Kalcijum nitrat

С Википедије, слободне енциклопедије
Kalcijum nitrat
picture of constituent ions
Nazivi
Drugi nazivi
Nitrokalcit, krečni nirat, Norveška šalitra
Identifikacija
3D model (Jmol)
ChemSpider
ECHA InfoCard 100.030.289
RTECS EW2985000
UN broj 1454
  • [Ca+2].[O-][N+]([O-])=O.[O-][N+]([O-])=O
Svojstva
Ca(NO3)2
Molarna masa 164,088 g/mol (anhidrat)
236,15 (tetrahidrat)
Agregatno stanje bezbojni prah
Gustina 2,504 g/cm3 (anhidrat)
1.896 g/cm3 (tetrahidrata)
Tačka topljenja 561 °C (anhidrat)
42.7 °C (tetrahidrat)
Tačka ključanja razlaže se (anhidrat)
132 °C (tetrahidrat)
anhidrat:
121.2 g/100 mL (20°C)
271.0 g/100 mL (40°C)
tetrahidrat:
195 g/100 mL (0°C)
129 g/100 mL (20°C)
363 g/100 mL (100°C)
Rastvorljivost rastvara se u alkoholu i acetonu
Struktura
Kristalna rešetka/struktura kubna (anhidrat)
monoklinična (tetrahidrat)
Opasnosti
Bezbednost prilikom rukovanja ICSC 1037
NFPA 704
NFPA 704 four-colored diamondКод запаљивости 0: Неће горети (нпр. вода)Health code 1: Exposure would cause irritation but only minor residual injury. E.g., turpentineReactivity code 3: Capable of detonation or explosive decomposition but requires a strong initiating source, must be heated under confinement before initiation, reacts explosively with water, or will detonate if severely shocked. E.g., fluorine
0
1
3
Tačka paljenja Nije zapaljiv
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni
Kalcijum sulfat
Kalcijum hlorid
Drugi katjoni
Magnezijum nitrat
Stroncijum nitrat
Barijum nitrat
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Kalcijum nitrat (Norveška šalitra), je neorgansko jedinjenje sa formulom Ca(NO3)2.[3][4] Ova bezbojna so apsorbuje vlagu iz vazduha i obično se nalazi u obliku tetrahidrata.

On se uglavnom koristi kao komponenta đubriva mada ima i druge primene. Nitrokalcit je ime minerala koji je po sastavu hidratisani kalcijum nitrat. On se formira kao eflorescens na mestima gde je stajsko đubrivo u kontaktu sa betonom u suvoj sredini. Niz srodnih soli je poznat, među kojima su kalcijum amonijum nitrat dekahidrat i kalcijum kalijum nitrat dekahidrat.[5]

Proizvodnja i reaktivnost[уреди | уреди извор]

Kalcijum nitrat je bio prvo sintetičko azotno đubrivo. Proizvodnja je počela u Notodenu u Norveškoj 1905. Najveći deo svetske proizvodnje kalcijum nitrata u današnje vreme dolazi iz Porsgruna, Norveška.

On je proizvodi tretiranjem krečnjaka sa azotnom kiselinom, čemu sledi neutralizacija amonijakom:

CaCO3 + 2 HNO3 → Ca(NO3)2 + CO2 + H2O

On je takođe nuzprodukt nitrofosfatnog procesa za ekstrakciju kalcijum fosfata:

Ca3(PO4)2 + 6 HNO3 + 12 H2O → 2 H3PO4 + 3 Ca(NO3)2 + 12 H2O

On se može pripremiti iz vodenog rastvora amonijum nitrata, i kalcijum hidroksida:

2 NH4NO3 + Ca(OH)2 → Ca(NO3)2 + 2 NH4OH

Poput srodnih zemnoalkalnih metalnih nitrata (kao i LiNO3), kalcijum nitrat se razlaže nakon zagrevanja uz oslobađanje azot dioksida:[5]

2 Ca(NO3)2 → 2 CaO + 4 NO2 + O2 ΔH = 369 kJ/mol

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  2. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. ^ Housecroft, C. E.; Sharpe, A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3. изд.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6. 
  4. ^ Holleman A. F.; Wiberg E. (2001). Inorganic Chemistry (1st изд.). San Diego: Academic Press. ISBN 0-12-352651-5. 
  5. ^ а б Wolfgang Laue, Michael Thiemann, Erich Scheibler, Karl Wilhelm Wiegand “Nitrates and Nitrites” in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, 2002, Wiley-VCH, Weinheim.. doi:10.1002/14356007.a17_265.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ). Article Online Posting Date: June 15, 2000

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]