Lepelj
Lepelj Лепель | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Belorusija |
Oblast | Vitepska oblast |
Rejon | Lepeljski rejon |
Osnovan | prvi pisani pomen 1439. |
Status grada | Magdeburško pravo od 1563. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2014. | 17.608 (procena) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 54° 52′ 30″ S; 28° 41′ 40″ I / 54.87500° S; 28.69444° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Poštanski broj | 211174 |
Pozivni broj | +375 2132 |
Registarska oznaka | 2 |
Veb-sajt | |
lepel.vitebsk-region.gov.by |
Lepelj (blr. Лепель; rus. Лепель) grad je u severnom delu Republike Belorusije. Administrativno pripada Lepeljskom rejonu koji se nalazi na jugu Vitepske oblasti, a ujedno je i administrativno središte tog rejona.
Prema procenama iz 2014. u gradu je živelo 17.608 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Lepelj se nalazi na jugoistočnoj obali Lepeljskog jezera, na mestu gde se u jezero uliva reka Esa, odnosno iz njega ističe reka Ula. Nalazi se na oko 155 km severno od glavnog grada zemlje Minska, odnosno na oko 110 km zapadno od administrativnog centra oblasti grada Vitepska.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Lepelj se prvi put pominje 1439. kao feudalni posed katoličke crkve koji se nalazio na jednom ostrvu u Lepeljskom jezeru, a ime je dobio po samom jezeru. Kasnije se naselje proširilo i na zapadnu obalu jezera, danas selo Stari Lepelj, koje je 1563. dobilo Magdeburško pravo i status slobodnog trgovačkog grada.
Poljski kralj Stefan Batori je sredinom XVI veka naselje vratio katoličkoj crkvi, koja ga je pak nedugo potom, 1586. prodala litvanskom grofu Lavu Sapegi. Sapega je na mestu današnjeg grada osnovao novo naselje koje je dobilo ime Novi Lepelj (kasnije samo Lepelj). Godine 1609. Lepelj je postao crkveni posed bratstva bernardinaca iz Vilnjusa.
Nakon druge podele Poljsko-Litvanske države 1793. postaje delom Ruske Imperije, a već 1802. i centrom istoimenog okruga. Nakon što je 1805. sagrađen Berezinski plovni put (sistem kanala koji je povezivao reke Njemen i Zapadnu Dvinu), u Lepelju je uspostavljena kancelarija za upravljanje ovim sistemom. Grad je 1852. dobio vlastiti grb.
Na osnovu rezultata sveruskog popisa stanovništva i imovine iz 1897. u gradu Lepelju su živela 6.284 stanovnika, a najbrojniji su bili Jevreji sa 3.379, a slede Belorusi (1.918), Rusi (521) i Poljaci (440).[1]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema proceni, u gradu je 2014. živelo 17.608 stanovnika.
1979. | 1989. | 1999. | 2009. | 2012. |
---|---|---|---|---|
16.479[2] | 19.087 | 19.087 | 17.280 | 17.608 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей
- ^ „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Službena veb stranica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. maj 2014)
- Položaj naselja na mapi pripadajućeg rejona
- Гарады і вёскі Беларусі: Энцыклапедыя. Т.2, кн.2. Гомельская вобласць/С. В. Марцэлеў; Рэдкалегія: Г. П. Пашкоў (галоўны рэдактар) і інш. — Мн.: БелЭн, 2005. 520с.: іл. Тыраж 4000 экз. ISBN 978-985-11-0302-3
- Spisak naseljenih mesta u Republici Belorusiji