Salamandra (vazduhoplovna jedrilica)
Salamandra | ||
---|---|---|
Opšti podaci | ||
Namena | Početna obuka jedriličara | |
Posada | 1 | |
Poreklo | Poljska | |
Proizvođač | Vojna jedriličarska radionica | |
Probni let | 1936. | |
Uveden u upotrebu | 1936. | |
Povučen iz upotrebe | 1962. | |
Status | neaktivan | |
Broj primeraka | preko 500 | |
Dimenzije | ||
Masa | ||
Pogon | ||
Fizičke osobine | ||
Performanse | ||
Portal Vazduhoplovstvo |
Salamandra je jednoseda vazduhoplovna jedrilica napravljena od drveta i platna, namenjena početnoj obuci pilota jedriličara. Projektovana i izgrađena u Poljskoj od 1936. godine kao VVS-1 Salamandra, i ponovo od 1947. posle Drugog svetskog rata, kao IS-A Salamandra.
Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]
Inženjer Vaslav Červinski je 1935. godine bio tehnički direktor Vojne jedriličarske radionice u Krakovu (Wojskowych Warsztatach Szybowcowych), koja je imala zadatak da napravi jedrilice za obuku vojnih pilota. On se prihvatio izazova da konstruiše laku i jednostavnu ali pouzdanu jedrilicu koja će da trpi greške početnika u pilotaži. Jedrilica za obuku VVS-1 "Salamandra" je bila prva konstrukcija letelice ovog inženjera. Rad na projektu je počeo 1935. a već u leto 1936. godine počelo je testiranje a zatim i serijska proizvodnja. Jedrilica se pokazala kao dobra pa je do 1939. godine napravljeno oko 150 primeraka.
Posle izgubljenog rata, inž. V. Červinski je napustio Poljsku i preko Francuske otišao u Kanadu. Tamo je za DHC (De Havilland Kanada) 1942. konstruisao sličnu jedrilicu samo manjih dimenzija pod nazivom "vrabac" (DH ”Sparrow”). To je bila prva jedrilica projektovana i napravljena u Kanadi. Posle toga je za svoj račun i o svom trošku konstruisao i napravio jedrilicu koja je dobila ime "Robin" (”Robin”).
Nakon završetka rata na osnovu jedne sakrivene i sačuvane jedrilice VVS-1 "Salamandra" u Insatitutu za jedriličarstvo (Instytutu Szybownictwa) je formirana tehnička dokumentacija na osnovu koje je napravljena prva posleratna jedrilica u Poljskoj. Ona je dobila naziv IS-A Salamandra a prvi let je obavljen 1947. godine. Posle ovoga nastavljen je dalji razvoj jedrilice Salamandra koji je trajao sve do 1956. godine kada je izašla iz proizvodnje izvozna verzija ove jedrilice za Kinu. Ova uspešna jedrilica je proizvedena u preko 500 primeraka svih modela. Pored jednosedih jedrilica Salamandra napravljena je i dvoseda varijanta koja je dodatno olakšavala obuku jedriličara početnika. U jednu od jedrilica Salamandra je ugrađen i motor i tako dobijena motorna jedrilica nazvana je Cirus.
Tehnički opis[uredi | uredi izvor]
Jedrilica Salamandra je jednosed mešovite konstrukcije (drvo i platno) a izvedena je kao visokokrilni monoplan. Prednji deo trupa u kome se nalazi kabina pilota je drvena konstrukcija šestougaonog poprečnog preseka obložena drvenom lepenkom. Do izlazne ivice krila kabinski deo trupa se sužava tako da se trup nastavlja ka vertikalnom stabilizatoru u vidu dve kutijaste grede. Kabina je bila otvorena sa vetrobranom od pleksiglasa. Jedrilica je bila opremljena najosnovnijim instrumentima za dnevno letenje. Kao stajni trap ovoj jedrilici je služio drveni klizač pričvršćen amortizerima od tvrde gume. Na repu jedrilice nalazila se elastična drljača.
Krilo aeroprofila Gö 372 je bilo ravno, imalo je pravu napadnu ivicu normalnu na osu jedrilice a oblik krila je bio kombinacija središnji deo je bio oblika pravougaonika a krajevi trapeza koji se završavao zaobljenim krajem. Napadna ivica krila je bila napravljena u obliku kutije obložene šper pločom a ostatak krila je bio obložen impregniranim platnom. Krila su kosim podupiračima (čelične cevi) bila oslonjena na trup jedrilice a bila su opremljena aerodinamičkim kočnicama. Na krajevima krila su bili postavljeni lukovi napravljeni od čeličnih cevi pomoću kojih se krilo oslanjalo na zemlju.
Konstrukcija horizontalnog i vertikalnog stabilizatora kao i kormila bili su izvedeni kao i krilo. Horizontalni stabilizatori su kao i krila podupiračima bili oslonjeni na vertikalni stabilizator. Kormila visine i pravca su imala drvenu konstrukciju obloženu impregniranim platnom. Dodatno učvrščivanje veze izmeđi prednjeg dela trupa i krila sa repom se postiglo zatezačima od čeličnih žica.
Varijante jedrilica[uredi | uredi izvor]
- VVS-1 Salamandra - Originalni projekt Vaslava Červinski iz 1936.
- IS-A Salamandra - posleratna verzija iz 1947. godine, napravljeno 5 komada
- IS-A Salamandra 48 - verzija iz 1948. godine, napravljeno 75 komada
- IS-A Salamandra 49 - verzija iz 1949, sa ojačanom konstrukcijom, opremljena aerodinamičkim kočnicama, napravljeno 93 komada
- IS-A Salamandra 53 - verzija iz 1953, sa povećanim horizontalnim stabilizatorom, vetrobranom i drugim poboljšanjima, napravljeno 50 komada
- IS-A Salamandra 53A - izvozna verzija za Kinu 1956. godine, oko 50 izgrađenih, plus prodata licenca
- Červinski vrabac - jedrilica koju je u Kanadi projektovao Vaslav Červinski za De Havilland Canada DHC kao izbeglica[1].
- Červinski Robin - modifikovana verzija jedrilice Červinski vrabac napravljena u Kanadi samostalno.
Sve varijante jedrilice Salamandra proizvedene u Poljskoj ili u inostranstvu na osnovu licence su u stvari modifikacije iste letelice, razlika između njih je uglavnom u težini koja je nastala ili povećanjem krutosti ili dodatkom nekog poboljšanja. Jedrilice koje je V. Červinski projektovao u Kanadi iako su konstruktivno iste zbog različitih dimenzija predstavljaju drugačije letelice.
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
Karakteristike navedene ovde se odnose na jedrilicu Salamandra a prema izvorima[2][3]
Karakteristike | VVS-1 Salamandra | IS-A Salamandra | Červinski Robin |
---|---|---|---|
Finesa | 1 : 15,2 pri brzini 56 km/h | 1 : 15,2 pri brzini 54 km/h | 1 : 16,4 pri brzini 55 km/h |
Performanse |
|
|
|
Dimenzije |
|
|
|
Masa |
|
|
|
Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]
Sam podatak da je jedrilica Salamandra proizvedena u preko 500 primeraka i da je operativno korišćena preko 26. godina, da se proizvodila u šest a koristila u preko 15 zemalja govori o njenom kvalitetu. Koliko je samo pilota obučenih u letenju ovom jedrilicom verovatno se nikada neće saznati.
U Kraljevini Jugoslaviji jedrilica Salamandra se pojavila 1938. godine kada je na zahtev a posle analize grupe Devet, Utva kupila planove Salamandre i napravila 10 primeraka ove jedrilice. One su se intenzivno koristile u aero klubovima sve do početka rata (april 1941. god.), a za vreme rata im se gubi svaki trag[4]. Nakon rata Pančevačka Utva je nastavila proizvodnju ovih jedrilica za potrebe Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije a korišćene su sve do šezdesetih godina dvadesetog veka[5].
Sačuvani primerci[uredi | uredi izvor]
Jedan primerak jedrilice IS-A Salamandre proizvedene 1946. godine, registarski broj SP-322 se čuva u Muzeju vazduhoplovstva u Krakovu (polj. Muzeum Lotnictwa Polskiego w Krakowie). Drugi primerak je jedrilica VVS-1 "Salamandra" koja se čuva u Vazduhoplovnom muzeju Finske.
Zemlje koje su koristile ovu jedrilicu[uredi | uredi izvor]
|
|
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Cegling
- Vrabac (vazduhoplovna jedrilica)
- Čavka (vazduhoplovna jedrilica)
- Roda (vazduhoplovna jedrilica)
- Spisak letelica proizvedenih u Utvi
- Spisak vazduhoplovnih jedrilica jugoslovenske proizvodnje
- Muzej vazduhoplovstva — Beograd
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ De Havilland Canada DHC "Sparrow", 1942
- ^ ВВС-1 "Саламандра", 1936
- ^ ИС-А "Саламандра", 1946
- ^ Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije -druga knjiga (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Č.Krunić. ISBN 978-86-901623-4-5.
- ^ Kulundžić, Dragan (2016). Utva Proizvodnja jedrilica 1937 - 1955 (na jeziku: (jezik: srpski)). Pančevo: Utva. ISBN 978-86-908653-9-0.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije -druga knjiga (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Č.Krunić. ISBN 978-86-901623-4-5.
- Coates, Andrew (1978). Jane's World Sailplanes and Motor Gliders. London: MacDonald and Jane's. str. 97.
- Hardy, Michel (1982). Gliders & Sailplanes of The World (na jeziku: (jezik: engleski)). London: IAN ALLAN Ltd. ISBN 978-07110-11526.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). The Century of Sport Aviation in Serbia (na jeziku: (jezik: engleski)). Beograd: Aerokomunikacije.
- Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2.
- Kulundžić, Dragan (2016). Utva Proizvodnja jedrilica 1937 - 1955 (na jeziku: (jezik: srpski)). Pančevo: Utva. ISBN 978-86-908653-9-0.
- Marian Krzyżan: Samoloty w muzeach polskich. Warszawa: Wydawnictwa Komunikacji i Łączności, 1983. ISBN 83-206-0432-X..