Teodor Komogovinski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Teodor Komogovinski
Datum smrti1788.

Sveti mučenik Teodor Komogovinski je hrišćanski svetitelj i mučenik iz XVIII veka.

Teodor (Sladić) je rođen u selu Kukuruzari[1] pod planinom Kozarom. Zamonašio se u manastiru Moštanici, gde je živeo u postu i molitvi. Po predanju, Osmanlije su ga zarobili zajedno sa još 150 krajiških Srba i mučenički ubili. On je dakle, mnogo pre 1693. godine, javno živ spaljen u blizini manastira Moštanice. Deo "svetačkih moći" (mošti) - ruku je navodno kaluđer Svilokos doneo 1693. godine iz uništenog bosansko-krajiškog manastira Moštanice, u novo osnovani manastir Komogovinu u Baniji.[2]

Od njegovih moštiju sačuvana je ruka koja se čuvala u ovom manastiru. Srebrni ćivot u kojem su čuvane svete mošti darovali su 1925. godine Dušan i Danica Trninić iz Zagreba. Do 1942. godine svete mošti su čuvane u Komogovini, pa prenete u Zagreb. Nakon Drugog svetskog rata prota Rajačić ih je preneo u Karlovac, a odatle Vladimir Bubalo u Kostajnicu.

U poslednjem ratu u Hrvatskoj ukraden je - nestao ćivot sa svetiteljevim moštima.[3]

Odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve od 20. maja 1966. godine sveti mučenik Teodor je kanonizovan. Pravoslavna crkva proslavlja svetog mučenika Teodora Komogovinskog (zajedno sa svetim Teodorom Tironom), na dan koji se naziva Teodorova subota, odnosno, u prvu subotu Vaskršnjeg posta.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Pastir", Beograd 30. april 1870.
  2. ^ Nikola Begović: "Istorija srpske crkve...", Novi Sad 1877.
  3. ^ http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr/manastir-komogovina/
  4. ^ „Sveti Teodor Komogovinski - Todorova subota”. prijateljboziji.com. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Prota Slavko Vujasinović, Manastir Moštanica, Banja Luka 1933.
  • Ljiljana Ševo, Kulturna Baština Republike Srpske, Beograd 2003.
  • Ljiljana Ševo, Monasteries and Wooden churches of the Banja Luka Eparchy, Banja Luka 1998.
  • N. Begović, O Komogovini, Srp. Dalm., magazin 1865, s 118/126;