Timok
| Timok | |
|---|---|
|
|
|
|
|
|
| Dužina | 203 km |
| Prosečan protok | 24 m³/s |
| Površina sliva | 4.630 km² |
| Izvor | Svrljiške planine |
| Ušće | Dunav |
| Zemlje sliva | |
| Gradovi | Zaječar, Brusnik ( Bregovo, Balej ( |
Timok (lat. Timacus) je reka u Istočnoj Srbiji. Zapravo Timok je skup reka sa istim imenom i pridevom ispred (Crni Timok, Beli Timok, Svrljiški Timok, Trgoviški Timok). Od izvora Timoka (Svljiškog Timoka) do ušća (Velikog Timoka) u Dunav ima 203 km. Reka teče kroz Srbiju, a poslednjih 15 km predstavlja granicu Srbije i Bugarske. Ušće se nalazi na nadmorskoj visini od 28 m, što predstavlja i najnižu tačku u Srbiji. Timok je deo Crnomorskog sliva sa protokom od 24 m³/s, a može da dosegne i 40 m³/s.
Timok je dao ime oblasti kroz koju protiče (Timočka Krajina), buni protiv Milana Obrenovića 1883. godine (Timočka buna), jednom slovenskom plemenu koje se tu nastanilo u VI veku (Timočani) i jednom tračkom plemenu iz antičkog doba (Timahi).
[uredi] Ekonomija; zagađenost
Kod sela Čokonjar u Istočnoj Srbiji između 1947. i 1951. godine izgrađena je hidrocentrala Sokolovica. Celokupan hidroenergetski potencijal nije iskorišćen.
Poslednjih decenija reka je znatno zagađivana otpadnim vodama iz Borskog basena što je posledično izazvalo zagađenje Dunava olovom, bakrom i kadmijumom.
Kroz dolinu reke prolazi magistralni put i pruga Niš-Prahovo.
