Kalcitonin — разлика између измена
refs |
refs |
||
Ред 1: | Ред 1: | ||
{{Infobox_gene}} |
{{Infobox_gene}} |
||
'''Kalcitonin''' je [[peptid|peptidni]] [[hormoni|hormon]], koji se proizvodi u perafolikularnim ćelijama (C-ćelijama) [[štitna žlezda|štitaste žlezde]] i ima ulogu u regulaciji koncentracije [[kalcijum]]a u krvi.<ref name="Costoff_Calcitonin_Structure">{{cite web|url=http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section5/5ch6/s5ch6_21.htm |title=Sect. 5, Ch. 6: Anatomy, Structure, and Synthesis of Calcitonin (CT) |author=Costoff A |date= |work=Endocrinology: hormonal control of calcium and phosphate |publisher=Medical College of Georgia |pages= |language= |quote= |accessdate=2008-08-07 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080905133730/http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section5/5ch6/s5ch6_21.htm |archivedate= 2008-09-05 }}</ref> |
'''Kalcitonin''' je [[peptid|peptidni]] [[hormoni|hormon]], koji se proizvodi u perafolikularnim ćelijama (C-ćelijama) [[štitna žlezda|štitaste žlezde]] i ima ulogu u regulaciji koncentracije [[kalcijum]]a u krvi.<ref name="Costoff_Calcitonin_Structure">{{cite web|url=http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section5/5ch6/s5ch6_21.htm |title=Sect. 5, Ch. 6: Anatomy, Structure, and Synthesis of Calcitonin (CT) |author=Costoff A |date= |work=Endocrinology: hormonal control of calcium and phosphate |publisher=Medical College of Georgia |pages= |language= |quote= |accessdate=2008-08-07 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080905133730/http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section5/5ch6/s5ch6_21.htm |archivedate= 2008-09-05 }}</ref><ref name="Costoff_Calcitonin_Biological_Actions">{{cite web|url=http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section5/5ch6/s5ch6_23.htm |title=Sect. 5, Ch. 6: Biological Actions of CT |author=Costoff A |date= |work= |publisher=Medical College of Georgia |pages= |language= |quote= |accessdate=2008-08-07 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080705203238/http://www.lib.mcg.edu/edu/eshuphysio/program/section5/5ch6/s5ch6_23.htm |archivedate=July 5, 2008 }}</ref> |
||
== Građa i sinteza == |
== Građa i sinteza == |
||
Ред 14: | Ред 14: | ||
== Mehanizam dejstva == |
== Mehanizam dejstva == |
||
Kelcitonin je peptidni hormon i kao takav vezuje se za receptore na [[ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]] ciljnih ćelija (najviše ih ima u koštanom tkivu). Vezivanjem ovog hormona za [[čulna ćelija|receptore]] aktivira se enzim [[adenil ciklaza]], koja iz [[Adenozin-trifosfat|ATP]]-a stvara [[ciklični adenozin monofosfat|cAMP]]. CAPM funkcioniše kao [[sekundarni glasnik|sekundarni (intracelularni) glasnik]] i prenosi informacije do [[jedro|jedra]], gde se aktiviraju i inhibišu razni procesi [[transkripcija|transkripcije]]. |
Kelcitonin je peptidni hormon i kao takav vezuje se za receptore na [[ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]] ciljnih ćelija (najviše ih ima u koštanom tkivu). Vezivanjem ovog hormona za [[čulna ćelija|receptore]] aktivira se enzim [[adenil ciklaza]], koja iz [[Adenozin-trifosfat|ATP]]-a stvara [[ciklični adenozin monofosfat|cAMP]]. CAPM funkcioniše kao [[sekundarni glasnik|sekundarni (intracelularni) glasnik]] i prenosi informacije do [[jedro|jedra]], gde se aktiviraju i inhibišu razni procesi [[transkripcija|transkripcije]].<ref>{{cite journal |vauthors=Nicholson GC, Moseley JM, Sexton PM |title=Abundant calcitonin receptors in isolated rat osteoclasts. Biochemical and autoradiographic characterization |journal=J Clin Invest |volume=78 |issue=2 |pages=355–60 |year=1986 |pmid=3016026 |pmc= 423551|doi= 10.1172/JCI112584|url=|display-authors=etal}}</ref> |
||
== Regulacija == |
== Regulacija == |
Верзија на датум 1. новембар 2016. у 16:35
Kalcitonin je peptidni hormon, koji se proizvodi u perafolikularnim ćelijama (C-ćelijama) štitaste žlezde i ima ulogu u regulaciji koncentracije kalcijuma u krvi.[2][3]
Građa i sinteza
Kalcitonin su otkrili Kop i Kameron 1961. godine i najpre je nazvan tireokalcin. To je polipeptid sagrađen iz 32 aminokiseline, molekulske mase oko 5.000. Proizvodi se u štitastoj žlezdi, u specijalnom parafolikularnim ili C ćelijama. Najpre se sintetiše znatno veći molukul, prethodnik ovom hormonu ili prohormon molekulske mase oko 15.000 iz koga se daljom modifikacijom dobija kalcitonin.
Dejstvo
- Kalcitonin učestvuje u regulaciji koncentracije kalcijuma u krvi (uz parathormon i vitamin D). On sprečava resorpciju kalcijuma iz kostiju tako što inhibiše ćelije, osteoklaste, koje razgrađuju kosti i na taj način se smanjuje koncentracija kalcijuma u krvi. Ima suprotno dejstvo parathormonu.[4] Kosti su mahom sastavljene iz soli kalcijuma, u manjoj meri magnezijuma i fosfata, tako da se njihovom razgradnjom u krv oslobađaju pomenute supstance.[5]
- Kalcitonin takođe u manjoj meri smanjuje respsorciju kalcijuma u bubrežnim tubulima i crevu.
Veći efekat se otvaruje kod dece, kada može izazvati brzo smanjenje koncentracije u krvi, dok je kod odraslih, sa sporijim metabolizmom kostiju dejstvo ovog hormona dosta slabo.
Mehanizam dejstva
Kelcitonin je peptidni hormon i kao takav vezuje se za receptore na ćelijskoj membrani ciljnih ćelija (najviše ih ima u koštanom tkivu). Vezivanjem ovog hormona za receptore aktivira se enzim adenil ciklaza, koja iz ATP-a stvara cAMP. CAPM funkcioniše kao sekundarni (intracelularni) glasnik i prenosi informacije do jedra, gde se aktiviraju i inhibišu razni procesi transkripcije.[6]
Regulacija
Hiperkalcemija (povećana koncentracija kalcijuma u krvi) stimuliše, a hipokalcemija (smanjena konc. kalcijuma u kevi) inhibiše sekreciju ovog hormona.
Poremećaji
- Povećano oslobađanje kalcitonina se sreće kod nekih tumora npr. medularnog tumora štitaste žlezde.
- Kalcitonin se koristi u lečenju osteoporoze, Pedžetove bolesti i nekih hiperkalcemijskih stanja.
Vidi još
Reference
- ^ „Human PubMed Reference:”. National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine.
- ^ Costoff A. „Sect. 5, Ch. 6: Anatomy, Structure, and Synthesis of Calcitonin (CT)”. Endocrinology: hormonal control of calcium and phosphate. Medical College of Georgia. Архивирано из оригинала 2008-09-05. г. Приступљено 2008-08-07.
- ^ Costoff A. „Sect. 5, Ch. 6: Biological Actions of CT”. Medical College of Georgia. Архивирано из оригинала 5. 7. 2008. г. Приступљено 2008-08-07.
- ^ Boron WF, Boulpaep EL (2004). „Endocrine system chapter”. Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach. Elsevier/Saunders. ISBN 1-4160-2328-3.
- ^ Koraćević D, Bjelaković G, Đorđević V (2006). Biohemija (3 изд.). Savremena administracija. ISBN 86-387-0622-7.
- ^ Nicholson GC, Moseley JM, Sexton PM, et al. (1986). „Abundant calcitonin receptors in isolated rat osteoclasts. Biochemical and autoradiographic characterization”. J Clin Invest. 78 (2): 355—60. PMC 423551 . PMID 3016026. doi:10.1172/JCI112584.
Literatura
- Koraćević D, Bjelaković G, Đorđević V (2006). Biohemija (3 изд.). Savremena administracija. ISBN 86-387-0622-7.
- MacIntyre I, Alevizaki M, Bevis PJ, Zaidi M (1987). „Calcitonin and the peptides from the calcitonin gene”. Clin. Orthop. Relat. Res. (217): 45—55. PMID 3549095. doi:10.1097/00003086-198704000-00007.
- Di Angelantonio S; Giniatullin R; Costa V; et al. (2004). „Modulation of neuronal nicotinic receptor function by the neuropeptides CGRP and substance P on autonomic nerve cells”. Br. J. Pharmacol. 139 (6): 1061—73. PMC 1573932 . PMID 12871824. doi:10.1038/sj.bjp.0705337.
- Findlay DM, Sexton PM (2005). „Calcitonin”. Growth Factors. 22 (4): 217—24. PMID 15621724. doi:10.1080/08977190410001728033.
- Sponholz C, Sakr Y, Reinhart K, Brunkhorst F (2007). „Diagnostic value and prognostic implications of serum procalcitonin after cardiac surgery: a systematic review of the literature”. Critical care (London, England). 10 (5): R145. PMC 1751067 . PMID 17038199. doi:10.1186/cc5067.
- Schneider HG, Lam QT (2007). „Procalcitonin for the clinical laboratory: a review”. Pathology. 39 (4): 383—90. PMID 17676478. doi:10.1080/00313020701444564.
- Grani, G; Nesca, A; Del Sordo, M; Calvanese, A; Carbotta, G; Bianchini, M; Fumarola, A (2012). „Interpretation of serum calcitonin in patients with chronic autoimmune thyroiditis.”. Endocrine-related cancer. Bioscientifica. 19 (3): 345—9. PMID 22399011. doi:10.1530/ERC-12-0013.
Молимо Вас, обратите пажњу на важно упозорење у вези са темама из области медицине (здравља). |