Pirdop
Pirdop bug. Пирдоп | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Sofijska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 7.835 |
— gustina | 86,91 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 42′ 01″ S; 24° 10′ 46″ I / 42.70034° S; 24.17944° I |
Aps. visina | 696 m |
Površina | 90,15 km2 |
Pirdop (bug. Пирдоп) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje. Sedište je istoimene opštine Pirdop u okviru Sofijske oblasti.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Položaj: Pirdop se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 75 km istočno.
Reljef: Oblast Pirdopa se nalazi u omanjoj kotlini izmešu planinskog lanca Stare Planine na severu i Srednje gore na jugu. Sam grad je na približno 700 m nadmorske visine.
Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Pirdopu je oštriji oblik konitnentalne klime sa planinskim uticajima.
Vode: Kroz Pirdop protiče reka Topolnica, a postoje i manji vodotoci u okruženju.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Oblast Pirdopa je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.
Krajem 14. veka oblast Pirdopa je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.
Godine 1857. u mestu se javljaju pretplatnici u Plovdivu jedne srpske knjige izdate u Beogradu. Bili su to tamošnji Srbi, Luka Pavlović učitelj i Teodor Hadži Stojanović trgovac.[1]
Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.
U mestu je 1894. godine živelo 3470 stanovnika.[2]
Pirdop je 1937. godine dobijao električnu struju zahvaljujući mesnom Električnom društvu "Sv. Ilija".[3]
Do 1990. godine Pirdop je sa obližnjim gradom Zlaticom, udaljenim svega 2 km, činio jedno naselje, Srednjogorje.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Po procenama iz 2010. g. Pirdop je imao oko 7.800 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad ima pad stanovništva zbog slabe ekonomije i opšte krize u društvu.
Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Gradska pravoslavna crkva
-
Zgrada opštine Pirdop
-
Pirdop i Stara planina
-
Pirdop — radna zona