Krnjevo (Velika Plana)
Krnjevo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Opština | Velika Plana |
Stanovništvo | |
— 2022. | 3074 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 24′ 20″ S; 21° 02′ 29″ I / 44.405666° S; 21.0415° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 89 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 11319 |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | VP |
Krnjevo je naselje u Srbiji u opštini Velika Plana u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2022. ima 3074 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 3777 stanovnika).[1]
Istorija
[uredi | uredi izvor]
Krnjevo se nalazi severozapadno od Velikog Orašja, Podunavski okrug opština Velika Plana. I za postanak Krnjeva postoji isto kao i za Veliko Orašje. Po tome predanju Krnjevo je postalo od starog naselja Livada, i to na ovaj način: Stanovništvo Livadice pošlo je u tri pravca: jedni su osnovali Livadicu (požarevačku), drugi Veliko Orašje, a treći su došli u Savanovac, gde je bila velika šuma. Kako je ovo mesto bilo u blizini druma, i kako ni ovde nisu bili mirni od Turaka, uklone se i odavde, pa jedni odu u trnje, bliže Moravi, i osnuju Trnovče, a drugi odu dublje u šumu, oko Čoklinovačkog Potoka, i osnuju selo, na mestu, koje se zove Staro Krnjevo.
Krnjevo dolazi u red velikih naselja. Po aračkim spiskovima imalo je 1818. g. 100, a 1822. g. 109 kuća. Godine 1846. Krnjevo je imalo 195 kuća, a po popisu iz 1921. g. 948 kuća sa 4916 stanovnika.
Podeljeno je na više krajeva – zaseoka, od kojih su značajna dva: Savanovac i Bare. Kraj Savanovac je oko železničke stanice Carigradskog druma, i tu je, kao što je pomenuto, osnova današnjeg Krnjeva. Bare su 1818. g. bile samostalno naselje i imale su tada 10 kuća. Da bi grupisao sela, knez Miloš je raselio iz Bara, Joviće i Milovanoviće pa ih naseli u Miloševac, gde su oni danas poznati pod imenom Barani.
Za najstarije porodice smatraju se: Bajići, koji ne znaju od kuda su starinom, ali pričaju da su od svojih starih slušali, da se jedan deo od njihove porodice, još dok su bili u Selištu, odvojio i prešao u okolinu Kovina; Čolakovići i Milenkovići, čiji su preci došli iz Stare Srbije; Perići i Živanovići, starinom od Debra; Cvetkovići i Bogićevići, koji imaju rođake u požarevačkoj Livadici; Šulejići, starinom „iz Vlaške;“ Brankovići (Hranisavljevići, Jovanovići) čiji predak Sima došao pre Ustanka iz Pešteri; Arsići starinom iz okoline Prokuplja i Tirnanići,[2] čiji su preci tri brata, došli „od Tirane“ odakle su pobegli od Turaka. (podaci krajem 1921. godine).[3][4]
Ovde se nalaze Železnička stanica Krnjevo-Trnovče i FK Jedinstvo Krnjevo.
Ekonomski razvoj
[uredi | uredi izvor]Naselje je i središte vodećeg izvoznika meda iz Srbije, kompanije Medino i jednog od vodećih trgovinskih lanaca u zemlji DIS trgovine.
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Krnjevo živi 3467 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,6 godina (41,0 kod muškaraca i 44,2 kod žena). U naselju ima 1257 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,38.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 11 | 24 | ||
80+ | 49 | 77 | ||
75—79 | 80 | 122 | ||
70—74 | 126 | 159 | ||
65—69 | 137 | 169 | ||
60—64 | 111 | 149 | ||
55—59 | 102 | 100 | ||
50—54 | 158 | 143 | ||
45—49 | 204 | 161 | ||
40—44 | 134 | 145 | ||
35—39 | 130 | 119 | ||
30—34 | 119 | 108 | ||
25—29 | 119 | 137 | ||
20—24 | 139 | 124 | ||
15—19 | 133 | 121 | ||
10—14 | 112 | 133 | ||
5—9 | 125 | 94 | ||
0—4 | 103 | 76 | ||
Prosek : | 41,0 | 44,2 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.752 | 509 | 1.065 | 107 | 65 | 6 |
Ženski | 1.858 | 334 | 1.066 | 414 | 44 | 0 |
UKUPNO | 3.610 | 843 | 2.131 | 521 | 109 | 6 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 991 | 357 | 0 | 4 | 191 |
Ženski | 509 | 254 | 0 | 0 | 62 |
UKUPNO | 1.500 | 611 | 0 | 4 | 253 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 16 | 72 | 183 | 13 | 74 |
Ženski | 2 | 3 | 81 | 17 | 10 |
UKUPNO | 18 | 75 | 264 | 30 | 84 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 6 | 24 | 14 | 19 |
Ženski | 1 | 3 | 6 | 27 | 37 |
UKUPNO | 2 | 9 | 30 | 41 | 56 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 13 | 0 | 0 | 4 | |
Ženski | 4 | 1 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 17 | 1 | 0 | 5 |
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Popis u Srbiji prema polu i starosti po naseljima” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2024.
- ^ najpoznatiji od kojih je svakako Aleksandar Tirnanić Tirke koji je u Krnjevu i rođen, iako se kao dečak preselio u Beograd; njegov za generaciju mlađi srodnik Bogdan Tirnanić je rođen u Beogradu ali je poreklom iz Krnjeva
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19 (dr. B. M. Drobnjaković:. Smederevsko podunavlje) i iz „Letopisa“ opštine Krnjevo Br.1993.
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i odakle su došli naseljenici
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.