Kozloduj

Koordinate: 43° 47′ 00″ S; 23° 44′ 00″ I / 43.783333° S; 23.733333° I / 43.783333; 23.733333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kozloduj
bug. Козлодуй
Nuklearna centrala „Kozloduj“
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastVračanska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 14.479 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate43° 47′ 00″ S; 23° 44′ 00″ I / 43.783333° S; 23.733333° I / 43.783333; 23.733333
Aps. visina40 m
Površina105.307 km2
Kozloduj na karti Bugarske
Kozloduj
Kozloduj
Kozloduj na karti Bugarske
Veb-sajt
www.kozloduy.bg

Kozloduj (bug. Козлодуй) grad je u Republici Bugarskoj, u severnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Kozloduj u okviru Vračanske oblasti.

Grad Kozloduj je poznat po istoimenoj nuklearnoj elektrani.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Kozloduj se nalazi u severnom delu Bugarske, na granici sa Rumunijom — granica je reka Dunav. Od prestonice Sofije grad je udaljen 190 km severno, a od oblasnog središta, (Vrace grad je udaljen 80 km severno.

Reljef: Oblast Kozloduja se nalazi u oblasti bugarskog Podunavlja. Grad se smestio na desnoj obali Dunava, na oko 40 metara nadmorske visine.

Klima: Klima u Kozloduju je konitnentalna.

Vode: Kozloduj se nalazi na desnoj obali Dunava, koji je ovde granica ka Rumuniji. Naspram grada nalazi se istoimena Kozlodujska ada.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Kozloduja je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Kozloduja je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Međutim, pravi razvoj grada započeo je sa izgradnjom nuklearne centrale od 1970. g.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine. Kozloduj je imao oko 14.500 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.


Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]