Sloboda vjeroispovijesti

Из Википедије, слободне енциклопедије
Иди на навигацију Иди на претрагу
Ograničenja slobode religije u modernim državama, prema istraživanju Pew Research Centera 2009. (svjetložuto — mala ograničenja, tamnožuto — umjerena ograničenja, narandžasto — velika ograničenja, crveno — veoma velika ograničenja)

Sloboda vjeroispovijesti ili religijska sloboda princip je koji podržava slobodu svakog pojedinca ili zajednice da — privatno ili javno — manifestuju svoju religiju ili vjerovanja kroz podučavanje, poštovanje i razne obrede; koncept najčešće podrazumijeva i slobodu promjene vlastite religije, odnosno pravo da se ne praktikuje nikakva religija. [1] Pravo na „napuštanje” ili prestanak članstva u vlastitoj religijskoj zajednici — apostaza — takođe se smatra jednim od temelja religijske slobode.

Sloboda religije se u velikom dijelu današnjeg svijeta smatra jednim od temeljnih ljudskih prava, a kao takvo je i definisano u čl. 18 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Primjena načela slobode religije u praksi, međutim, varira u različitim zemljama. Koncept slobode religije, na primjer, nije međusobno isključiv sa konceptom državne religije; u svom užem značenju prvenstveno se odnosi na izostanak bilo kakvog religijskog progona državne vlasti.

Vidi još[уреди]

Izvori[уреди]

Spoljašnje veze[уреди]