Kiškereš
Kiškereš mađ. Kiskőrös | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Regija velike južne ravnice |
Županija | Bač-Kiškun (županija) |
Srez | Kiškereš |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 14.452 |
— gustina | 141,37 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 37′ 13″ S; 19° 17′ 02″ I / 46.620381° S; 19.283811° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 102,23 km2 |
Poštanski broj | 6200 |
Pozivni broj | 78 |
Veb-sajt | |
kiskoros.hu |
Kiškereš (mađ. Kiskőrös, slč. Malý Kereš) grad je u Mađarskoj. Kiškereš je jedan od važnijih gradova u okviru županije Bač-Kiškun.
Kiškereš je imao 14.452 stanovnika prema podacima iz 2009. godine.
U Kiškerešu je rođen Petefi Šandor, poznati mađarski pesnik i revolucionar srpskih korena.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Kiškereš se nalazi u središnjem delu Mađarske. Od prestonice Budimpešte grad je udaljen oko 130 kilometara južno. Grad se nalazi u središnjem delu Panonske nizije, blizu desne obale Dunava. Nadmorska visina grada je oko 100 m.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U Kiškerešu su 1933. godine, od strane arheologa dr Fetiha otkriveni grobovi starih Avara.[1]
Aleksandar Petrović poznatiji kao Šandor Petefi, sin Stefana Petrovića, najveći mađarski pesnik rođen je u Kiškerešu.
Kiškereški žitelj, Srbin Aron Petrović trgovac pre 1806. godine[2] se preselio u Baju. Njegov sin Dimitrije Petrović rođen 1799. godine u Kiškerešu (ili Baji?), je po dolasku u Baju, sa 10 godina života počeo ozbiljnije učiti srpski jezik. U Kiškerešu je jezik sredine bio slovački, a ni škole nije bilo srpske, zbog većine stanovnika. Mladi Dimitrije je rano ostao bez roditelja, Arona i Ane, pa je krenuo na trgovački zanat. Postmajstor (poštar) bajski Branovački znao je za njegove umetničke porive i odveo ga je i upisao na bečku Akademiju. Petrović se istao svojim radovima i mnogo je nagrada dobio, pa se od njih izdržavao. Dimitrije će 1830. godine završiti Akademiju u Beču i tamo ostati da živi i radi kao uspešni umetnik, akademski vajar tzv. "likopisac" i "likolivac".[3]
U mestu je 1814. godine rođen Janko Šafarik, lekar, slovački slavist sinovac profesora Pavela Šafarika, koji je pola života proveo radeći u Srbiji, gde je umro 1876. godine.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po proceni iz 2017. u gradu je živelo 13.943 stanovnika.
1990. | 2001. | 2011. | 2017. |
---|---|---|---|
14.911 | 15.352 | 14.236 | 13.943 |
Od toga Mađari čine oko 94%, Slovaci 3%, a Romi 2%.[traži se izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Središte Kiškereša
-
Rodna kuća Šandora Petefija