Pređi na sadržaj

Predeo izuzetnih odlika Kulturni predeo Tršić —Tronoša

Koordinate: 45° 10′ 3.45″ N 20° 12′ 51.02″ E / 45.1676250° S; 20.2141722° I / 45.1676250; 20.2141722
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predeo izuzetnih odlika Kulturni predeo Tršić —Tronoša
IUCN kategorija III (spomenik prirode)
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Predeo izuzetnih odlika Kulturni predeo Tršić —Tronoša
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Predeo izuzetnih odlika Kulturni predeo Tršić —Tronoša
Najbliži gradLoznica
 Srbija
Koordinate45° 10′ 3.45″ N 20° 12′ 51.02″ E / 45.1676250° S; 20.2141722° I / 45.1676250; 20.2141722
Osnovano2019. godine

Predeo izuzetnih odlika Kulturni predeo Tršić —Tronoša se nalazi u zapadnoj Srbiji, prostire se u jugozapadnom delu teritorije Grada Loznice, u naseljima Korenita i Tršić.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Predeo izuzetnih odlika Kulturni predeo Tršić —Tronoša je, uredbom Vlade Republike Srbije, 2019. godine stavljen pod zaštitu nepokretnih kulturnih dobara i prirodnih vrednosti.[2] Za upravljača je imenovan Centar za kulturu „Vuk Karadžić” Loznica, površine 1802,57 hektara.[2]

Kategorija zaštićenog područja[uredi | uredi izvor]

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja pripada prvoj kategoriji „Zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog i izuzetnog značaja” zbog područja prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko–ekološkim, estetskim i kulturno–istorijskim vrednostima koje su se tokom vremena razvijale kao rezultat interakcije prirode i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva.[2] Na ovom području su utvrđeni i režimi zaštite drugog i trećeg stepena.[2]

Prostor[uredi | uredi izvor]

Među stvorenim vrednostima se izdvajaju Spomen-kuća Vuka Stefanovića Karadžića, objekti koji su posvećeni srpskom jeziku i pismu i manifestacijama Vukov sabor i Đački Vukov sabor koje se svake godine održavaju u čast reformatora srpskog jezika i manastir Tronoša sa njegovom okolinom.[3]

Biljni i životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Među prirodnim vrednostima se izdvajaju šumske površine pretvorene u voćnjake, oranice i livade i veliki broj autohtonih sorti voća koje predstavljaju nacionalno nasleđe – trešnje (đurđevke, bjelice i ruškinje), kruške (takiše, karamanke, lubeničarke, pšeničarke i divljake), jabuke (petrovače, kolačarke i divljake), oskoruše, mušmule i orasi.[4]

Među predstavnicima vodozemaca i gmizavaca najbrojniji su predstavnici iz familije žaba i guštera, a sadrže i znatan broj predstavnika faune ptica – mišar, šumska sova, srednji detlić, veliki detlić, golub grivnaš, crvendać, običan slavuj, kos, drozd pevač i druge.[5] Na području su zastupljene i pojedine strogo zaštićene vrste ptica od međunarodnog značaja kao što su srednji detlić, rusi svračak i vinogradarska strnadica.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kulturni predeo || Tršić-Tronoša”. www.kulturnipredeo.rs. Pristupljeno 2024-05-17. 
  2. ^ a b v g „Kulturni predeo || Tršić-Tronoša || Opšte informacije”. www.kulturnipredeo.rs. Pristupljeno 2024-05-17. 
  3. ^ „Kulturni predeo || Tršić-Tronoša || Kulturne vrednosti”. www.kulturnipredeo.rs. Pristupljeno 2024-05-17. 
  4. ^ „Kulturni predeo || Tršić-Tronoša || Flora”. www.kulturnipredeo.rs. Pristupljeno 2024-05-17. 
  5. ^ a b „Kulturni predeo || Tršić-Tronoša || Fauna”. www.kulturnipredeo.rs. Pristupljeno 2024-05-17. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]