Bobov Dol

Koordinate: 42° 22′ 00″ S; 23° 01′ 00″ I / 42.366667° S; 23.016667° I / 42.366667; 23.016667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bobov Dol
bug. Бобов дол
Pogled na Bobov Dol
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastĆustendilska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 6.394 (2.010 )
 — gustina350 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 22′ 00″ S; 23° 01′ 00″ I / 42.366667° S; 23.016667° I / 42.366667; 23.016667
Aps. visina694 m
Površina18,29 km2
Bobov Dol na karti Bugarske
Bobov Dol
Bobov Dol
Bobov Dol na karti Bugarske
Veb-sajt
www.bobovdol.eu

Bobov Dol (bug. Бобов дол) grad je u Republici Bugarskoj, u zapadnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Bobov Dol u okviru Ćustendilske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Bobov Dol se nalazi u zapadnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 65 km južno, a od oblasnog središta, Đustendila grad je udaljen 40 km istočno.

Reljef: Oblast Bobovog Dola se nalazi u oblasti Gornje Strume, na oko 700 m nadmorske visine. Okolina grada je izrazito planinska (Konjavska planina) i pod šumama.

Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Bobovom Dolu je oštriji oblik kontinentalne klime sa planinskim uticajima.

Vode: Blizu Bobovog Dola protiče reka Struma, a postoji i više manjih potoka u okolini.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Bobovog Dola je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Bobovog Dola je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. g. Bobov Dol je imao oko 6.400 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]