Pređi na sadržaj

Европски дабар

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Evropski dabar
Castor fiber
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
C. fiber
Binomno ime
Castor fiber
Linnaeus, 1758
Aproksimalna distribucija evropskog dabra

Evropski dabar (lat. Castor fiber) je sisar iz reda glodara (Rodentia) i porodice dabrova (Castoridae).

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Evropski dabar

Areal evropskog dabra obuhvata veći broj država. Vrsta je prisutna u Rusiji, Norveškoj, Nemačkoj, Španiji, Italiji, Belorusiji, Finskoj, Mongoliji, Portugalu, Francuskoj, Kini, Kazahstanu, Luksemburgu, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Moldaviji, Švedskoj, Poljskoj, Srbiji, Mađarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Danskoj, Holandiji, Crnoj Gori, Lihtenštajnu, Litvaniji, Letoniji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Austriji, Belgiji i Bugarskoj.[1]

Početkom dvadesetog veka je dabar potpuno istrebljen iz Srbije i okolnih zemalja. Lovljeni su zbog krzna, koje se smatralo nepromočivim, zbog mesa, ali i zbog kastorijalnih žlezda koje su korišćene pri izradi parfema, mirišljavih ulja i kupki.

Aprila 2004 je iz Bavarske doneto 35 jedinki koje su puštene u Specijalni rezervat prirode Zasavica (SRP). Naseljavanje je nastavljeno 2004 i 2005 godine kada je u SRP Obedska bara pušteno još 40 jedinki. Odatle se vsta širila, pa dabar sada naseljava skoro sve veće vodotokove u Srbiji. Početkom 2022. godine se procenjeni broj jedinki kretao između dve i tri hiljade.[2]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Staništa vrste su šume, planine, močvarna područja, jezera i jezerski ekosistemi, rečni ekosistemi i slatkovodna područja.

Ugroženost[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta je navedena kao poslednja briga, jer ima široko rasprostranjenje i česta je vrsta.[1] U Srbiji je dabar strogo zaštićena vrsta.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Batbold, J.; Batsaikhan, N.; Shar, S.; Hutterer, R.; Kryštufek, B.; Yigit, N.; Mitsainas, G.; Palomo, L. (2021). Castor fiber. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2021.1. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 13. 6. 2022.  Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
  2. ^ a b Dabar i Srbija

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]