Mitar Trifunović Učo
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
| MITAR TRIFUNOVIĆ UČO |
|
|---|---|
| Datum rođenja: | 1880. |
| Mesto rođenja: | Brvnik, Bosanskog Šamca, Austrougarska |
| Datum smrti: | novembar 1941. |
| Mesto smrti: | Logor Jasenovac, NDH |
| Profesija: | |
| Član KPJ od: | 1919. |
| Za narodnog heroja proglašen: | 27. novembra 1953. |
Mitar Trifunović - Učo (1880-1941), učesnik Oktobrske revolucije, jedna od najistaknutijih ličnosti radničkog pokreta u BiH i narodni heroj Jugoslavije.
[uredi] Biografija
Rođen je 1880. godine u selu Brvniku, kod Bosanskog Šamca.
Još u ranoj mladosti pristupio je radničkom pokretu. S početkom Prvog svetskog rata, mobilisan je od strane austro-ugarske vojske i poslat na Istočni front. Rosle zarobljavanja, u Rusiji je prišao radnicima i učestvovao u Oktobarskoj socijalističkoj revoluciji. Iz Rusije je kao dobrovoljac otišao na Solunski front.
Godine 1918. posle završetka rata i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, vratio se u Tuzlu s činom narednika-vodnika srpske vojske. Bio je jedan od istaknutih rukovodilaca i organizatora radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Na listi KPJ izabran je, 1920. godine, za narodnog poslanika. Te godine je rukovodio štrajkom rudara, koji je trajao tri meseca i drugim štrajkom rudara, koji je poznat kao "Husinska buna".
Posle Obznane je uhapšen kao poslanik Komunističke partije Jugoslavije. Po izlasku iz zatvora nastavlja rad na stvaranju ilegalnih partijskih organizacija i sinikata. Posle proglašenja diktature, 1929. godine, ponovo je uhapšen i od Suda za zaštitu države, u Beogradu, osuđen na tri godine robije, koju je izdržao u Sremskoj Mitrovici.
U toku 1935. godine stvarao je organizacije Nezavisnih sindikata i rukovodio štrajkom drvodelja. Naročito se istakao u borbi protiv frakcionaštva unutar KPJ. Vlasti Tuzle su ga internirale u Bosanski Šamac, gde je ostao sve do 1940. godine.
Početkom 1941. godine vratio se u Tuzlu, gde je živeo i radio ilegalno. Posle nekoliko meseci otkriven je, u stanu jednog rudara u Kreki, uhapšen i 14. avgusta sproveden u logor Jasenovac, gde su ga ustaše novembra 1941. godine streljale.
Za narodnog heroja proglašen je 27. novembra 1953. godine.
[uredi] Literatura
- Narodni heroji Jugoslavije, "Mladost" Beograd, 1975. godina

