Kendereš
| Kendereš mađ. Kenderes | |
|---|---|
 Centar grada, pogled iz vazduha | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Velika severna ravnica |
| Županija | Jas-Nađkun-Solnok |
| Srez | Karcag |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2018. | 4.321[1] |
| — gustina | 39,89 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 47° 08′ 42″ S; 20° 24′ 09″ I / 47.1449° S; 20.4026° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 111,24 km2 |
  Kendereš Kendereš na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 5331, 5349 |
| Pozivni broj | (+36) 59 |
| Veb-sajt | |
| http://www.kenderes.hu/ | |
Kendereš (mađ. Kenderes) je grad u Mađarskoj. Kendereš je grad u okviru županije Jas-Nađkun-Solnok.
Kendereš je značajan kao rodno mesto Mikloša Hortija, regenta Kraljevine Mađarske od 1920. do 1944. godine, kao i po brojnim spomenicima posvećenim njemu širom grada. Glavna turistička atrakcija je zamak Horti (Horthy kastély) koji svake godine 18. juna ima izložbe i posebnu počast Miklošu Hortiju.[2]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Kendereš leži u srcu Alfelda, između Solnoka i Debrecina, ali znatno bliže Solnoku Njena putna udaljenost je 38 kilometara od Solnoka, 85 kilometara od Debrecina, 145 kilometara od Budimpešte i Miškolca i 132 kilometara od Segedina.
Neposredno susedna naselja su: Kunheđeš sa severa, Karcag sa istoka, Kišujsalaš sa jugoistoka, Ermenješ sa jugozapada, Feđvernek sa zapada i Tisabe i Tisađenda sa severozapada.
Njegov poseban deo naselja je Banhalma, koji se nalazi oko 8 kilometara severozapadno od centra.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Grad se razvio iz niza katoličkih župa iz 16. veka.[3] Formalno je nastanjeno oko 1771. godine kao kmetsko selo. Postao je Kendereš nakon revolucija 1848. koje su zahvatile veći deo Evrope. Kasnobarokna katolička crkva, koju je sagradio grof Antal Haler, izgradnja je počela 1783. godine, a završena je 1800. godine. Kasniji radovi su završeni 1923. godine. U crkvi se čuvaju mnogobrojne slike. Udar projektila iz Prvog svetskog rata još uvek je vidljiv u jednom od njegovih zidova. Grad je pokazao spektakularan rast između ratova i ponovo posle revolucije 1956. godine, ali je od tada rast je usporen.[4]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Godine 2001. 97% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 3% Romi.[5]
Tokom popisa iz 2011. godine, 86,9% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 5,2% kao Romi, a 0,2% kao Nemci (13,1% se nije izjasnilo).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 42,1%, reformisani 13,3%, grkokatolici 0,2%, nedenominacioni 20,8% (23,1% se nije izjasnilo).[6]
Sa stanovišta rimokatoličke crkvene uprave, deo je Egerske nadbiskupije.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ [1]. Hungarian Central Statistical Office. 2018. szeptember 27. (Pristupljeno: 25. januar 2023.)
- ^ „Üdvözöljük a vitéz nagybányai Horthy Miklós Tengerészeti Kiállítóterem oldalán!”. Arhivirano iz originala 28. 01. 2022. g. Pristupljeno 31. 12. 2016.
- ^ „Épített örökségünk”. Arhivirano iz originala 27. 01. 2022. g. Pristupljeno 31. 12. 2016.
- ^ „Helytörténet”. Arhivirano iz originala 03. 05. 2022. g. Pristupljeno 31. 12. 2016.
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Kenderes Helységnévtár
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Naseljena mesta Jas-Nađkun-Solnok županije u Mađarskoj | ||
|---|---|---|
| Gradovi sa županijskim pravima |
|   |
| Gradovi | ||
| Veća naselja | ||
| Sela |
| |
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
