Hronologija osvajanja Napoleona Bonaparte
Appearance
- 1769.
- 15. avgusta Napoleon Bonaparta rođen u Ajačiju na Korzici
- 1793. Postao general revolucionarne francuske vojske
- 1795. Učestvovao u gušenju pobune protiv Konventa
- 1796. Kao zapovednik vojske u Italiji u aprilu nekoliko puta porazio Austrijance i njihove saveznike Pijemonteze
- 15. maja u Parizu Pijemont ustupio Savoju i Nicu
- 7. maja Bonaparta prešao Po kod Pjačence
- 14. maja ušao u Milano
- 27. juna papa potpisao primirje posle okupacije Lombardije
- 5. avgusta i 8. septembra pobede kod Kastiljonea i Basana, 14. novembra kod Arkole
- 1797. 14. januara pobeda kod Rivolija
- 2. februara predaja Mantove
- 18. aprila primirje u Leobenu, Austrija se odrekla Nizozemske, Lombardije i Modene, Bonaparta tajno obećao Veneciju
- 12. juna ulazi brodovima u Valetu i osvaja Maltu bez većeg otpora Vitezova malteškog reda. Na osvajački pohod se olučuje kao odmazdu prema vitezovima i Grand Masteru fon Hompešu koji volonterski pružaju pomoć od 500.000 franaka Luju XVI da uguši revoluciju u jesen 1789.
- 18. oktobra ugovorom u Kamporformiju Austrija priznala Cisalpinsku republiku (dotadašnju papsku oblast), Francuskoj pripala Belgija, Jonska ostrva i teritorije do Rajne. Austrija dobila Veneciju, Istru, Dalmaciju i Boku Kotorsku.
- 1798. Pohod na Egipat:
- 19. maja iz Tulona isplovila flota sa 335 brodova: s vojnicima krenulo i oko 200 naučnika i umetnika
- 1. jula iskrcao se blizu Aleksandrije i zauzeo grad
- 21. jula pobedio je Mameluke u bici kod piramida
- 1. avgusta, u pomorskoj bici kod Abukira, engleski admiral Nelzon porazio francusku flotu
- 23. decembra ugovor Rusije i Turske koja Rusima otvara moreuze i luke
- 29. novembra druga kolonizacija protiv Francuske: Rusija, Engleska i Napulj
- 1799. Zauzeo Jafu i Gazu u Palestini
- 2. marta Rusi osvojili Krf i ostala jonska ostrva
- Po povratku iz Sirije, za tri nedelje, porazio egipatsku vojsku i uspostavio francusku vlast
- 22. avgusta napustio Egipat i vratio se u Francusku
- Posle poraza od austrijsko-ruske koalicije (mart-avgust), Francuzi napustili Italiju 25. i 26. septembra Francuzi potisnuli saveznike iz Holandije
- 9/10. novembra (18/19. brimera godine VIII) izveo državni udar, smenio Direktorijum i uveo konzulstvo.
- Kao prvi francuski konzul, koncentrisao celokupnu vlast i postao neograničeni vladar Francuske
- 1800.
- 14-23. maja (u nameri da preko Italije dopre do Beča) prešao klanac Veliki Sv. Bernard, odsecajući austrijancima odstupnicu
- 2. juna ušao u Milano i vaspostavio Cisalpinsku republiku (od 26. januara 1802. Italijanska republika)
- 15. juna primirje u Aleksandriji, Francuskoj vraćen Pijemont, Lombardija i Ligurije
- 1801.
- 9. februara u govor u Linevilu, Austrija Francuskoj priznala levu obalu Rajne, Belgiju i severnu Italiju, zadržavši venecijansku oblast
- 29. marta, ugovorom u Firenci napuljski kralj prepustio Toskanu sa ostrvom Elbom. Francuska vojska okupirala Napuljsko kraljevstvo
- 1802.
- 4. avgusta izabran za doživotnog konzula s pravom da naimenuje naslednika
- 21. septembra zvanično pripojen Pijemont. Toskana proglašena za Etrursku kraljevinu.
- 1803.
- 27. septembra vojno kapitulirala Švajcarska, koja je postala Helvetska republika
- 1804.
- 2. decembra Napoleon I Bonaparta svečano krunisan za cara
- 1805. Obnovljena neprijateljstva sa Engleskom
- 22. marta centralistički ustav nametnut Holandiji
- 26. maja u Milanu krunisan za kralja Italije
- 6. juna Ligurska republika (Đenova) pripojena Francuskoj
- Treća Koalicija protiv Francuske: Engleska, Rusija, Švedska, Austrija, Napulj; Pruska neutralna
- 20. oktobra austrijska vojska poražena kod Ulma
- 21. oktobra kod rta Trafalgar Nelson gotovo uništio francusko-špansku flotu i u bici poginuo
- 2. decembra pobeda nad rusko-austrijskom vojskom kod Austerlica
- 26. decembra mir u Požunu: Austrija gubi venecijansku oblast (pripojena Italiji), Istru i Dalmaciju
- 1806.
- 1. avgusta prestalo da postoji Sveto rimsko carstvo
- 12. jula Pariskim ugovorom stvorena Rajnska konfederacija, 16 nemačkih knezova kojima gospodari Napoleon
- Četvrta koalicija protiv Francuske, Engeska s Rusijom, uvučena Pruska
- 14. oktobra porazio prusku vojsku kod Jene i Aueršteta (Tiringija)
- 27. oktobra ulazi u Berlin, proširio Rajnsku konfederaciju
- 27. novembra Francuzi u Varšavi, gde Napoleon zimuje
- 1807.
- 14. juna porazio rusku vojsku kod Fridlanda
- 7-9. jula u Tilzitu mir sa Rusijom i Pruskom. Pruska izgubila teritorije na levoj obali Elbe koja postaju Vestfalska kraljevina; Gdanjsk slobodan grad; od pruske Poljske nastalo Varšavsko vojvodstvo
- 27. oktobra u Fontemblou Španija dopušta prolaz francuskim trupama kod Portugala
- 30. novembra Francuzi uzeli Lisabon i okupirali severnu Španiju
- 1808.
- 2. maja ugušena pobuna u Madridu
- 4. decembra Napoleon ušao u Madrid
- 1809. Austrija na čelu pete koalicije protiv Francuske
- 12. maja Napoleon ušao u Beč
- 17. maja pripojena papska država, 6. juna uklonjen papa
- 6. jula pobeda u bici kod Vagrama
- 14. oktobra Šenbrunski mir sa Austrijom: Salcburg Bavarskoj; Trst, Istra, Primorska, Dalmacija, Koruška i Kranjska ušle u Ilirske provincije; Veliko Varšavsko Vojvodstvo uvećano zapadnom Galicijom
- 1810.
- 9. jula pripojio Kraljevinu Holandiju
- 1810-1811. pripojio nemačke obale na Severnom moru, sa Bremenom i Hamburgom; zauzećem Libeka, dopro do Baltika
- 1812. U aprilu ultimatum ruskog cara Aleksandra I da Francuzi napuste Prusku i Pomeraniju;
U maju Napoleon u Drezdenu okuplja sve evropske vladare
- 24. juna armija (700.000) Francuza i saveznika prešla Njemen i krenula na Rusiju
- 7. septembra bitka kod Borodina otvorila put ka Moskvi
- 14. septembra Napoleon ušao u Moskvu
- 19. oktobra krenuo natrag. „Odstupanje iz Rusije“ pretvoreno u užasnu nesreću
- 5. decembra Napoleon krenuo za Pariz
Francuska vojska u Španiji (200.000) popustila pred Englezima
- 1813.
- 28. februara Pruska u savezu s Rusijom
- 2. maja u Saksoniji Napoleon potukao Ruse i Pruske kod Licena
- 21. maja nova pobeda kod Baucena, oslobodio Saksoniju i veći deo Šleske
- 4. juna primirje sa saveznicima u Plajsvicu
- 10. avgusta Austrija se povukla iz pregovora u Pragu
- 12. avgusta Austrija se pridružila šestoj koaliciji protiv Francuske
- 9. septembra objavljeno raspuštanje Rajnske konfederacije
- 16-19. oktobra Napoleon je poražen u bici kod Lajpciga i povukao se do Rajne
- 2-4. novembra Francuska vojska prešla Rajnu
- U novembru Francuzi napustili Holandiju
- 1. decembra objava saveznika „Mir Francuskoj, rat Napoleonu“
- 1814.
- 1. januara saveznici prešli Rajnu
- 30. marta kapitulirao Pariz, Napoleon u Fontenblou
- 2. aprila Senat svrguo Napoleona i 6. aprila proglasio za kralja Luja XVIII; Napoleon abdicirao
- 3. maja Luj XVIII ušao u Pariz
- 4. maja Napoleon se povukao na ostrvo Elbu
- 30. maja Luj XVIII prihvatio prvi pariski ugovor koji je Francuskoj priznao granice iz 1792.
- 1815. 1. marta Napoleon se iskrcao u Frežisu
- 20. marta uašo u Pariz i ponovo uzeo vlast (vladavina od 100 dana)
- 9. juna potpisan završni dokument Bečkog kongresa
- 18. juna, u bici kod Vaterloa, kod Vaterloa u Belgiji, Napoleon je teško poražen
- 22. juna u Parizu ponovo se povukao u korist svog sina Napoleona II. Engleska ga proterala na ostrvo Svetu Jelenu
- 1821.
- 5. maja Napoleon I Bonaparta umro na Svetoj Jeleni.