Pređi na sadržaj

Preveza

Koordinate: 38° 57′ S; 20° 44′ I / 38.95° S; 20.73° I / 38.95; 20.73
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Preveza
Πρέβεζα
Preveza iz vazduha
Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaEpir
OkrugPreveza
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 200119.605
 — gustina293,49 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate38° 57′ S; 20° 44′ I / 38.95° S; 20.73° I / 38.95; 20.73
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina10 m
Površina66,8 km2
Preveza na karti Grčke
Preveza
Preveza
Preveza na karti Grčke
Poštanski broj481 00
Registarska oznakaΡΖ

Preveza (grč. Πρέβεζα) grad je u severozapadnoj Grčkoj i upravno središte istoimenog okruga Preveza.

Nastak imena[uredi | uredi izvor]

Uprkos tri različita pogleda, koje je akademsko društvo iznelo o poreklu imena "Preveza", najprihvaćenije gledište je da Preveza znači prolaz, a da ova reč dolazi iz slovenskog, odnosno albanskog jezika.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Preveza se nalazi u južnom delu istorijske pokrajine Epir. Grad se nalazi na južnoj tački istoimenog manjeg poluostrva. Grad je primorski, smešten na obali Jonskog mora, tačnije na mestu moreuza, kojim se Zaliv Arta vezuje za otvoreno more. Oblast Preveze je veoma prometna, jer je preseca se važan put Jadransko-Jonska magistrala, a na ovom mestu se u ovaj put sustiče mnogo mesnih puteva.

Klima u Prevezi je sredozemna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U doba antike oblast Igumenice je bila deo područja stare Grčke, ali izvan glavnih istorijskih tokova. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana u 2. veku p. n. e. Tada je grad bio poznat pod imenom Nikopolj. Iz ovog razdoblja poznata je Bitka kod Akcijuma, u kojoj je konačno Oktavijan Avgust pobedio Marka Antonija i Kleopatru. Posle toga dolazi vladavina Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. 1538. godine ovde se desila bitka kod Preveze, između Turaka i hrišćanskih zemlja pod Papinim vođstvom.[2]

Grad je ponovo postao deo savremene Grčke tek 1913. g. Drugi svetski rat je teško pogodio grad, jer se grad nalazio na liniji fronta prvih pola godine ratovanja.[3] Prefektura je proteklih decenija bila osavremenjena.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Preveza danas ima oko 20.000 stanovnika u gradu i okolini. Stanovništvo su uglavnom etnički Grci. Kretanje stanovništva po poslednjim popisima bilo je sledeće:

Demografija
1981.1991.2001.
13.62413.34113.321

Kretanje broja stanovnika u opštini po popisima:

Demografija
1991.2001.
16.88619.605
Demografija
2001.
31.733

Prevoz[uredi | uredi izvor]

Preveza je povezana sa putevima do Igumenice i drugih primorskih naselja preko nacionalnog puta E55, a takođe je povezana i sa drugim gradovima u Epiru, kao što su Janjina i Arta.[4][5]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Preveza je oduvek bila razvijen primorski centar, a to je i danas (pomorstvo, ribarenje, pomorski turizam).

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ It was only Panagiotis Aravantinos, an Epirotan scholar, who, in 1857, suggested the Italian origin of the name. Most later researchers accepted the view of Max Vasmer, Peter Soustal and Johannes Koder on the Slavic origin of the name, which arrived to its present form through the Albanian language, see Max Vasmer, Die Slaven in Griechenland, Berlin, 1941, p. 64, sv. Preveza.
  2. ^ Baker, David (1994). Flight and Flying: A Chronology. New York, New York: Facts On File, Inc. str. 61. ISBN 978-0-8160-1854-3. 
  3. ^ Πρέβεζα Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. novembar 2012) Η Καθημερινή, Επτά Ημέρες, 2001, p. 7-8
  4. ^ „Akteo Tunnel - official site”. akteotunnel.com. Arhivirano iz originala 07. 07. 2011. g. Pristupljeno 15. 05. 2011. 
  5. ^ „Live Weather Conditions” (na jeziku: engleski i Greek). Preveza Weather Station SV6GMQ. Arhivirano iz originala 21. 07. 2011. g. Pristupljeno 15. 05. 2011. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]