Krume Volnarovski
krume volnarovski | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 6. maj 1909. |
Mesto rođenja | Prilep, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 9. maj 1944.35 god.) ( |
Mesto smrti | Prilep, Kraljevina Bugarska |
Profesija | trgovac |
Delovanje | |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Heroj | |
Narodni heroj od | 11. oktobra 1953. |
Krume Volnarovski (Prilep, 6. maj 1909 — Prilep, 9. maj 1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Krume Volnarovski rođen je 1909. godine u Prilepu. Poreklom je iz stare porodice, poznate po učešću u nacionalno-oslobodilačkom pokretu. Posle završtka osnovne škole, radio je u trgovačkim radnjama u prilepskoj čaršiji. Postao je poznati gimnastičar i učestvovao u takmičenjima i izvan Jugoslavije. Posle odsluženja vojnog roka otvorio je bakalsku radnju i u gradu i okolini bio poznat kao trgovac.
Rano se uključio u radnički pokret. Već tada se družio sa poznatim komunistom Kuzmanom Josifovskim. Bio je vrlo aktivan među revolucionarnim snagama, naročito za vreme predizbornih kampanja. Kao ugledan čovek u čaršiji, radio je na prikupljanju „Crvene pomoći“. Godine 1941. rukovodio je „Narodnom pomoći“.
U toku 1942. godine radi kao ilegalac na partijskoj tehnici. Povremeno ide po prilepskim selima i radi na formiranju odbora Narodnog fronta i skupljanju novih boraca za odlazak u partizanske odrede. Godine 1943. postao je sekretar Sreskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Prilep. Nakon Februarskog pohoda, Krume je mobilizovao ceo srez za saradnju sa Prvom makedonsko-kosovskom brigadom u borbi sa bugarskom vojskom, koncentrisanom na ovom prostoru iz nekoliko garnizona.
Početkom 1944. godine Krume je dosta obitavao u Prilepu. Intenzivno radi na pokrivanju celog sreza mrežom Narodnooslobodilačkih odbora i na pripremama za izbore delegata za Prvo zasedanje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije. Posle jednog sastanka u maju 1944. godine na kome su podeljena punomoćja delegatima i pošto su se oni razišli, Krume i član Oblasnog komiteta KPJ Kiro Gavriloski ostali su u kući gde je bio održan sastanak. Policija je saznala za održavanje ovog sastanka i opkolila je kuću.
Na poziv bugarske policije da se predaju, Krume i Kiro su odgovorili paljbom iz vatrenog oružja. Borba je trajala nekoliko časova, nakon čega su policajci podmetnuli požar u kući. Kiro se ubio kako ne bi pao živ u ruke neprijatelju, a Krume je zarobljen i nakon mučenja umro je 9. maja 1944. godine.
Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 11. oktobra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodni heroji Jugoslavije. Beograd: Mladost. 1975.