Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, skraćeno ZAVNOBiH, bilo je vrhovno predstavničko, zakonodavno i izvršno telo Narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini.

Održana su tri zasjedanja ZAVNOBiH-a: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (ovaj datum se u dijelu Federacije Bosne i Hercegovine obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944, a treće i poslednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

Prvo zasjedanje

Rada Vranješević govori na prvom zasjedanju

Đuro Pucar govori na prvom zasjedanju

Kuća u kojoj je održano prvo zasjedanje

Dom ZAVNOBiH-a

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice Prvog zasjedanja.

Drugo zasjedanje

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna — 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:

U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u istoriji, Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli su da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u istoriji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto rješeni da jednom za uvijek sahrane vjekovnu, mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju… Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine zajamčuje:

Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata Bosne i Hercegovine, koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
Slobodu vjeroispovjesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovjesti;
Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
Ličnu i imovnu sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
Ravnopravnost žene s muškarcem, kako u političkom životu zemlje, tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa. Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona. Borci Narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti…
Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;

Niko ne može biti suđen bez prethodnog sudskog postupka…

Treće zasjedanje

Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo, 26. aprila 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo poslednje ratno i uopšte poslednje zasjedanje ovog tijela. ZAVNOBiH je tada prerastao u Narodnu skupštinu Narodne Republike Bosne i Hercegovine, a njegovo Predsedništvo u Predsedništvo Narodne skupštine.