Lepelj

Koordinate: 54° 52′ 30″ S; 28° 41′ 40″ I / 54.87500° S; 28.69444° I / 54.87500; 28.69444
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lepelj
Лепель
Centralni gradski trg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Vitepska oblast
RejonLepeljski rejon
Osnovanprvi pisani pomen 1439.
Status gradaMagdeburško pravo od 1563.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.17.608 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate54° 52′ 30″ S; 28° 41′ 40″ I / 54.87500° S; 28.69444° I / 54.87500; 28.69444
Vremenska zonaUTC+3
Lepelj na karti Belorusije
Lepelj
Lepelj
Lepelj na karti Belorusije
Poštanski broj211174
Pozivni broj+375 2132
Registarska oznaka2
Veb-sajt
lepel.vitebsk-region.gov.by

Lepelj (blr. Лепель; rus. Лепель) grad je u severnom delu Republike Belorusije. Administrativno pripada Lepeljskom rejonu koji se nalazi na jugu Vitepske oblasti, a ujedno je i administrativno središte tog rejona.

Prema procenama iz 2014. u gradu je živelo 17.608 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Lepelj se nalazi na jugoistočnoj obali Lepeljskog jezera, na mestu gde se u jezero uliva reka Esa, odnosno iz njega ističe reka Ula. Nalazi se na oko 155 km severno od glavnog grada zemlje Minska, odnosno na oko 110 km zapadno od administrativnog centra oblasti grada Vitepska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

kamen sa uklesanom godinom prvog pomena Lepelja.

Lepelj se prvi put pominje 1439. kao feudalni posed katoličke crkve koji se nalazio na jednom ostrvu u Lepeljskom jezeru, a ime je dobio po samom jezeru. Kasnije se naselje proširilo i na zapadnu obalu jezera, danas selo Stari Lepelj, koje je 1563. dobilo Magdeburško pravo i status slobodnog trgovačkog grada.

Poljski kralj Stefan Batori je sredinom XVI veka naselje vratio katoličkoj crkvi, koja ga je pak nedugo potom, 1586. prodala litvanskom grofu Lavu Sapegi. Sapega je na mestu današnjeg grada osnovao novo naselje koje je dobilo ime Novi Lepelj (kasnije samo Lepelj). Godine 1609. Lepelj je postao crkveni posed bratstva bernardinaca iz Vilnjusa.

Nakon druge podele Poljsko-Litvanske države 1793. postaje delom Ruske Imperije, a već 1802. i centrom istoimenog okruga. Nakon što je 1805. sagrađen Berezinski plovni put (sistem kanala koji je povezivao reke Njemen i Zapadnu Dvinu), u Lepelju je uspostavljena kancelarija za upravljanje ovim sistemom. Grad je 1852. dobio vlastiti grb.

Na osnovu rezultata sveruskog popisa stanovništva i imovine iz 1897. u gradu Lepelju su živela 6.284 stanovnika, a najbrojniji su bili Jevreji sa 3.379, a slede Belorusi (1.918), Rusi (521) i Poljaci (440).[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2014. živelo 17.608 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1979. 1989. 1999. 2009. 2012.
16.479[2] 19.087 19.087 17.280 17.608

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]