Francuski revolucionarni ratovi: Kampanja 1800.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Marenga

Godina 1800. je deveta godina Francuskih revolucionarnih ratova.

Italijanski front[uredi | uredi izvor]

Napoleon je, po dolasku na vlast formirao „rezervnu armiju“ za borbe u Italiji ili Nemačkoj. Sa tom armijom on prelazi Alpe i napada Austrijance u Italiji. U bici kod Montebela (9. jun) francuski general Lan odnosi pobedu nad australijskom komandantom Karlom Otom. Masena odnosi veliku pobedu u bici kod Marenga (14. jun) i pristaje na primirje po kome Austrijanci evakuišu Pijemont, Đenovu i Lombardiju.

Severni front[uredi | uredi izvor]

Istog dana kada je Rezervna armija napustila Dižon i krenula u Italiju, Rajnska armija (108 000 ljudi) prelazi reku Rajnu. Austrijski general Kraj (80.000 ljudi) bezuspešno pokušava da zaustavi francusku vojsku bitkama kod Engena, Meskirha i Biberaha. Potom se povlači iza Ina i potpisuje primirje u Parsdorfu.

Poraz Austrije[uredi | uredi izvor]

Posle pobede kod Marenga, Napoleon šalje Austriji ponudu za mir, ali je Austrijanci, uz nagovor Velike Britanije, odbijaju. Napoleon nastavlja akcije i odnosi pobedu u bici kod Hoenlindena (3. decembar). Sve raspoložive snage okreću se prema Austriji koja je prisiljena da traži primirje. Primirje je potpisano 16- januara 1801. godine u Trevizu, a mir 9. februara 1801. godine u Linevilu.

Na moru[uredi | uredi izvor]

Britanci odnose pobede u Sredozemnom moru i Atlantiku. Malta kapitulira 5. septembra, ali je Britanci odbijaju predati viteškom redu Jovanovaca. To Britaniju dovodi u sukob sa ruskim carem Pavlom I. Dolazi do oružane neutralnosti baltičkih zemalja.

Britanci 1800. godine bez većih problema osvajaju Surinam i Kurasao.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]