Čemerno (planina)

Koordinate: 43° 34′ 57″ S; 20° 25′ 33″ I / 43.5825° S; 20.425833° I / 43.5825; 20.425833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Čemerno
Geografske karakteristike
Najviša tačkaSmrdljuč
Ndm. visina1.579 m
Koordinate43° 34′ 57″ S; 20° 25′ 33″ I / 43.5825° S; 20.425833° I / 43.5825; 20.425833
Geografija
Čemerno na karti Srbije
Čemerno
Čemerno
Države Srbija
MasivDinarske planine
GrupaStarovlaško-raške planine

Čemerno je dinarska planina u jugozapadnoj Srbiji, na levoj strani Ibra, severno od Studenice. Izdužen je u pravcu severozapad-jugoistok oko 30 km. Njegove strane raščlanjene su pritokama Ibra i Studenice. U trouglu između ovih reka, preko puta Radočela, oivičen je rekom Dubočicom i vezom sa Troglavom na severu, dok pobrđe na zapadnoj strani seže ka Ivanjici, gde se granicom može označiti Lučka reka, sa pritokom Osoničkom rekom.

Glavni izraziti grebenski pravac, dužine oko 20 km na pravcu od istoka ka zapadu, i sa blagim skretanjem ka jugoistoku i naselju Ušće, deli planinu na severni i južni deo. Na severnoj strani posebno je zanimljivo selo Bresnik, sa zaseocima smeštenim po raščlanjenom terenu, gde su brojni potoci koje sakupljaju rečice Drsnica i Kolanj. Južna strana karakteriše se većim brojem razbijenih naselja, a ovde je posebno izražena dolina Savošnice, pritoke Studenice. Tu je selo Savovo, sa zaseocima, istočno je Đakovo, a zapadnije su zaseoci sela Mlanča.

Najviši vrh je Smrdljuč (1 579 m) na zapadnoj strani grebena. Uspon do njega moguć je sa severne strane planine, od Maglič grada u dolini Ibra, kao i sa južne strane, iz doline Studenice. Posebno je atraktivan pravac sa južne strane, preko isposnice Svetog Save.

Vršni greben je pašnjak, dok najveći deo planine čine šumoviti predeli, naročito u dolinama potoka i rečica. Bogatstvo voda omogućava bujnu biljnu vegetaciju koja je skrovište za divljač. Šume su mešovite u kojoj su proplanci sa pašnjacima i stočarske kolibe. Drveće u pravilu raste visoko.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Delibašić, Tomica (2019). Planine i vrhovi Balkana. JP Službeni glasnik, Planinarski savez Srbije. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]