Kamene stolice srednjovjekovne Bosne
Kamene stolice | |
---|---|
Opšte informacije | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Vrsta spomenika | Spomenk kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske |
Kamene stolice su simbol vlasti i ugleda feudalnog društvenog staleža. Stolice se često sreću u utvrđenim gradovima srednjovjekovne države Bosne, ali ih se takođe sreću i na otvorenom.
Smatra se da su nastale krajem 14. vijeka, izrađivali su ih domaći majstori. Prema narodnom predanju, kamene stolice se nazivaju sudačke ili sudijske stolice. Na njima je sjedila lokalna vlastela obavljajući javna suđenja. Mjesta na kojima su vršena javna suđenja u srednjem vijeku nazivana su i stolom, a dobar dio tih mjesta imali su i sudijske stolice, pa je pojam stola obuhvatao ne samo mjesto javnih sudova nego i kamenu stolicu. Javne sudije bili su feudalci različitih titula, kao što su knez, župan, vojvoda, kralj, pa se tako sreću i nazivi za sto, kraljev, banov, županski, plemenski, gospodski, vojvodin. Većina kamenih stolica pripadale su najvišim vlastelinskim porodicama, kao što su Kosače i Pavlovići. Takođe su korištene i na zborovima i sastancima.[1][2]
Kamene stolice se djele na pokretne i nepokretne. Na teritoriji srednjovjekovne Bosne pronađeno je na desetine kamenih stolica. Stolice mogu biti ukrašene motivima simboličkog i dekorativnog karaktera, a na nekima su uklesani ćirilični natpisi.[2]
+ ASE STO VOJEVODE STIPANA MILORADOVIĆA A PONOVI GA VOJEVODA PETAR' SIN' MU. - natpis sa stolice Miloradovića[3]
Lokaliteti kamenih stolica
[uredi | uredi izvor]- Vratar (u široj okolini Rogatice)
- Hrtar (utvrda kod Višegrada)
- Višegrad
- Samobor (kod Goražda)
- Kovin (u Polimlju kod Prijepolja)
- Sokol (na ušću Pive i Tare)
- Tođevac (kod rijeke Hrčavke)
- Kulina (uz rijeku Bistricu, lijevu pritoku Drine)
- Duroš (kod rijeke Bistrice, lijeve pritoke Drine)
- Jeleč (kod Foče), Tođevac (kod Foče)
- Donja Bukovica (kod Konjica)
- Klek (kod Prozora)
- Fojnica (kod Gacka)
- Zovi do (kod Nevesinja)
- Jasenik (kod Gacka)
- Brajčin laz (kod Gacka)
- Kosor (kod Blagaja)
- Ošanići (kod Stoca)
- Ključ (kod Gacka)
- Gornji Turani (kod Trebinja)
- Grab (kod Ljubuškog)[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Bešlagić 1985.
- ^ a b „Plemenito: Srednjovjekovna kamena stolica iz Ošanića”. Arhivirano iz originala 21. 05. 2016. g. Pristupljeno 21. 07. 2016.
- ^ Bešlagić 1985, str. 86.
- ^ SIN Neretvica:Kamene stolice srednjovjekovne Bosne[mrtva veza]
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Bešlagić, Ševik (1985). Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Dijela.