Karolinzi
Iz projekta Википедија
Karolinzi su vladarska i vlastelinska franačka porodica. Oni su upravljali Franačkom i državama koje su nastale po Verdenskom ugovoru 843, a u periodu od 687. do 987.
Temelj i ugled porodici postavio je majordom Pipin Mali. Porodica i dinastija dobila je ime po svome najistaknutijem predstavniku Karlu Velikom (768-814). On se 800. u Rimu krunisao za cara Rimskog carstva. Posle sukoba, mirom u Ahenu 812. priznao ga je Vizantijski car.
Unuci Karla Velikog podelili su franačku državu Verdenskim ugovorom 843. Franačka je podeljena na tri dela iz kojih su se razvile kasnija Nemačka, Francuska i Italija. Karolinzi su se održali u Italiji do 875, u Nemačkoj do 911, a u Francuskoj do 987. godine.
| Ovaj nezavršeni članak Karolinzi vezan je za istoriju. Koristeći pravila Vikipedije, doprinesite dopunivši ga. |
| Francuski vladari | ||
|---|---|---|
|
Anri IV | Marija Mediči | Luj XIII | Ana od Austrije | Luj XIV | Luj Avgust | Filip II | Luj XV | Luj XVI |
||

