Rastina

Koordinate: 45° 57′ 20″ S; 19° 02′ 05″ I / 45.955666° S; 19.034666° I / 45.955666; 19.034666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rastina
Nova pravoslavna crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugZapadnobački
GradSombor
Stanovništvo
 — 2011.Pad 337
 — gustina25/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 57′ 20″ S; 19° 02′ 05″ I / 45.955666° S; 19.034666° I / 45.955666; 19.034666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina94 m
Površina22,2 km2
Rastina na karti Srbije
Rastina
Rastina
Rastina na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj25283
Pozivni broj025
Registarska oznakaSO

Rastina je naselje u Srbiji u gradu Somboru u Zapadnobačkom upravnom okrugu, udaljeno je 22 km od Sombora, u blizini državne granice sa Mađarskom. Prema popisu iz 2022. bilo je 337 stanovnika.

Ovde se nalazi Dvorac Redl.

U ovom selu nalazi se malogranični prelaz sa Mađarskom, Rastina-Bácsszentgyörgy

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi put se pominje u XIV veku pod nazivom Harasti.

Do polovine XIX veka Rastina je bila posed barona Redla na kom su radili uglavnom Mađari. U drugoj polovini XIX veka Rastina je u okviru Stanišića a do kraja Drugog svetskog rata u sastavu Riđice. Status samostalnog sela ponovo dobija po završetku rata. Doseljavanjem dobrovoljaca posle Prvog svetskog rata iz Like i Hercegovine nastaje selo Rastina.

Do 1965. godine Rastina je zajedno sa Riđicom, Stanišićem, Gakovom i Kruševljem spadala u opštinu Stanišić.[1]

Sport[uredi | uredi izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Rastina živi 468 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,7 godina (42,4 kod muškaraca i 46,9 kod žena). U naselju ima 191 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,96.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 905
1953. 939
1961. 960
1971. 892
1981. 686
1991. 605 605
2002. 566 566
2011. 411
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
543 95,93%
Hrvati
  
7 1,23%
Mađari
  
3 0,53%
Crnogorci
  
2 0,35%
Bunjevci
  
2 0,35%
Jugosloveni
  
2 0,35%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Robert Kučo − „Stanišić - Vodič kroz istoriju jednog sela u Bačkoj”
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]