Tatra K2
Tatra K2 | |
---|---|
![]() Tatra K2 u Brnu | |
Opšte informacije | |
Proizvođač | ČKD |
Godina proizvodnje | 1967.-1983. |
Prethodnik | Tatra K1 |
Naslednik | Tatra K5 |
Specifikacije | |
Broj sekcije | 2 |
Dužina | 20400 mm |
Širina | 2500 mm |
Visina | 3060 mm |
Masa | 21900 kg |
Nivo poda | 900 mm |
Širina koloseka | 1000/1435/1524 mm |
Maksimalna brzina | 60 km/h |
Unutrašnjost | |
Broj sedećih putnika | 50[1] |
Broj stojećih putnika | 108 |
Portal ![]() | |
Tatra K2 je dvodelni tramvaj, koji se proizvodio od 1967. do 1983. godine (prototipi 1966. godine) u fabrici ČKD. Tramvaj je odvojen od tipa Tatra T3 zbog toga što ima dva dela. Proizvedeno je 569 tramvaja za čehoslovačke javne prevoznike, ali i za inostranstvo (Bosna i Hercegovina i Sovjetski Savez).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Klasični tramvaji koji se temelje na koncepciji PCC nisu mogli zameniti stare dvoosovinske tramvaje u kompoziciji[2], ČKD je počeo razvijati tramvaje većeg kapaciteta, te je 1964. godine nastao tip Tatra K1[3]. No problem je bio u elektropneumatskoj opremi. Zato su razvijeni 2 prototipa tramvaja Tatra K2 sa diodnom opremom[1]. Proizvodnja tramvaja se odvijala do 1983. godine. Naslednik tramvaja K2 je trebalo da bude tip Tatra KT6, no razvoj tramvaja je bio obustavljen[4].
Konstrukcija[uredi | uredi izvor]
Tatra K2 je jednosmerni šesteroosovinski zglobni tramvaj. Po mehanizmu je tramvaj sličan tipu Tatra K1[3]. Postolja imaju tri vrste kočnica: elektromagnetne, čeljusne i šinske[2]. Zglobni spoj tramvaja se nalazi na srednjem postolju. Naspram tramvaja Tatra T3, srednje postolje je izvedeno da prati zglobni spoj[1]. Tramvaji imaju zaobljena čela (pojedine modernizacije uključuju nova čela). Čela tramvaja su proizvedena od laminata. Dizajner čela je František Kardaus.
Pod je visok 900 mm nad kolosekom[5]. Pod je vodootporan i napravljen je od gume[2]. Prozori su na ivicama prekriveni gumom. Gornji deo prozora se može otvoriti, a za dodatnu ventilaciju služe krovni prozori. Enterijer tramvaja se osvjetljava pomoću fluorescentne cevi, grejači su postavljeni na ivicama tramvaja. Stolice od laminata (u prvim serijama kožne) su raspoređene sistemom 2+1. Na prednjem delu vozila se nalazi upravljačnica, a upravlja se pedalama za vožnju i kočenje. U svakom delu se nalaze dvoja četverokrilna vrata kontrolisana od strane vozača[2].
Proizvodili su se tramvaji K2 za Čehoslovačku, K2YU za Jugoslaviju i K2SU za Sovjetski Savez, a razlike su neprimetne.
Rekonstrukcije i modernizacije[uredi | uredi izvor]
Prva veća modernizacija je odrađena u Brnu, kako bi se smanjilo korišćenje električne energije. Pri takvim "malim modernizacijama" su motori spojeni serijski, a kada se postigne veća brzina bi se trebalo spojiti na paralelno spajanje. Takvi tramvaji su dobili tip K2MM, a modernizovano ih je bilo 67[6]. No zbog problema sa takvom modernizacijom, tramvaji su vraćeni u originalno stanje[7].
Tip | Izmene pri modernizacijama | Godine modernizacije | Gradovi |
---|---|---|---|
Tatra K2G | Električna oprema TV8 (tiristorska) | 1995.-2005. | Ostrava, Bratislava |
Tatra K2R | Novi dizajn, električna oprema TV8 (tiristorska) | 1995.-1998. | Brno |
Tatra K2R-03 | 1997.-1999. | ||
Tatra K2S | Novi dizajn, električna oprema TV14 ili TV Progress (IGBT) | 1998.-2009. | Bratislava |
Satra II | Novi dizajn, električna oprema TV14 (prototip) i Siemens (IGBT) | Od 1998. | Sarajevo |
Tatra K2T | Električna oprema TV14 (IGBT) | 1999.-2000. | Brno |
Tatra K2R.03-P | Novi dizajn, električna oprema TV Progress (IGBT) | 2000.-2002. | Brno |
Tatra K2P | Električna oprema TV Progress (IGBT) | 2000.-2005. | Brno, Ostrava |
Tatra K3R-N | Novi dizajn, električna oprema TV Progress (IGBT), novi srednji niskopodni dio | 2002.-2004. | Brno |
Satra III | Novi dizajn, električna oprema Siemens, novi srednji niskopodni dio | Od 2004. | Sarajevo |
Novi tramvaji[uredi | uredi izvor]
Novi tramvaji kao modernizacije tramvaja K2 su se proizvodili od 2000. godina. Tramvaji se vode kao rekonstrukcije, no koriste se neki delovi sa starih tramvaja (npr. postolja).
Tip | Izmene pri proizvodnji | Godine proizvodnje | Gradovi |
---|---|---|---|
Tatra K3R-N | Novi dizajn, električna oprema TV Progress (IGBT), novi srednji niskopodni dio | 2006. | Brno |
Tatra K2S | Novi dizajn, električna oprema TV Progress (IGBT) | 2007.-2009. | Bratislava |
Vario LF2R.E | Novi dizajn, električna oprema TV Europulse, delimično niskopodni tramvaj | Od 2008. | Brno |
Vario LF2R.S | Novi dizajn, električna oprema Škoda, delimično niskopodni tramvaj | 2013.-2014. | Ostrava |
Prodaja tramvaja[uredi | uredi izvor]
Od 1966. do 1983. je prodato 569 tramvaja.
Država | Grad | Tip | Godine prodaje | Prodato tramvaja | Garažni brojevi po prodaji | Izvori |
---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
Sarajevo | K2YU | 1973.-1983. | 90 | 201-290 | [8] |
![]() |
Brno | K2 | 1967.-1983. | 120 | 601-607, 1008-1117 | [9] |
K2YU | 1983. | 15 | 1118-1132 | [10] | ||
Ostrava | K2 | 1967.-1969. | 8 | 802-809 | [11] | |
K2YU | 1983. | 2 | 810-811 | [11] | ||
![]() |
Jekaterinburg | K2SU | 1967.-1969. | 20 | 801-820 | [12] |
Moskva | K2SU | 1967.-1970. | 60 | 151-211 | [13] | |
Novosibirsk | K2SU | 1967.-1969. | 36 | 121-156 | [14] | |
Rostov na Donu | K2SU | 1968. | 5 | 1001-1005 | [15] | |
Samara | K2SU | 1967.-1969. | 30 | 1001-1030 | [16] | |
Tula | K2SU | 1969.-1970. | 19 | 401-419 | [17] | |
Ufa | K2SU | 1968.-1969. | 35 | [14] | ||
![]() |
Bratislava | K2 | 1969.-1977. | 86 | 309-394 | [5] |
K2YU | 1983. | 3 | 7085-7087 | [5] | ||
![]() |
Harkov | K2SU | 1968.-1969. | 40 | 1901-1940 | [18] |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Černý, Martin. Malý atlas městské dopravy 2002. Prag: Gradis Bohemia. str. 68—69. ISBN 978-80-902791-5-5..
- ^ а б в г Butschek, Alan (2000). 100 let elektrické pouliční dráhy v Brně 1900–2000. Ústí nad Labem i Brno: Vojtěch Wolf – Vydavatelství WOLF. стр. 76.
- ^ а б „K2”. prazsketramvaje.cz. Приступљено 2017-07-14.
- ^ Mara, Robert (2002). Tatra T3 1960–2000. 40 let tramvají Tatra T3. K-Report Pavel Malkus. стр. 76. ISBN 978-80-903012-0-7..
- ^ a b v „ČKD Tatra K2”. imhd.sk. Pristupljeno 2017-07-14.
- ^ „Evidence vozů DPMB; typ: K2MM”. bmhd.cz. Pristupljeno 2017-07-14.
- ^ „Rekonstrukce tramvají K2”. bmhd.cz. Pristupljeno 2017-07-14.
- ^ Jähne, Christoph. „K2YU”. tatrawagen.de. Arhivirano iz originala 14. 10. 2010. g. Pristupljeno 14. 7. 2017.
- ^ „Evidence vozů DPMB; typ: K2”. bmhd.cz. Pristupljeno 14. 7. 2017.
- ^ „Evidence vozů DPMB; typ: K2YU”. bmhd.cz. Pristupljeno 14. 7. 2017.
- ^ a b „K2”. mhd-ostrava.cz. Arhivirano iz originala 16. 09. 2016. g. Pristupljeno 14. 7. 2017.
- ^ Kuznecov, Jevgenij. „Tatra K-2”. e-tram.narod.ru. Pristupljeno 14. 7. 2017.
- ^ „Glava 15. Osvoenie moskovskih okrain”. str. tram.ruz.net. Pristupljeno 2017-07-14.
- ^ a b Jähne, Christoph. „K2SU”. tatrawagen.de. Arhivirano iz originala 14. 10. 2010. g. Pristupljeno 14. 7. 2017.
- ^ „Vehicles List, Rostov-na-Donu. Tatra K2”. transphoto.ru. Pristupljeno 14. 7. 2017.
- ^ „Tatra K2”. samaratrans.info. Pristupljeno 2017-07-14.
- ^ „Vehicles List, Tula. Tatra K2”. transphoto.ru. Pristupljeno 2017-07-14.
- ^ Butovskij, Andrej; Rybka, Andrej. „Istoriя vagona Tatra-K2”. gortransport.kharkov.ua. Pristupljeno 2017-07-14.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Butschek, Alan (2000). 100 let elektrické pouliční dráhy v Brně 1900–2000. Ústí nad Labem i Brno: Vojtěch Wolf – Vydavatelství WOLF. str. 76.