Nelidovo

Koordinate: 56° 13′ 00″ S; 32° 47′ 00″ I / 56.216667° S; 32.783333° I / 56.216667; 32.783333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nelidovo
Нелидово
Pogled na Nelidovo
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSredišnji FO
Oblast Tverska oblast
RejonNelidovski rejon
Osnovan1901.
Status grada1949.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.21.020
Geografske karakteristike
Koordinate56° 13′ 00″ S; 32° 47′ 00″ I / 56.216667° S; 32.783333° I / 56.216667; 32.783333
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina200 m
Nelidovo na karti Rusije
Nelidovo
Nelidovo
Nelidovo na karti Rusije
Nelidovo na karti Tverske oblasti
Nelidovo
Nelidovo
Nelidovo na karti Tverske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj17252Х
Pozivni broj+7 48266
Registarska oznaka69
OKATO kod28 435
OKTMO kod28 643 101 001
Veb-sajt
nelidovo.ru/

Nelidovo (rus. Нелидово) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije i administrativni centar Nelidovskog rejona smeštenog u jugozapadnom delu Tverske oblasti.

Prema procenama nacionalne statističke službe, u gradu je 2014. živelo 21.020 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Nelidovovo nalazi se u jugozapadnom delu Tverske oblasti, u geografskoj regiji označenoj kao Okovska šuma (južna mikrocelina Valdajskog pobrđa). Leži na obali reke Meže (pritoke Zapadne Dvine), na oko 230 kilometara jugozapadno od administrativnog centra oblasti, grada Tvera.

Nelidovo je važna železnička stanica na železničkoj liniji MoskvaVelikije Luki.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Teritorija na kojoj se nalazi današnji grad je tokom XII veka ušla u sastav Smolenske kneževine, a sredinom XIV veka postaje delom Litvanske kneževine. Područje ostaje delom litvanske države i nakon sporazuma o razgraničenju između ruskih i litvanskih kneževina iz 1449. kojim je granica u tom području izjednačena sa koritom reke Meže.

U letopisima iz XV veka pominje se selo Jotkino čiji položaj odgovara položaju današnjeg grada. Naseljeno mesto Nelidovo pojavilo se na službenim kartama krajem 1901. kao naselje uz železničku stanicu četvrtog ranga Nelidovo, a ime potiče od ruskog plemićkog roda Nelidovi (rus. Нелидовы). Stanica je osnovana kao uslužna trgovačka stanica za grad Beli koji se nalazi oko 50 kilometara južnije. Ubrzo je nedaleko od naselja otvorena i prva pilana, posle i fabrika za proizvodnju šperploča, a privredni uspon bio je praćen rastom populacije, što je dovelo do osnivanja pravog urbanog naselja. Početkom 1940. godine otvoren je i prvi manji rudnik, čiji cilj je bilo istraživanje rudnih i fosilnih bogatstava u tom kraju (prevashodno naslaga uglja).

Privredni napredak je zaustavljen tokom Drugog svetskog rata, posebno tokom fašističke okupacije koja je trajala od 29. juna 1941. do 25. februara 1942. godine. Iako je tokom okupacije grad gotovo do temelja razrušen, brzo je obnovljen. Rudarska aktivnost koja je započela neposredno pre rata obnovljena je početkom 1950-ih godina. Eksploatacija uglja koja je trajala sve do 1996. donosila je znatne prihode stanovnicima tog kraja. Rekordna proizvodnja uglja ostvarena je 1975. godine kada je izvaženo oko 1.019.218 tona uglja.

Nelidovo ima službeni status grada od 24. marta 1949. godine. Od 1964. godine jedna ulica u Moskvi nosi ime Nelidovska.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 22.896 stanovnika, dok je prema procenama za 2014. grad imao 21.020 stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2014.
4,10326,46529,81329,04530,04426,154[2]22,896[3]21,020*

Napomena: * prema procenama nacionalne statističke službe.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (10. август 2014)
  2. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]