Isperih (grad)

Koordinate: 43° 43′ 00″ S; 26° 50′ 00″ I / 43.716667° S; 26.833333° I / 43.716667; 26.833333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Isperih
bug. Исперих
Spomenik u Isperihu
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastRazgradska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 9.933 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate43° 43′ 00″ S; 26° 50′ 00″ I / 43.716667° S; 26.833333° I / 43.716667; 26.833333
Aps. visina241 m
Površina35,73 km2
Isperih na karti Bugarske
Isperih
Isperih
Isperih na karti Bugarske
Veb-sajt
www.isperih.eu

Isperih (bug. Исперих, tur. Kemallar) grad je u Republici Bugarskoj, u severnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Isperih u okviru Razgradske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Isperih se nalazi u severnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 370 km severoistočno, a od oblasnog središta, Razgrada grad je udaljen 40 km severoistočno.

Reljef: Oblast Isperiha se nalazi u oblasti pobrđa južne Dobrudže, koje se naziva Ludogorjem, na približno 240 metara nadmorske visine. Grad je smešten na valovitom području.

Klima: Klima u Isperihu je kontinentalna.

Vode: Isperih se nalazi u poddučju sa više manjih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Isperiha je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od kraja 7. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Isperiha je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postaje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Isperih je imao oko 10.000 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su Turci, dok su manjina etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je islam, a manjinska pravoslavlje.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]