Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkih ratova Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkih ratova Srbije
Skraćeni naziv:
SUBNOR Srbije
     
      Zastava                        Amblem
Svečana pesma
„Partizan sam, tim se dičim“
MotoSmrt fašizmu — sloboda narodu
Datum osnivanja9. maj 1948. god.; pre 75 godina (1948-05-09)
Metod delovanjaudruženje građana
LokacijaRepublika Srbija
SedišteSavski trg broj 9/IV, 11000 Beograd
Telefon:
011/6643-775
Fax:
011/6645-929
mail:
info@subnor.org.rs
Područje delovanjadruštveno-politička organizacija
Službeni jezicisrpski
PredsednikVidosav Kovačević
Zamenik predsednikaBora Ercegovac
Generalni sekretarMiloš Bogićević
Veb-sajtwww.subnor.org.rs

Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkih ratova Srbije (skraćeno: SUBNOR Srbije) je društveno-politička i antifašistička organizacija u Republici Srbiji koja okuplja bivše borce i učesnike Narodnooslobodilačkog rata (NOR-a), od 1941. do 1945. godine, ratne vojne invalide, potomke učesnika i poštovaoce NOR-a. Takođe ova organizacija se bavi očuvanjem tekovina NOR-a, kao i materijalnim obezbeđenjem bivših učesnika, posebno invalida, kao i njihovih porodica.

O organizaciji[uredi | uredi izvor]

Osnovan je 1948. godine i u periodu do 2006. godine organizacija je delovala u okviru Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije / Srbije i Crne Gore, samostalna je od 2006. godine nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore. U periodu do 1990. godine, tokom postojanja Socijalističke Republike Srbije, SUBNOR je bio jedna od nekoliko postojećih društveno-politička organizacija u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkih ratova Srbije obeležava značajne datume i za članove ima aktivna vojna lica, ratne veterane i njihove potomke iz oslobodilačkih Balkanskih ratova, Prvog svetskog rata, Drugog svetskog rata, građanskog rata u SFRJ od 1991. do 1992. godine odnosno pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA) i pripadnike Vojske Jugoslavije / Vojske Srbije i Crne Gore koji su se borili protiv Agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. i tokom Sukoba na jugu Srbije (1999—2001).

Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkih ratova Srbije danas broji oko 135.000 aktivnih članova udruženja [1], SUBNOR Srbije je nestranačka organizacija koja ima članove iz svih političkih stranaka u Republici Srbiji koji priznaju antifašistička zalaganja SUBNOR-a Srbije.

SUBNOR Srbije je punopravni međunarodni član Svetske federacije bivših boraca (RMAS), Međunarodne organizacije pokreta otpora (R1V) i sarađuje sa organizacijama ratnih veterana u četrdesetak zemalja. Svake godine SUBNOR Srbije održava svečane akademije, posebno u većim gradovima, uz učešće boraca i građana, prijatelja i simpatizera NOB–a.

Na skupštini održanoj 18. juna 2020. godine promenjen je dosadašnji naziv organizacije (Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Srbije) i usvojen je novi naziv organizacije koji glasi: Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkih ratova Srbije.

Delovanje[uredi | uredi izvor]

SUBNOR se oštro protiv i rehabilitaciji kvislinga i kolaboracionista iz Drugog svetskog rata koji su osuđeni za saradnju sa okupacionim vlastima u Srbiji i Jugoslaviji. Takođe protivi se svakoj vrsti revizije istorije i poništavanja uloge i značaja pobedničke antihitlerovske koalicije i oživljavanju neofašizma.

Predsednici SUBNOR Srbije[uredi | uredi izvor]

U periodu od 1948. do danas funkcija predsednika Glavnog odbora, odnosno Republičkog odbora SUBNOR-a vršili su:

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

SUBNOR Srbije je predsednik Republike Srbije 2018. godine odlikovao Sretenjskim ordenom povodom sedam decenija postojanja i očuvanja antifašizma.

Vlada Republike Srbije je, preko nadležnog Ministarstva, SUBNOR Srbije nagradila 2016. godine Zlatnom plaketom Srpski ratnik za uspešno predstavljanje Republike Srbije na međunarodnim antifašističkim forumima i manifestacijama.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]