Kiškereš

Koordinate: 46° 37′ 13″ S; 19° 17′ 02″ I / 46.620381° S; 19.283811° I / 46.620381; 19.283811
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kiškereš
mađ. Kiskőrös
Gradska rimokatolička crkva
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionRegija velike južne ravnice
ŽupanijaBač-Kiškun (županija)
SrezKiškereš
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 14.452
 — gustina141,37 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 37′ 13″ S; 19° 17′ 02″ I / 46.620381° S; 19.283811° I / 46.620381; 19.283811
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina102,23 km2
Kiškereš na karti Mađarske
Kiškereš
Kiškereš
Kiškereš na karti Mađarske
Poštanski broj6200
Pozivni broj78
Veb-sajt
kiskoros.hu

Kiškereš (mađ. Kiskőrös, slč. Malý Kereš) grad je u Mađarskoj. Kiškereš je jedan od važnijih gradova u okviru županije Bač-Kiškun.

Kiškereš je imao 14.452 stanovnika prema podacima iz 2009. godine.

U Kiškerešu je rođen Petefi Šandor, poznati mađarski pesnik i revolucionar srpskih korena.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Kiškereš se nalazi u središnjem delu Mađarske. Od prestonice Budimpešte grad je udaljen oko 130 kilometara južno. Grad se nalazi u središnjem delu Panonske nizije, blizu desne obale Dunava. Nadmorska visina grada je oko 100 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Kiškerešu su 1933. godine, od strane arheologa dr Fetiha otkriveni grobovi starih Avara.[1]

Aleksandar Petrović poznatiji kao Šandor Petefi, sin Stefana Petrovića, najveći mađarski pesnik rođen je u Kiškerešu.

Kiškereški žitelj, Srbin Aron Petrović trgovac pre 1806. godine[2] se preselio u Baju. Njegov sin Dimitrije Petrović rođen 1799. godine u Kiškerešu (ili Baji?), je po dolasku u Baju, sa 10 godina života počeo ozbiljnije učiti srpski jezik. U Kiškerešu je jezik sredine bio slovački, a ni škole nije bilo srpske, zbog većine stanovnika. Mladi Dimitrije je rano ostao bez roditelja, Arona i Ane, pa je krenuo na trgovački zanat. Postmajstor (poštar) bajski Branovački znao je za njegove umetničke porive i odveo ga je i upisao na bečku Akademiju. Petrović se istao svojim radovima i mnogo je nagrada dobio, pa se od njih izdržavao. Dimitrije će 1830. godine završiti Akademiju u Beču i tamo ostati da živi i radi kao uspešni umetnik, akademski vajar tzv. "likopisac" i "likolivac".[3]

U mestu je 1814. godine rođen Janko Šafarik, lekar, slovački slavist sinovac profesora Pavela Šafarika, koji je pola života proveo radeći u Srbiji, gde je umro 1876. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po proceni iz 2017. u gradu je živelo 13.943 stanovnika.

Demografija
1990.2001.2011.2017.
14.91115.35214.23613.943

Od toga Mađari čine oko 94%, Slovaci 3%, a Romi 2%.[traži se izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vreme", Beograd 1933. godine
  2. ^ "Nastavljenije o dužnostjah sopstvenih svjakago Hristjanina", Budim 1806.
  3. ^ "Srbski narodni list", Budim 1840. godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]