Портал:Zlatibor/Šabloni

Ovo je stranica sa šablonima koji se koriste na vikiportalu Zlatibor.

Članak mjeseca[uredi izvor]

Zlatiborski govor je narodni govor stanovništva užičkog kraja. Deo je ijekavskog istočnohercegovačkog dijalekta.

Narodni zlatiborski govor je veoma blizak književnom srpskom jeziku.

Zlatiborski govor prepoznaje 5 samoglasnika i 24 suglasnika. Za razliku od književnog jezika, ne postoje suglasnici f i h, ali zato postoji suglasnik tzv. meko š, koje nastaje jotovanjem glasa s ispred suglasničke grupe je kojom se u ijekavskim govorima zamenjuje slovo jat u slogovima sa kratkim akcentom.

...dalje...

Drugi izabrani članci

Slika mjeseca[uredi izvor]

uredi

Vidi druge slike Zlatibora i Zlatiboraca... Vidi spisak izabranih slika vikiportala Zlatibor

Jeste li znali da...[uredi izvor]

uredi

Najmlađi pjesnik na svijetu, Dobrosav Obradović, rodom je Zlatiborac iz Čajetine.
Najpoznatiji zlatiborski pjesnik Mihailo Ćupović - Ćupo umro je u noći pred svoj 70-ti rođendan, 12-tog septembra 2004-te godine.
Zlatibor je bio naseljen još u praistoriji. Rijetka neolitska naselja nalazila su se skrivena u gustim šumama kraj brzih planinskih rječica i potoka.
Prvi stanovnici Zlatibora bili su Iliri, odnosno njihova plemena Partini i Autarijati.
Na Zlatiboru raste jedna veoma rijetka vrsta bijelog bora. To je tzv. zlatni bor čija je četina boje kao zlato. Danas su preostala samo dva ovakva bora u selu Negbini. Vjeruje se da je Zlatibor dobio ime upravo po ovim borovima.
Za početak pravog turizma na Zlatiboru smatra se posjeta srbijanskog kralja Petra I Karađorđevića Kraljevoj Vodi septembra 1905-te godine, iako je turista bilo i ranije.
Kraljeve Vode, su, tokom svoje istorije, nosile pet različitih naziva, zavisno od političkih prilika na Zlatiboru i u Srbiji.
Najviši vrh Zlatibora je Tornik (1496 metara).
Iako je Zlatibor veoma bogat vodom (rijeke, potoci, vrela, izvori, česme, bunari...), na teritoriji Zlatibora ne postoji nijedno prirodno jezero.
Svi Zlatiborci su pravoslavni Srbi.
Zlatibor je pao pod tursku vlast 1463-će godine, kada je osvojen zajedno sa Bosnom, a oslobođen je 1807-me, tokom Prvog srpskog ustanka, zajedno sa Užicem.
Najveći broj zlatiborskih porodica doseljen je iz oblasti južnog Starog Vlaha (Priboj, Prijepolje, Nova Varoš), i to 51,40% porodica. Slijedi prostor Stare Hercegovine (Gacko, Piva, Drobnjak, Nikšić) sa 14,95% porodica, a zatim Bosne (Glasinac, Veletovo, Višegrad, Bijela Brda): 10,59% porodica. Zlatiborci su doseljeni i iz ariljskog i užičkog kraja, sa crnogorskih Brda, iz moravičkog Starog Vlaha...
Zlatiborska porodica Tarabić iz sela Kremana dala je dvojicu najvećih srpskih vidovnjaka. Vidoviti Miloš i Mitar Tarabić su predvidjeli televiziju, ratove i sukobe svjetskih sila, a Miloš je čak predvidio i godinu sopstvene smrti. Proročanstva Tarabića zapisao je njihov kum, prota Zaharije Zaharić, a na osnovu njegovog kazivanja nastalo je "Kremansko proročanstvo" dr Radovana Kazimirovića.

Potrebni članci[uredi izvor]

uredi

Ukoliko želite da pomognete u stvaranju portala Zlatibor, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili poboljšati. Ako ste primijetili da neki članak vezan za Zlatibor, njegovu istoriju, Zlatiborce i sl. nedostaje, a sami ne možete da ga napišete, molimo Vas da ga unesete ovdje.

Potrebno napraviti:
Neško Šišaković - Milan Smiljanić - Slobodan Šuljagić

Potrebno proširiti:
Veliki Rzav - Ljubivoje Ršumović - Dimitrije Tucović - Zlatiborska pršuta

Zemljopis Zlatibora[uredi izvor]

uredi

Povijest Zlatibora[uredi izvor]

uredi

Zlatiborci[uredi izvor]

uredi

Spoljašnje poveznice[uredi izvor]

uredi

Kategorije vezane za Zlatibor[uredi izvor]

uredi