Revfilep

Koordinate: 46° 49′ 34″ S; 17° 37′ 11″ I / 46.82622° S; 17.61973° I / 46.82622; 17.61973
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Revfilep
mađ. Révfülöp
Panorama naselja
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionCentralna prekodunavska regija
ŽupanijaVesprem
SrezTapolca
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2017.1.138[1]
 — gustina110 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 49′ 34″ S; 17° 37′ 11″ I / 46.82622° S; 17.61973° I / 46.82622; 17.61973
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina10,36 km2
Revfilep na karti Mađarske
Revfilep
Revfilep
Revfilep na karti Mađarske
Poštanski broj8253
Pozivni broj(+36) 87
Veb-sajt
www.revfulop.hu/

Revfilep (mađ. Révfülöp) grad je u zapadnoj Mađarskoj. Revfilep je grad u okviru županije Vesprem i lociran je na severnoj obali jezera Balaton. Revfilep je dobro poznat kao polazna tačka za godišnju trku dugog plivanja preko Balatona do Balatonboglara.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Filep (Fülöp) dolazi od mađarske verzije ličnog imena Filip, ovo je bilo prvobitno ime grada. Kasnije je kao prefiks dodata reč rev, što znači trajektni prelaz.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Filit, kvarcni filit i glinoviti škriljci na površini u oblasti Filep-heđ i Retšarki-major[2] su najstarije geološke formacije na ovom području, verovatno karbonske starosti. Severno i južno od ovoga mesta, oko kamenog mora, velike površine su takođe na površini prekrivene crvenim peščarom iz permskog perioda[3][4] i konglomeratom ogranku mesta, zatim na Fenjelj-teteu i Tepeč-heđu. Površina permskog peščara, uglavnom u depresijama, prekrivena je glinom ispranom iz perma, na kojoj se taloži pesak panonske starosti. Karakteristična tla za visoravni Balatona su crvenkaste zemlje nastale na permskom peščaru.[5] Takva formacija daje pocrvenelo tlu vinogradima i baštama kod Čopaka, Balatonšepezda i Revfilepa.[6]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Naselje preseca autoput 71, tako da je lako dostupno automobilom, ali je lako dostupno i vozom na pruzi SekešfehervarBalatonfiredTapolca do železničke stanice Revfilep, koja se nalazi u centru naselja.

Vodenim putem se do naselja može doći sa južne obale Balatona redovnim prelazom između Balatonboglara i Revfilopa.[7] Između dva lokaliteta, jezero Balaton je široko 5 kilometara,[8] plovila prelaze razdaljinu nekoliko puta dnevno, vreme putovanja je samo 25 minuta.[9]

Ruta 7314 počinje od Revfulepa u pravcu severa u pravcu Kevagoerša i Keveškala. Pored toga, deonica puta dužine 1 kilometar koja povezuje severni deo naselja sa deonicom autoputa, koji vodi preko Palkeve, 71 (put 73 125) takođe se računa kao državni javni put.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nova arhiva Vencela Guštava, „Kodeks diplomaticus Arpadianus continuatus” (Codex diplomaticus Arpadianus continuatus) VI. 890–1235. nalazi se dokument izdat 1093. godine (falsifikovan do vremena kralja Svetog Lasla), u kojem kralj Sent Laslo potvrđuje vlasništvo i prava opatije Tihanj („XIII mansiones cum tribus molendinis aliisque appertinencijs; villa Pilip cum portu in loco Chazta, cuius terminus ab occidente iuxta villam Echir in congerie lapidum ab aquilone in cacumine moncium ab oriente versus villam Zepesd Abbatis Simigiensis”).[10]

U delu Eve Kovač „Tihanjski popis” kao istorijski izvor imena mesta, možemo pročitati da je u lingvističkom zapisu istog doba i prvobitno sačuvanom kao „Tihanjski popis“ iz 1211. godine,[11] naselje (Rev) Filep u bivšoj Županiji Zala je takođe navedena kao sedamnaesti posed opatije Tihanj pod nazivom „Villa Pilip cum portu”. [12][13]

Tokom Drugog svetskog rata, brodovi Kelen[14][15] i Tinde su potopljeni u luci Revfilep. Prethodnica tome je bila da su Nemci postavili eksploziv u mašinsku prostoriju brodova, ali su mađarski mornari 27. marta 1945. godine[traži se izvor], da bi spasli brodove, potopili oba broda tako što su otvorili otvore tako da je Nemci koji se povlačili trupe nisu mogle da ih unište.[16] Nemci su zapravo digli u vazduh sve brodove koji su pripadali Balatonskoj floti, osim dva broda koji su potopljeni ispred luke Revfilep, koji su ostali netaknuti, a koji su kasnije izvučeni i restaurirani. U leto 1946. redovni vazdušni i brodski saobraćaj mogao je ponovo da počne.[17][18]

Revfilep postake samostalno 1943. godine, a od 15. aprila 1973. postaje veliko selo kao regionalni centar gradova sliva Kali i njegovo administrativno sedište. Od 1989. godine je nezavisno naselje opštinskog ranga, jedno od najdinamičnijih letovališta u oblasti Balatona. Naselje je 2011. godine proslavilo 800 godina od svog dokumentovanog pomena.[19]

Tokom leta, pristanište Revfilep je redovno mesto snimanja emisije uživo u televizijskom magazinu „Balatonsko leto“.[20][21]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U vreme popisa 2011, 79,9% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 3,2% kao Nemci, a 0,6% kao Romi (19,9% se nije izjasnilo).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 43,7%, reformisani 5,7%, luterani 3,9%, grkokatolici 0,5%, nedenominacioni 8,9% (37% se nije izjasnilo).[22]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Révfülöp,KSH
  2. ^ Retsarki-major, Retsarok, Retsarokmajor, Rétsarki-major, mapire.eu
  3. ^ Babinszki Edit: A Balatonfelvidéki Homokkő Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. novembar 2016), termeszetvilaga.hu
  4. ^ Egy ősi folyó emlékei a Balaton környékén, ng.hu
  5. ^ „Magyarországi vörösagyagok, vörös talajok” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 08. 10. 2018. g. Pristupljeno 09. 01. 2023. 
  6. ^ Magyarországi vörösagyagok ásványtani összetétele, talajtani és mikromorfológiai jellemzői Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. oktobar 2018), tajokologiailapok.szie.hu
  7. ^ „Révfülöp hajóállomás”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2018. g. Pristupljeno 09. 01. 2023. 
  8. ^ Lóczy Lajos: A Balaton földrajzi és társadalmi állapotainak leírása, 1921
  9. ^ Menetrendi hajózás a Balatonon Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. avgust 2019), balatonihajozas.hu
  10. ^ Wenzel Gusztáv: Árpádkori új okmánytár. Codex diplomaticus Arpadianus continuatus. VI. 890–1235. (Pest, 1867.), library.hungaricana.hu
  11. ^ A tihanyi apátság birtokösszeírása 1211-ből, nyelvemlekek.oszk.hu
  12. ^ Szentgyörgyi Rudolf: A tihanyi apátság alapítólevele mint a magyar nyelvtörténeti kutatások forrása Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. novembar 2018), nyelvtortenet-elte.tombo.hu
  13. ^ Kovács Éva: A Tihanyi összeírás mint helynévtörténeti forrás, mek.oszk.hu
  14. ^ Többszöri átépítették őket, de megtartották a külső kialakításukat. Így váltak a Balaton tavának máig kedvelhető nosztalgiahajóivá.
  15. ^ Helka, web.archive.org
  16. ^ 90 éves a Tünde nosztalgiahajó, hajozas.hu
  17. ^ A Balatoni hajózás története - Újrakezdés (IX. fejezet), balatonihajok.hu
  18. ^ Virág Árpád: A Balaton múltja és jelene (Egri Nyomda Kft, 1998), library.hungaricana.hu
  19. ^ Révfülöpi Képek. Révfülöp és környéke polgárainak és üdülőtulajdonosainak lapja. XIX. Villa Filip Napok év jegyében, docplayer.hu
  20. ^ Balatoni Nyár, nava.hu
  21. ^ Balatoni Nyár magyar magazinműsor, port.hu
  22. ^ Révfülöp Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]