Čuvašija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Čuvaška Republika
Čuvašskaя Respublika
Čӑvaš Respubliki
Map
Država Rusija
Federalni okrugPovolški
Glavni gradČeboksari
Površina18.340 km2
Stanovništvo2014.
 — broj st.1.239.866
 — gustina st.67,6 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Čuvašija (rus. Чувашия, čuv. Чăваш Ен), ili zvanično Čuvaška Republika (rus. Чувашская Республика, čuv. Чӑваш Республики), je konstitutivni subjekt Ruske Federacije[1] sa statusom autonomne republike na prostoru povolške Rusije.

Glavni grad republike je grad Čeboksari.

Ima površinu od 18.340 km² i 1.292.236 stanovnika. Čuvašija se nalazi u centru evropskog dela Rusije. Čuvaši čine 67,7% stanovništva, Rusi 26.5%, Tatari 2.8%. Glavni grad je industrijski centar Čeboksari, koji ima 453.700 stanovnika i nalazi se na reci Volgi. Drugi grad po veličini je Novočeboksarsk.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Republika nosi ime po titularnom narodu Čuvašima koji su ujedno i najbrojniji narod u ovoj republici (sa oko 67%). Čuvaši su narod turkijskog porekla, tradicionalno pravoslavne veroispovesti (manji broj muslimanske).

Ime naroda Čuvaši u pisanim dokumentima se prvi put pojavljuje 1469. godine. Mnogi naučnici su saglasni da ime Čuvaš potiče od staroturkijskog juvaš, što znači „tihi, mirni”.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Reka Volga protiče kroz severni deo Čuvašije. Šumama je pokriveno 30% republike.

Iako je ruski jezik dominantan poslovni jezik, čuvaški se još uvek govori u mnogim delovima Čuvašije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Čuvaški preci su bili Prabugari, koji su boravili na severnom Kavkazu od 5. do 8. veka. Deo Prabugara je u 8. veku krenuo na Balkan, gde su se mešali sa Slovenima i formirali današnju Bugarsku. Drugi deo Prabugara se premestio do srednje Volge. Čuvaši su formirani velikim delom od tih Prabugara, koji nisu prihvatili islam u 10. veku. Čuvašija je postala deo Rusije 1551.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kretanje broja stanovnika
1989.2002.2010.
1,336,0661,313,7541,251,619

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]