Pređi na sadržaj

Jovanovac (Kragujevac)

Koordinate: 44° 03′ S; 20° 57′ I / 44.05° S; 20.95° I / 44.05; 20.95
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jovanovac
Crkva Svetog Jovana Krstitelja u izgradnji
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugŠumadijski
GradKragujevac
Stanovništvo
 — 2011.Rast 1279
Geografske karakteristike
Koordinate44° 03′ S; 20° 57′ I / 44.05° S; 20.95° I / 44.05; 20.95
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina156 m
Jovanovac na karti Srbije
Jovanovac
Jovanovac
Jovanovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj034
Registarska oznakaKG

Jovanovac je naseljeno mesto grada Kragujevca u Šumadijskom okrugu. Pripadao je gradskoj opštini Aerodrom od 2002. do 2008. godine, da bi nakon toga opštine bile ukinute. Prema popisu iz 2011. bilo je 1279 stanovnika. Naselje je osnovano krajem osamnaestog veka.

Pod njivama se nalazi 546,87 ha, voćnjacima 33,32 ha, vinogradima 2,5 ha, livadama 72,99 ha, pašnjacima 9,98 ha dok ostalo zemljište zauzima 3,78 ha.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Uglješnica

Teritorija sela Jovanovac nalazi se u centralnom delu Srbije. Atar sela Jovanovca zahvata prostor veličine od 670 hektara. Pod njivama se nalazi 546,87 ha, voćnjacima 33,32 ha, vinogradima 2,5 ha, livadama 72,99 ha, pašnjacima 9,98 ha dok ostalo zemljište zauzima 3,78 ha. Smeštena je u istočnom predelu Šumadije i zahvata slivno područje srednjeg toka Lepenice. Nalazi se u istočnom, delu teritorije grada Kragujevca i smešten je na levoj obali Lepenice (pritoke Velike Morave). Lepenica prolazi kroz seoski atar, ali ne i kroz naselje. Iz tog razloga i kada plavi, Lepenica nanosi štete poljskim usevima, ali ne ugrožava kuće. U reku se ulivaju seoski potoci Gluvać i Bozman.[1] Kroz Jovanovac prolazi reka Uglješnica koja se uliva u Lepenicu.[2]

Jovanovac se na severu graniči sa Novim Milanovcem, na severositoku Cvetojevcem, istoku Korman a na jugu i zapadu sa Kragujevcem.

Jovanovac se nalazi na 156 metara nadmorske visine, oko 5 km istočno od Kragujevca i oko 130 km južno od Beograda.[3] Kroz naselje prolazi železnička pruga Lapovo - Kragujevac i Državni put IB reda 24, Batočina - Kragujevac - Kraljevo. Put je većim delom magistralni put sa dve saobraćajne trake, dok je deonica između Gradca i Kragujevca izgrađena kao auto-put u konfiguraciji 2+2, sa odvojenim trakama za saobraćaj, zaustavnim trakama i raskrsnicama van nivoa. Međutim za saobraćaj je do sada puštena samo deonica od Kragujevca do Botunja, deo koji prolazi kroz teritoriju Jovanovca.[4]

Na ulazu u selo iz pravca Kragujevca se nalazi gradska deponija Jovanovac na kojoj se godišnje odlaže 550.000 tona smeća.[5]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mapa naselja grada Kragujevca

Po priči selo je dobilo ime po nekom Jovanu koji se prvi doselio u ovaj kraj. Po istrijskim podacima nastao je u vreme Kočine Krajine, krajem osamnaestog veka. Deli se na Gornji i Donji kraj. Selo je raslo srazmerno prirodnim priraštajem i doseljavanjem. Dvanaest rodova (53 kuće) je došlo za vreme Prvog srpskog ustanka, a 15 (19 kuće) posle 1815. godine. Doseljenici su došli iz 13 oblasti, a najviše iz Stare Srbije.[1]

Porast broja stanovnika je nastavljen i na početku dvadesetog veka. Prema popisu stanovništva 1903. godine je imao 882, a sedam godina kasnije 1122 stanovnika. Nakon Prvog svetskog rata Jovanovac broji 982 stanovnika, a pad u broju stanovnika može se pripisati velikom stradanju Srba u ratu. Nakon Drugog svetkog rata pa sve do današnjeg dana Jovanovac je samo na popisu 1971. godine imao manje od hiljadu stanovnika (951). Na poslednjem popisu stanovnika je primećen porast u broju stanovnika pa sada Jovanovac ima 1279 stanovnika, što je najveći broj u istoriji. Na to je uticala blizina grada Kragujevca koji se nalazi na samo 5 km.[6]

U selo postoji džidovsko groblje, a seoska zavetina je Sveti Luka.[1] Pre petnaest godina je počela da se gradi crkva posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, ali još nije završena.[7] U selu postoji i osnovna škola „Svetozar Marković", koje je istureno matično odeljenje škole u Kragujevcu.[8]

Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda je vodeća privredna grana po obimu proizvodnje kao i po zaposlenosti lokalnog stanovništva. Najviše se gaje kukuruz i pšenica.

Stočarstvo je najznačajnija grana proizvodnje u poljoprivredi u Jovanovcu i svim okolnim selima u Šumadiji i Pomoravlju. Stočarstvo je najtraženiji deo poljoprivrede, jer njeni proizvodi (meso, mast, mleko, jaja) spadaju u glavne prehrambene proizvode stanovništva. Seljak sitnog poljoprivrednog gazdinstva u Jovanovcu je svaštar, gaji više vrsta stoke. Gaji goveda, svinje, ovce, konje i živinu.[9]

Sport[uredi | uredi izvor]

U Jovanovcu postoji fudbalski klub Hajduk koji se trenutno takmiči u Drugoj ligi Kragujevca, šestom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan 1936. godine, i redovan je učesnik liga koje organizuje fudbalski savez grada Kragujevca.[10]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Jovanovac živi 964 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (40,9 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 388 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,00.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 1.059
1953. 1.037
1961. 1.027
1971. 951
1981. 1.174
1991. 1.241 1.227
2002. 1.165 1.189
2011. 1.279
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[11]
Srbi
  
1.142 98,02%
Crnogorci
  
16 1,37%
Makedonci
  
2 0,17%
Jugosloveni
  
2 0,17%
nepoznato
  
2 0,17%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Todor Radivojević, Lepenica, naselja poreklo stanovništva, običaji, priredio Borislav Čeliković, Beograd 2010. str 641-642.
  2. ^ Ana Milanović, Hidrogeografska studija reke Lepenice, Geografski institut „Jovan Cvijić” SANU, Beograd 2007. pp. 59.
  3. ^ Razdaljina na sajtu www.udaljenosti.com
  4. ^ „Otvoren deo auto-puta Batočina-Kragujevac”. Arhivirano iz originala 17. 11. 2015. g. Pristupljeno 13. 10. 2015. 
  5. ^ Deponija u Jovanovcu ekološki problem[mrtva veza]
  6. ^ a b „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  7. ^ „Obeležena slava crkve u Jovanovcu”. Arhivirano iz originala 7. 10. 2015. g. Pristupljeno 13. 10. 2015. 
  8. ^ OŠ „Svetozar Marković Kragujevac“
  9. ^ Strategija održivog razvoja Šumadije i Pomoravlja Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016), 2011. str. 78–96
  10. ^ Rezultati Hajduka na sajtu www.srbijasport.net
  11. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  12. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]