Levski (grad)

Koordinate: 43° 22′ 00″ S; 25° 08′ 00″ I / 43.366667° S; 25.133333° I / 43.366667; 25.133333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Levski
Železnička stanica
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPlevenska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 11.413 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate43° 22′ 00″ S; 25° 08′ 00″ I / 43.366667° S; 25.133333° I / 43.366667; 25.133333
Aps. visina136 m
Levski na karti Bugarske
Levski
Levski
Levski na karti Bugarske
Veb-sajt
levski.pevil.com

Levski (do 1897. godine Karaagač, na turskom crni brest) grad je u Republici Bugarskoj, u severnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Levski u okviru Plevenske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Levski se nalazi u severnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 140 km severoistočno, a od oblasnog središta, Plevena grad je udaljen 55 km zapadno.

Reljef: Oblast Levskog se nalazi u oblasti bugarskog Podunavlja. Grad se smestio u ravničarskom području, u dolini reke Šavarne, na približno 60 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Levskom konitnentalna.

Vode: Blizu Levskog protiče reka Šavarna srednjim delom svog toka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Levskog je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Levskog je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine. Levski je imao oko 11.400 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna, ali je ovaj deo države poznat i po značajnom prisustvu rimokatolika.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]