatives of nine societies and by invited experts). Eur J Cardiovasc Prev Rehabil. 2007 Sep;14 Suppl 2:S1-113.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- H.Renz-Polster S.Krautzig J.Braun Basislehrbuch Innere Medizin Urban&Fischer. ISBN 978-3-437-41052-9
- Ratomir Antić Interna propedevtika fizička dijagnostika Dečje novine 1990.
- Linden, W.; Stossel, C.; Maurice, J. (april 1996). „Psychosocial interventions for patients with coronary artery disease: A meta-analysis”. Arch. Intern. Med. 156 (7): 745—52. PMID 8615707. doi:10.1001/archinte.1996.00440070065008. Abstract
- Wang, H.-X.; Leineweber, C.; Kirkeeide, R.; Svane, B.; Schenck-Gustafsson, K.; Theorell, T.; Orth-Gomér, K. (2007). „Psychosocial stress and atherosclerosis: Family and work stress accelerate progression of coronary disease in women. The Stockholm Female Coronary Angiography Study”. Journal of Internal Medicine. 261 (3): 245—254. PMID 17305647. S2CID 38337323. doi:10.1111/j.1365-2796.2006.01759.x.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Angioplastika
- Kateterizacija srca
- Stent
- Perkutana koronarna intervencija
- Infarkt miokarda
- Angina pektoris
- Poremećaji ritma srca
- Iznenadna srčana smrt
- Srčana insuficijencija
- Ateroskleroza
- Lipoproteini
- Šećerna bolest
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Klasifikacija | |
---|---|
Spoljašnji resursi |
Mediji vezani za članak Koronarna arterijska bolest na Vikimedijinoj ostavi
- Risk Assessment of having a heart attack or dying of coronary artery disease, from the American Heart Association. (jezik: engleski)
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |