Hasan Zahirović Laca

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
hasan zahirović
Hasan Zahirović Laca
Lični podaci
Datum rođenja1920
Mesto rođenjaMostar, Kraljevina SHS
Datum smrti8. april 1943.(1943-04-08) (22/23 god.)
Mesto smrtiGacko, ND Hrvatska
Profesijapekarski radnik
Delovanje
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od26. jula 1945.

Hasan Zahirović Laca (Mostar, 1920Gacko, 8. april 1943) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i Narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1920. godine u Mostaru. Potiče iz siromašne zanatliske porodice. Porodične prilike i očeva nezaposlenost naterale su njegovu porodicu da se odseli iz Mostara. Od 1923. do 1933. godine živeo je u Sarajevu, gde je završio osnovnu školu i izučio pekarski zanat. Iz Sarajeva, njegova se porodica ponovo vraća u Mostar. Hasan se sve češće nalazio u društvu mostarskih organizovanih radnika i učestvovao u svim njihovim akcijama protiv režima i eksploatacije. U velikim demonstracijama u Mostaru, početkom septembra 1940. godine, nalazio se u prvim redovima.

Pred sam rat, otišao je na odsluženje vojnog roka u Zemun, a posle kapitulacije jugoslovenske vojske vraća se u Mostar, i radi na sakupljanju oružja i vojne opreme. sa svojim drugovima prikupljeni materijal sklanja u ilegalne magazine, iz kojih će se kasnije naoružati prvi borci.

Zaposlio se kao radnik u domobranskom vojnom magacinu, odakle je krišom odnosio oružje i opremu za borbu protiv neprijatelja. Istovremeno je, po zadatku partijske organizacije, radio i na drugim poslovima u okupiranom gradu: unosio je i rasturao letke u italijansku kasarnu, pisao parole po zidovima, svojim smelim akcijama unosio je nemir i pometnju u nepijateljskim redovima. Napokon, kada mu je zapretila opasnost da bude otkriven, zajedno s još nekoliko svojih drugova, Hasan je 3. oktobra 1941. godine upao u domobransku kasarnu, severni mostarski vojni logor, i iz nje izvukao 18 sanduka punicije s po 1.200 mataka, nekoliko pušaka i druge vojne opreme, a zatim sve to prebacio partizanskim borcima.

Novembra 1941. godine, Hasan je stupio u Konjički (mostarski) partizanski odred, koji se nalazio na području Boračkog jezera. Bio je jedan najhrabrijih i najodvažnijih boraca Odreda. Kada je posle velike borbe, u martu 1942. godine, na Borču, partizanskim odredima u Hercegovini ponestalo municije, iz Operativnog štaba za Hercegovinu stiglo je naređenje Mostarskom bataljonu da municiju pokuša da pribavi iz okupiranog Mostara. s još trojicom drugova, Hasan se dobrovoljno javio za izvršenje ovog zadatka. Iz italijanskog magacina izneli su 22 sanduka municije, koja su zatim prebačena na oslobođenu teritoriju.

Hasan Zahirović je više puta išao u pohode rodnom okupiranom gradu, odakle je donosio sanitetski materijal, oružje i municiju. U Mostarskom bataljonu Desete hercegovačke udarne brigade bio je jedan od najveštijih mitraljezaca. Kao komandir čete išao je uvek prvi, pred svojim borcima, na neprijateljska gnezda i bunkere. Učestvovao je u svim akcijama udarne desetine, a naročito se istakao u borbama za oslobođenje Žepča i Prozora, početkom 1943. godine, zatim u borbama za Konjic i Bijelu, gde su jake četničke snage imale mnoga i snažna utvrđenja.

Poginuo je u rejonu prevoja Kobilja glava, kod Gacka, 8. aprila 1943. godine, u borbama protiv Italijana i četnika, u kojima je, pored ostalih jedinica Treće udarne divizije učestvovala i glavnina Desete hercegovačke udarne brigade.

Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 26. jula 1945. godine, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, proglašen je za narodnog heroja.

Godine 1965. njegovi posmrtni ostaci su preneti i sahranjeni na Partizanskom groblju u Mostaru.

Literatura[uredi | uredi izvor]