Портал:Istorija/Slika 2008.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Izabrane slike
[uredi izvor]

01. nedelja[uredi izvor]


„Sloboda predvodi narod“, slika Ežena Delakroe koja slavi Julsku revoluciju 1830, ali koja je generalno prihvaćena kao poseban simbol Francuske revolucije i francuskih narodnih pobuna.


uredi

02. nedelja[uredi izvor]


Američki propagandni plakat iz 1915. sa natpisom Spasimo Srbiju, našeg saveznika.


uredi

03. nedelja[uredi izvor]


Samuraj u punom oklopu, fotografija krfskog fotografa Feliče Beata iz perioda oko 1860. godine.


uredi

04. nedelja[uredi izvor]


Američki glumac Ronald Regan kao domaćin TV šou programa fotografisan između 1954. i 1962. godine, budući 40. predsednik SAD (1980-1988).


uredi

05. nedelja[uredi izvor]


Skitski ratnik iz druge polovine 7. ili 6. veka pre n.e., moderna rekonstrukcija.


uredi

06. nedelja[uredi izvor]


Mapa Bokotorskog zaliva iz 16. veka


uredi

07. nedelja[uredi izvor]


Bronzana konjanička statua rimskog cara Marka Aurelija, danas u Kapitolskom muzeju u Rimu. Statua je preživela Srednji vek zbog pogrešnog verovanja da predstavlja prvog hrišćanskog cara, Konstantina Velikog.


uredi

08. nedelja[uredi izvor]


Barikade u Parizu za vreme Pariske komune 1871.


uredi

09. nedelja[uredi izvor]

Bonaparta ispred Sfinge
Bonaparta ispred Sfinge


Žan-Leon Žerom, Bonaparta ispred Sfinge, 1867-1868. godine.


uredi

10. nedelja[uredi izvor]


Papska palata u Avinjonu u Francuskoj, zvanična rezidencija poglavara Katoličke crkve od 1305. do 1378. godine (Avinjonsko ropstvo).


uredi

11. nedelja[uredi izvor]


Okovana banda: kažnjenici idu na rad, crtež iz 1842. godine, prikazuje britanske robijaše i stražare u okolini Sidneja u Australiji.


uredi

12. nedelja[uredi izvor]


Sovjetski propagandni plakat sa natpisom Voljeni Staljin-narodna sreća!.


uredi

13. nedelja[uredi izvor]


Spomenik caru Jovanu Nenadu u Subotici.


uredi

14. nedelja[uredi izvor]

Susret pruskog kancelara Bizmarka i francuskog cara Napoleona III posle bitke kod Sedana, ilustracija iz 1915. godine.


uredi

15. nedelja[uredi izvor]


Saksonski paradni šlem iz Saton Hua (6. ili rani 7. vek) u Engleskoj, danas u Britanskom muzeju u Londonu.


uredi

16. nedelja[uredi izvor]


Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu 14. decembra 1995. godine.


uredi

17. nedelja[uredi izvor]


Ruska novčanica od 100 rublji iz 1910. sa likom carice Katarine II Velike.


uredi

18. nedelja[uredi izvor]


Luj XIV kao Apolon (1653)


uredi

19. nedelja[uredi izvor]


Statua Mauzola, vladara Karije (377.-353, pre ne), čija je grobnica u Halikarnasu smatrana za jedno od sedam svetskih čuda (mauzolej).


uredi

20. nedelja[uredi izvor]


Letak Traži se zbog izdaje koji je kružio Dalasom 21. novembar 1963. dan pre posete američkog predsednika Džona F. Kenedija koja je okončana atentatom.


uredi

21. nedelja[uredi izvor]


Sovjetske Kaćuše tokom bitke za Berlin.


uredi

22. nedelja[uredi izvor]


Pad Bastilje tokom Francuske revolucije


uredi

23. nedelja[uredi izvor]


Vučica doji Romula i Rema


uredi

24. nedelja[uredi izvor]


Umetnički prikaz Kolumbovog iskrcavanja na teritoriju Amerike.


uredi

25. nedelja[uredi izvor]


Propagandni poster Australijske armije tokom Prvog svetskog rata.


uredi

26. nedelja[uredi izvor]


Posmrtna zlatna maska ahajskog kralja (16. vek pre n.e.) iz Mikenskog perioda tkz. Agamemnonova maska koju je 1876. u Mikeni pronašao Hajnrih Šliman, danas u Nacionalnom arheološkom muzeju u Atini


uredi

27. nedelja[uredi izvor]


Angkor Vat


uredi

28. nedelja[uredi izvor]


Tadž Mahal


uredi

29. nedelja[uredi izvor]


Most srušen tokom bitke na Neretvi


uredi

30. nedelja[uredi izvor]


Petra, prestonica Nebatejskog carstva


uredi

31. nedelja[uredi izvor]


Ulica u Pompeji


uredi

32. nedelja[uredi izvor]


Američki vojnici prilikom iskrcavanja na plažu Omaha tokom operacije Overlord


uredi

33. nedelja[uredi izvor]


Američki marinci na položaju tokom bitke za Faludžu


uredi

34. nedelja[uredi izvor]


Nefertitina bista.


uredi

35. nedelja[uredi izvor]


Smrt kralja Harolda tokom bitke kod Hejstingsa, prikazana na tapiseriji iz Bajea.


uredi

36. nedelja[uredi izvor]


Deklaracija o nezavisnosti Sjedinjenih Država.


uredi

37. nedelja[uredi izvor]

Berlinski zid
Berlinski zid


Berlinski zid.


uredi

38. nedelja[uredi izvor]


Unošenje Trojanskog konja u Troju.


uredi

39. nedelja[uredi izvor]


Džamija Aja Sofija u Istanbulu.


uredi

40. nedelja[uredi izvor]


Maču Pikču, zaboravljeni grad Inka.


uredi

41. nedelja[uredi izvor]


Velaskez, Predaja Brede. Velaskezova slika iz 1635. pruža neverodostojnu predstavu španskog osvajanja Brede 1625. godine.


uredi

42. nedelja[uredi izvor]


Barberinijeva slonovača, reljefni diptih iz 6. veka, predstavlja trijumf vizantijskog cara Anastasija I ili Justinijana I nad Persijancima.


uredi

43. nedelja[uredi izvor]


Golubac, srednjevekovna tvrđava na ulazu u Đerdapsku klisuru.


uredi

44. nedelja[uredi izvor]


Prvi zvanični susret novog britanskog premijera Gordona Brauna sa američkim predsednikom Džordžom V. Bušom 29. jula 2007. u vojnoj bazi Kamp Dejvid u Turmonu, Merilend.


uredi

45. nedelja[uredi izvor]


Janjičar, crtež iz 15. veka mletačkog slikara Đentile Belinija


uredi

46. nedelja[uredi izvor]


Moskovska saborna crkva sv. Vasilija izgrađena u 16. veku.


uredi

47. nedelja[uredi izvor]


Višegradski most, podignut na Drini u 16. veku po nalogu osmanskog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Most je kasnije poslužio kao inspiracija Ivi Andriću za roman Na Drini ćuprija, a 2007. je uvršten na UNESKO Listu svetske baštine.


uredi

48. nedelja[uredi izvor]


Pu Ji, poslednji kineski car od 1908. do 1924. godine.


uredi

49. nedelja[uredi izvor]


Sovjetski ministar spoljnih poslova Vjačeslav Molotov potpisuje pakt o nenapadanju sa nacističkom Nemačkom (Sporazum Ribentrop-Molotov) u Moskvi 23. avgusta 1939. godine. Iza Molotova stoje Staljin i nemački ministar spoljnih poslova Ribentrop.


uredi

50. nedelja[uredi izvor]


Razglednica izdata 1900. povodom proslave 40 godina vladavine knjaza Nikole I Petrovića, gospodara Crne Gore i Brda.


uredi

51. nedelja[uredi izvor]


Delfska proročica Pitija prima atinskog kralja Egeja, slika sa atičke vaze (440.-430. pre n.e.), danas u Antičkoj zbirci u Berlinu.


uredi

52. nedelja[uredi izvor]


uredi